- Detalji
S internetskih stranica dalje.com donosimo prigodno razmišljanje Julienne Eden Bušić o Danu državnosti i razlikama u načinu na koji taj dan doživljavaju i obilježavaju građani Amerike u odnosu na građane Hrvatske danas - i koji su mogući uzroci takvoga stanja. Izdvajamo: "Kako možemo slaviti dan kojega se ne možemo ni sjetiti? Zašto su promijenili njegov prvotni datum? I tko nas je uopće pitao? Ako se ne mogu sjetiti dana neovisnosti svoje zemlje, onda je nemoguće da ću ga proslaviti i obilježiti na dostojan način. Možda je to i bila namjera onih koji su nemarnim potezom pera (Ive Škrabala, kažu neki) pomicali taj dan u kalendaru dok ga nisu pomaknuli tamo gdje su željeli i rekli – to je to! Olakšali su posao globalistima i manipulatorima, zar ne, jer zemlja koja ne slavi svoju neovisnost, izborenu kroz pobjedu u obrambenom ratu u „krvi, znoju i suzama" svih njezinih građana, umire, i zemlja bez heroja je već mrtva. Ali dosta s tim... Vrijeme je potrage za zastavom. Znam da je tu negdje, na vrhu kredenca, u nekoj ladici ili kutiji u ormaru..."(J.E.Bušić)
- Detalji
S internetskih stranica Hrvati.Amac donosimo komentar autora koji se potpisuje kao Spectator, a koji je napisan povodom sramotne sudbine, odnosno gašenja vječnog plamena na spomeniku Oltar domovine na Medvedgradu. Izdvajamo: "Ako grad i zemlja u održavanje njegove poruke, u kulturu memorije, u umijeće nasljeđivanja ne budu investirali, između bivšeg i sadašnjeg režima moći će se uspostaviti jednadžba po ruševini, napisala je u Vijencu prije deset godina Željka Čorak. Ako smo doista došli do toga, do točke u kojoj su nam kultura sjećanja i umijeće naslijeđivanja suvišni ili ako se prepuštamo onima koji nas takvima žele napraviti, sudbina nam je zapečaćena. Čini se da će kao i 1991 biti potrebno stvari uzeti u vlastite ruke..."
- Detalji
U svojoj zadnjoj kolumni Milan Ivkošić u Večernjem listu zaključuje kako poslije Vrdoljakove serije "Tito" ništa više neće biti isto. I zaista, može se slobodno reći kako je ova serija i u široj hrvatskoj javnosti izazvala odmak od dogme koja je o liku i djelu jugoslavenskog predsjednika ostala dobrim dijelom sačuvana sve ove godine. U ovom uvodu spomenut ćemo podatak da je i Radio Televizija Srbije na temu Josipa Broza TIta snimila 2008. godine svoju dokumentarnu seriju pod naslovom "Tito - crveno i crno". Nastavci serije "Tito - crveno i crno" se kao i oni Vrdoljakovog "Tita" mogu naći na Youtubeu. Pogledali smo nekoliko isječaka djela koje potpisuju srpski autori i moramo reći da nam se Vrdoljak uradak učinio temeljitijim i s dokumentarnog aspekta zanimljivijim, pogotovo za nas u Hrvatskoj. Hrvatskim gledateljima bi početna epizoda srpske serije "Tito - crveno i crno" mogla biti vrijedna pažnje zbog načina na koji su obrađeni četnički i partizanski pokret, kao i njihov međuodnos.(mm)
- Detalji
Prenosimo s bloga svijetuboci.blog.hr šaljivi tekst nastao povodom 1. svibnja, Međunarodnoga praznika rada. Gledalimo li hrvatskog radnika u proizvodnji očima biologa kao posebnu vrstu "šljaker domesticus vulgaris" onda priča ide ovako nekako. "Njen izravni predak kmetus nomadicus dugo je lutao po ovom planetu, tražeći svoje robovsko mjesto pod suncem, a onda je u zoru industrijske revolucije mjesto konačno prepustio čvršćoj i društveno prilagodljivoj vrsti. Svaka evolucija čini svoje, pa je ova otporna, robusna i prilagodljiva vrsta dugo vremena bila jedna od najvitalnijih na planeti, a u nekim predjelima čak je bila dominirajuća i vladajuća. No kako svemu dođe kraj tako je šljaker domesticus vulgaris ipak na kraju zauvijek istrebljen, a to izumiranje nije bilo naglo i nenajavljeno, nego bolna i polagana agonija, uzrokovana mnogim faktorima.".
