Detalji

Objavljeno: 31. prosinca 2009.

Iz Glasa Koncila prenosimo urednički komentar Ivana Miklenića u kojem s obzirom na rezultate prvoga kruga predsjedničkih izbora opravdano postavlja pitanje ima li Hrvatska zaista snage za politički zaokret u godini koja je pred nama. "Rezultati prvoga izbornog kruga za predsjedničke izbore, sudeći po očitovanjima u predizbornoj kampanji i po njihovu ranijem djelovanju, ne daju baš utemeljenu veliku nadu da će baš budući predsjednik biti ona nužna poluga koja bi počela stvarati preduvjete za mogućnost stvarnoga zaokreta. Iznimno slab odaziv birača na prvi krug predsjedničkih izbora ponajprije otkriva do koje je mjere građanima nametnuto uvjerenje o njihovoj nemoći pred partitokracijom, političkim i inim moćnicima - što također otkriva vrlo snažan krak hobotnice. Baš zato što se tako snažno očitovala moć te skrivene hobotnice, 2010. godina morat će biti godina građanskog buđenja i nemirenja nezadovoljavajućim stanjem."

Detalji

Objavljeno: 28. prosinca 2009.

Iz Hrvatskog slova prenosimo urednički komentar Nenada Piskača u kojem analizira dosadašnji rad i predizborni program predsjedničkog kandidata dr. Ive Josipovića koji se uz Milana Bandića našao u drugom krugu predsjedničkih izbora u RH. "Josipović dakle računa na glasove većine srpske nacionalne manjine koja spada u onaj postotak hrvatskoga biračkoga tijela za koji je Tuđman kazao kako im nikad na srcu nije bila slobodna hrvatska država. Josipović je 2005. konstatirao: "Republika Hrvatska, država koja je nastala iz krvavog raspada bivše Jugoslavije", i to da "pitanje odgovornosti za zločine počinjene tijekom posljednjeg rata ostat će relevantna tema". Prije Jugoslavije o Hrvatskoj ništa, o karakteru "rata" ništa, a zločine treba razvlačiti da ostanu relevantna tema. Naravno da na tom polazištu nije mogao voditi predsjedničku kampanju, pa je stvar zakrinkao u "program pravednosti" koji polazi od tvrdnje da je Hrvatska nepravedno društvo. I to je točno, nepravedna je prema većini, ali to nije problem Josipovićeve pravde."

Detalji

Objavljeno: 22. prosinca 2009.

Iz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača koji piše o temi Ustavnih promjena, njihovim reperkusijama na hrvatsku stvarnost i činjenici kome će iste najviše pogodovati i zašto. "Ako se promjene Ustava donose zbog članstva u EU, onda je nejasno tko to od vanjskih čimbenika sili Hrvatsku da u izvorišne osnove Ustava ugura, recimo, još dvije nacionalne manjine – kako to predlaže pozicija, odnosno sve nacionalne manjine koje žive u Hrvatskoj – što predlaže oporba. Pozicija predlaže da se u Ustav ugrade slovenska i bošnjačka nacionalna manjina, dok oporba smatra da je preambula Ustava zapravo upisnik nacionalnih manjina nalik onom Poljoprivrednom upisniku temeljem kojega se određuju poticaji. Pritom se ni jedni ni drugi ne pozivaju na slične primjere u članicama EU. A kako bi se i mogli, kad takvo što nigdje ne postoji. U Sloveniji prema popisu iz 2002. službeno živi nešto više od 35.000 Hrvata, iako je taj broj u realnom vremenu najmanje duplo veći. Tamošnji Hrvati nemaju status nacionalne manjine, niti su navedeni u slovenskom ustavu. U Hrvatskoj živi nešto više od 13.000 Slovenaca."

Detalji

Objavljeno: 21. prosinca 2009.

Štovani, obraćam Vam se kao jedan od osnivača HDZ-a početkom 1990. godine, u svojoj lokalnoj sredini (gdje je to tada bilo veoma teško i opasno po život, a radilo se u ilegali), kao dragovoljac Domovinskog rata, kao hrvatski domoljub i idealist koji je jedva dočekao uspostavu jedine nam domovine Hrvatske i kao jedan od vas iz 80%-tne hrvatske ušutkane i marginalizirane većine. Dragi prijatelji, ponovno se nalazimo pred povijesnim ispitom i pred možda, najvažnijim, ako ne i sudbonosnim po hrvatsku samu opstojnost, predsjedničkim izborima.Nakon „podvučene crte“ desetogodišnje Račan-Mesićeve vladavine gdje smo stigli? Danas, uz svekoliku pomoć inozemnih protivnika naše samostalnosti i potpuno kontroliranih i dirigiranih protu-hrvatskih medija, Hrvatskom upravljaju oni koji Hrvatsku nikada nisu htjeli niti voljeli, oni koji se nikada nisu pomirili sa ostvarenjem našeg tisućljetnog sna i stvaranjem hrvatske države. Radi se o manjini od samo 20-ak %, ali s druge strane i o jako dobro „raspoređenim“ ljudima.(D.Šepl)

Detalji

Objavljeno: 20. prosinca 2009.

Još nije ni kraj godine, a Ivo Sanader našao se nakon što se neposredno prije zadnjeg sabora HDZ-a povukao iz politike pod velikim pritiskom. Pritisak je očigledno toliki, da se odlučio tijekom obilježavanja 10. obljetnice smrti prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana pojaviti u javnosti, odnosno obišao je zajedno s HDZ-ovim izaslanstvom grob Franje Tuđmana, te je nazočio misi u zagrebačkoj katedrali. Kako se današnje upravljačke strukture sjete Franje Tuđmana samo kada se približe izbori ili kada je situacija posebno politički teška, nema sumnje kako je i zadnje pojavljivanje Ive Sanadera u javnosti politički motivirano. Na reakcije o možebitnom povratku Ive Sanadera u politiku nije dugo trebalo čekati, a one su u pravilu negativne. Dobar primjer u tom smislu komentar je Večernjakovog kolumniste Milana Ivkošića koji je otvoreno pozvao Jadranku Kosor na izbacivanje počasnog predsjednika HDZ-a iz stranke. Jedino što se može postaviti pitanje po čemu bi HDZ sa ili bez Ive Sanadera kao počasnog predsjednika bio bolji? Promjenu u politici i povratak na prvobitna državotvorna načela HDZ-a od kada je Jadranka Kosor na vlasti mi nismo uspjeli vidjeli.(mm)