Detalji

Objavljeno: 20. studenoga 2009.

S internetskih stranica http://blog.vecernji.hr donosimo članak autora Nine Raspudića koji na primjeru dva mandata još uvijek aktualnog predsjednika Mesića konstatira kako Hrvatska preskupo plaća lažna obećanja i pogreške svojih političara i kako je vrijeme da se na sljedećim predsjedničkim izborima situacija promijeni na bolje. "Za vrijeme prve predsjedničke kampanje Mesić je obećavao drastično kresanje troškova predsjedničkog ureda te napuštanje Pantovčaka i Brijuna. Kad je postao predsjednik, sve je to opovrgnuo i došao do toga da mu godišnji proračun ureda od sedam milijuna eura višestruko premašuje proračun ranijeg Tuđmanova."

Detalji

Objavljeno: 17. studenoga 2009.

Iz Hrvatskog slova prenosimo urednički komentar Nenada Piskača koji piše o u javnosti gotovo prešućenom pozivu Miroslava Tuđmana da se o pitanju arbitraže sa Slovencima raspiše referendum. Slovenske pretenzije na hrvatski teritorij nisu aktualne od jučer, sa sličnim su prijedlozima dolazili već i Franji Tuđmanu koji je iste sasjekao u korijenu, sve dok nisu našli pogodnije tlo za pregovore s današnjim hrvatskim "političkim elitama"."Tuđman im je tada rekao da može prihvatiti slovenski prijedlog ako Slovenija istodobno kroz slovenski teritorij dopusti Hrvatskoj izravni kontakt (kopneni dimnjak) s Austrijom! Više mu nisu dolazili, ali nisu ni odustali. Čekali su pogodan trenutak i podobne partnere. Našli su ih potom u Račanu, a zatim u Jadranki Kosor i aktualnom sazivu Hrvatskog sabora. Slovenski partneri u Hrvatskoj morali su stoga postići: a) udaljiti struku od središta odlučivanja, b) postići visok stupanj političkog jednoumlja, c) svoj čin proglasiti domoljubnim kako bi hipnotizirali hrvatsku javnost, i d) dobiti verbalnu podršku europskih birokrata. Sve je to savršeno odrađeno uz neviđenu medijsku servilnost. Kost u grlu ostao je zahtjeva za referendumom, kojega je potaknuo predsjednički kandidat Miroslav Tuđman. Zato se ni ne spominje, dok se istodobno, iako su zadovoljni Sporazumom o arbitraži, u Sloveniji o njemu raspisuje referendum."

Detalji

Objavljeno: 15. studenoga 2009.

Iz Hrvatskog slova prenosimo tekst akademika Dubravka Jelčića - u obliku dnevnika, u kojem je popratio aktualna dnevno-politička i kulturna zbivanja."Sabor i Vlada, koji bi dostojno predstavljali, vodili i zastupali ovaj ponosni narod hrvatski, rekli bi već odavno da je dosta s takvim ponižavanjima i da na njih više ne pristajemo, otkuda god i od koga god takvi pritisci dolazili. A postavili bi i neka pitanja bruxelleskoj birokraciji: jesu li svjesni da je Slovenija, a time i Europska Unija u čijem je ona članstvu, već cijelo desetljeće i nešto više okupator jednog dijela nedvojbeno hrvatskog teritorija, jer je i nekadašnji slovenski predsjednik Milan Kučan priznao da Sveta Gera pripada Hrvatskoj? Koalicijske vlasti, i ona prva (2000.-2003.) i ova druga (2003.-2009.), nalik jedna drugoj kao brat bratu, nakon što su malo pomalo rasprodali naše najvrjednije i najunosnije gospodarske firme, od INA-e preko HT-a do banaka, sada pristaju i na prodaju hrvatskog teritorija za članstvo u Europskoj Uniji, iako sam uvjeren, s obzirom na dosadašnje iskustvo, da će oni i kad pristanemo na ovaj uvjet postaviti neki novi; a ako ga i ne postave, siguran sam da ulazak u Europsku Uniju, pod ovakvim uvjetima, jamči našu neravnopravnost u njoj, što znači da nam se nudi status sličan onome koji smo imali u Jugovini. A meni je sasvim svejedno, služili mi Beču, Budimpešti, Beogradu ili Bruxellesu."

Detalji

Objavljeno: 14. studenoga 2009.

Iz Glasa Koncila donosimo urednički komentar Ivana Miklenića koji opravdano postavlja pitanje - hoće li predstojeći predsjednički izbori u RH odista biti slobodni u pravom smislu te riječi? Jer da bi tome bilo tako građani ove zemlje trebali bi imati realni uvid u društvena zbivanja kao i odgovarajuće informacije o svakom službenom kandidatu. Je li tome tako? "Slobodu hrvatskih birača ugrožava i medijska upregnutost u pretežno lijevu ideološko-političku orijentaciju, a što ni u kojem slučaju ne odgovara pluralnosti hrvatskoga društva. U Hrvatskoj se ne mogu dogoditi slobodni izbori dok god se ne ostvari medijska ravnoteža: da postoji barem jedan uspješan nezavisni dnevni list desne političke orijentacije, da se uspostavi barem nekoliko portala koje neće nadzirati ljevičari i da se uspostavi stvarno nezavisna, stvarno hrvatska televizija koja promiče univerzalne vrijednosti."