- Detalji
Iz Glasa Koncila prenosimo izjavu Komisije "Iustitia et pax" Hrvatske biskupske konferencije predstavljenu na konferenciji za novinare u četvrtak 29. travnja u prostorijama Tajništva HBK-a na zagrebačkome Kaptolu pod nazivom "Kriza i napredak suvremenog hrvatskog društva". ""Ovom smo izjavom željeli pobuditi nadu, prije svega u hrvatskim ljudima, u našim vjernicima, ali i svim građanima naše države reći kako mi u Crkvi smatramo da ni kriza, ma kako bila teška, nije nešto što treba ljude slomiti u njihovu elanu za život, u borbi za pravdu i ono što je vrijedno", kazao je biskup Košić istaknuvši da se ta izjava na neki način nastavlja na izjavu o svjetskoj ekonomskoj, socijalnoj i moralnoj krizi iz lipnja prošle godine. Biskup Košić naglasio je da se u izjavi velika pozornost posvećuje nekim institucijama u društvu koje mogu, u ovo teško vrijeme, ne samo čuvati nego i promicati nadu. "Prije svega, željeli smo istaknuti važnost obitelji kao institucije koja nam je itekako potrebna i važna. Također smo rekli nešto o obrazovanju, a posebno o solidarnosti u društvu. Dakle, da se na temelju upravo kršćanskih vrijednosti, u ovo vrijeme krize treba posvetiti pozornost moralu i onim institucijama koje mogu ponijeti društvo naprijed i pomoći da se u solidarnosti podijeli teret i pronađe što bolji izlazak, odnosno da se iz tih nedaća koje svi proživljavamo iziđe obogaćen i duhovno unaprijedi život svakog čovjeka", istaknuo je predsjednik Komisije "Iustitia et pax"."
- Detalji
Iz Hrvatskog slova prenosimo komentar Mladena Pavkovića koji piše o nedavnom podsjećanju na mirnu reintegraciju Podunavlja, koje je 24. ožujka 2010. upriličeno u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. Tom prigodom za poseban je doprinos reintegraciji Zlatnu plaketu dobila Vesna Škare Ožbolt. "Mediji su o tome (po običaju) vrlo malo izvještavali, a oni koji su i pisali, poput "Večernjeg lista" (25. ožujka) među ostalim su donijeli i u naslovu da je "Vesna Škare – Ožbolt odlikovana za doprinos reintegraciji Podunavlja". A o nikakvom se odlikovanju nije radilo! Na ta i slična podmetanja nisam želio reagirati. Sva sreća što su nešto i napisali! Hrvatska televizija, primjerice, na ovakva događanja ne šalje novinare, a kamoli kamere. Ali zato "svaku večer" možemo slušati i gledati "popovanje" propalih političara poput Radimira Čačića, kojeg jedna Hloverka Novak – Srzić toliko voli da ga u jednu emisiju ("Otvoreno") najprije (o jednoj temi) ugosti samoga, a onda ga uljudno zamoli da ostane i dalje u studiju i da bude gost s drugim sudionicima o – drugoj temi!"
- Detalji
Iz Glasa Slavonije donosimo komentar Ivice Šole u kojem piše o aktualnoj hajci koja se u smislu pedofilskih optužbi, velikim dijelom neargumentirano vodi protiv Katoličke crkve. U tolikom dijelu da se može govoriti i o sustavnoj propagandi na svjetskoj razini. Uostalom, brojevi najbolje govore, a Šola u svom komentaru iznosi i njih. "Među katoličkim svećenicima ima najviše pedofila, oni su najrizičnija skupina? Laž. Nakon što se medijska bura oko pedofilije među katoličkim svećenicima u SAD-u stišala, John Jay College of Criminal Justice sveučilišta City University of New York krenuo je ispitati stvarne razmjere pedofilije u Crkvi. Od 1950. do 2002. godine za pedofiliju u SAD-u optužena su 4.392 katolička svećenika, dok je pravomoćno presuđeno tek nešto više od stotinu. Dakle, radilo se i o tisućama nedužno optuženih ljudi u lukrativne svrhe, koji su tu ljagu poslije teško skinuli i skidaju. U drugim vjerskim zajednicama ima puno manje pedofilije jer nema celibata? Laž."
- Detalji
S Portala Javno.com donosimo komentar Nataše Zečević o aktualnom uhićenju bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca. Ističe kako se zabavljanjem javnosti lisicama i navodnim lopovima i pronevjeriteljima skreće pozornost s najbitnije teme - kako preživjeti. "'Ekskluzivne' fotografije i snimke uhićenih, krenuvši od akcije Indeks kad su profesoricu Dešu Mlikotin Tomić zatekli u kućnom ogrtaču na pragu vrata doma pa do 'sačekuše' pred kućom u Koprivnici Damira Polančeca gdje su novinari satima čekali da policija izvede bivšeg potpredsjednika Vlade pred njih, samo su neke od fotografija i video snimaka koje su se danima nalazile na naslovnicama novina i televizija. Ljudi su (opet) danima pričali o onome o čemu su znali godinama. Medijska praćenja suđenja, uhićenja i privođenja postaju bitnija od od najbitnijeg- kako zadržati posao i kakvu takvu plaću."
- Detalji
Iz Hrvatskog slova prenosimo komentar Mladena Pavkovića o aktualnoj raspravi vezano uz najavu predsjednika Josipovića kako će se založiti za javnu objavu Registra branitelja. "Ali, ako se već toliko želi objaviti Jedinstveni registar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, što po nama, osim zakonske odredbe, nije ništa sporno jer bi se time među ostalim otkrilo imali li u tom popisu i onih koji nisu bili pripadnici Hrvatske vojske i policije, a čitavo se vrijeme "busaju u prsa" kao veliki domoljubi i branitelji, onda se s pravom postavlja i pitanje: tko će i kada objaviti popise svih dezertera, četnika i onih koji su, kad se na bojnom polju "zarađivao" metak posve "legalno", dolazili do svojih prvih milijuna kuna, maraka ili eura?"
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