Detalji

Objavljeno: 08. studenoga 2009.

Iz Glasa Koncila prenosimo urednički komentar Ivana Miklenića koji postavlja pitanje tko će unutar Hrvatske, ali i unutar EU, preuzeti odgovornost za presedan, po kojem će se hrvatsko-slovenska bilateralna pitanja vezana uz određivanje granice rješavati mimo međunarodnog prava.Također, opravdano se postavlja pitanje kakva se time poruka šalje svim drugim državama koje aspiriraju za ulazak u EU. "Nije li svakome sad, nakon objavljenog Sporazuma o arbitraži, jasno da jedini rizik o kome uvijeno govore domaći političari snosi samo i isključivo Hrvatska, jer može bespravno izgubiti dio svoga nacionalnog mora, podmorja i zračnog prostora, dok Slovenija može dobiti i jedno i drugo i treće, preko prava i protiv prava?« - pita s pravom Komisija »Iustitia et pax«. Dogodi li se da Republika Hrvatska izgubi u političko-pravnom arbitriranju dio svoga teritorija - pa bilo to i nakon ulaska Hrvatske u EU - a pristala je na arbitriranje jer želi ući u EU, onda to postaje očiti presedan da je ucjena ne samo politički-pravno legitimirana nego je i korisna, učinkovita i svrhovita."

Detalji

Objavljeno: 03. studenoga 2009.

Iz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača koji se pozabavio nedavnim događajima, bolje rečeno rošadama unutar Matice hrvatske. Prvi problemi počeli su sa "Stoljećima hrvatske književnosti" o čemu smo u više navrata pisali na Portalu, preko smjene glavnog urednika Dubravka Jelčića pa do smjene urednika Vijenca Andrije Tunjića. "Na prijedlog Predsjedništva, odrekla se i gl. urednika Vijenca, Andrije Tunjića, kojega smjenjuju od kad je imenovan. Možda nije nevažno spomenuti činjenicu kako je prethodno šaptom pao i hrvatski tjednik Fokus. Je li Tunjić žrtvovan zato da se u Maticu vrati dio uredništva Stoljeća, ili je samo kolateralna žrtva Matičinih unutarnjih odnosa, ili je pak dio šire akcije netransparentnih središta moći revolucije koja ne smije stati i u medijskom prostoru? Suvislog obrazloženja smjene nema, pa ostaju operativnim samo ona koja su se pojavila u medijima tijekom protutunjićevske i protupluralne kampanje, što je porazno za zdravu pamet, Maticu i Vijenac, hrvatsku demokraciju i inteligenciju, HAZU, DHK, HHO i HND."

Detalji

Objavljeno: 31. listopada 2009.

Iz Glasa Koncila prenosimo komentar Ivana Miklenića koji piše o takozvanim «skrivenim središtima moći», tojest sprezi određenih političkih struktura koji u kombinaciji s određenim medijima usmjeravaju tijek aktualnosti u Hrvatskoj. Primjerice, u posljednje vrijeme svjedoci smo brojnih «novootkrivenih» afera, rasvjetljavanje kojih je svakako pozitivna stavka, a bilo bi još i pozitivnije kad i sami bukači ne bi bili do grla umočeni u razne malverzacije, ali barem zasad – nedodirljivi. «"Silno je važno u tom svjetlu pogledati i razumjeti javne nastupe nekih političara. Oni govore sadržaje s kojima se svaki imalo etičan čovjek mora složiti, a pritom oni, zapravo, samo istjeruju svoje interese, bilo da na taj način prikrivaju svoje osobne promašaje, zloporabe i nečasnosti, bilo da na taj način pripremaju teren za svoju afirmaciju, za svoje uspone na hijerarhijskoj društvenoj i državnoj ljestvici. Takvi političari, bez obzira u kojoj su političkoj stranci ili kojoj političkoj opciji pripadaju, predstavljaju sadašnjoj Hrvatskoj najveću opasnost - zato ih je neizmjerno važno prepoznati i od njih se zaštititi."»

Detalji

Objavljeno: 29. listopada 2009.

Iz Hrvatskog slova prenosimo zanimljiv osvrt autorice Elie Patricie Pekice Pagon o istinskoj neslobodi u kojoj danas žive građani hrvatskog društva, a koja je izravna posljedica svih nedostataka i manjkavosti u funkcioniranju demokracije u pravom smislu te riječi."Jer, čovjek je danas, što u školskim i akademskim, što u političkim i poslovnim krugovima primoran glumiti nešto što u privatno vrijeme sigurno nije. Prilagodba određenim krugovima preživljavanja prisiljava nas na vrhunsku glumu i kimanje glavom, kako bismo postigli neki željeni cilj. Moramo glumiti da se uvijek slažemo s našim profesorima, da smo u svemu suglasni s našim suradnicima, pogotovo s onima nadređenima, da uživamo baš u svakom team-buildingu naše korporacije, organizacije ili institucije za koju radimo, da obožavamo sve pripadnike naše vladajuće stranke, da smo zaljubljeni u vodeći brand kompanije za koju radimo, i tako dalje u nedogled."