krasićU hrvatskoj historiografiji i filologiji malo je istraživača koji su svojim otkrićima izazvali toliko pozornosti i preispitivanja ustaljenih spoznaja kao dominikanac i povjesničar dr. sc. Stjepan Krasić. U svojim knjigama „Pape i hrvatski književni jezik u XVII. stoljeću“te „Počelo je u Rimu“, kao i u nizu javnih nastupa, dr. Krasić iznio je niz teza koje – bez pretjerivanja – mijenjaju dotadašnje shvaćanje povijesti hrvatskoga jezika, njegove afirmacije i međunarodnog položaja. (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

josip mihaljevićZapaženu međunarodnu konferenciju o posljedicama komunističkoga prevrata 1945. godine u Hrvatskoj i drugim zemljama današnje srednje i istočne Europe ugostio je krajem rujna Institut »Ivo Pilar« u Zagrebu. Jedan od organizatora skupa bio je i dr. Josip Mihaljević, zamjenik ravnatelja Hrvatskoga instituta za povijest i povjesničar koji se profilirao kao jedan od vodećih stručnjaka za hrvatsku povijest u razdoblju komunističke Jugoslavije. (M. Erceg, GK)

Add a comment Add a comment        
 

 

mijPovjesničar i publicist Anđelko Mijatović pripada onom krugu hrvatskih znanstvenika koji su svojim djelovanjem nastojali rasvijetliti mnoge važne i dugo zanemarivane ili prešućivane stranice hrvatske povijesti. (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Srednja Europa2O Srednjoj Europi stoljećima se vode rasprave – gdje počinje, gdje završava, i koje su njezine glavne značajke. Hrvatska je pritom često smještana na rubne točke različitih kulturnih i političkih zona: dok je danas gotovo „normalno“ čuti kako nas se ubraja u Balkan, povijesna iskustva i intelektualne rasprave svjedoče o snažnoj ukorijenjenosti Hrvatske u srednjoeuropski krug. Upravo tim pitanjem bavi se knjiga Srednja Europa očima hrvatskih intelektualaca u 20. stoljeću, čiji su autori Domagoj Tomas, izvanredni profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Osijeku, i Tomislav Kardum s Hrvatskog instituta za povijest. (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

rajčićNa temelju četverogodišnjega istraživanja arhiva u Beogradu i šire, dr. sc. Tihomir Rajčić u svojoj novoj knjizi Krivnja Srbije za Prvi svjetski rat rekonstruira mrežu srpskoga državnog terorizma, koja je izravno vodila do sarajevskoga atentata i eskalacije sukoba 1914. godine. (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Domagoj VidovićRazgovaramo s dr. sc. Domagojem Vidovićem, jezikoslovcem, onomastičarom i etimologom te voditeljem Odjela za onomastiku i etimologiju u Institutu za hrvatski jezik. Riječ je o znanstveniku i publicistu koji već desetljećima sustavno proučava i popularizira hrvatsku jezičnu i kulturnu baštinu, a osobitu pozornost posvećuje rubnim hrvatskim prostorima, gdje se najjasnije očituje višeslojnost i bogatstvo nacionalnoga identiteta. (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ante RosoUmro je umirovljeni general Ante Roso. Bit će pokopan u Francuskoj, a na posljednji ispraćaj doći će i njegovi suborci, među kojima i general Ante Gotovina. Naš reporter razgovarao je u listopadu 2024. na jugu Francuske s Rosom, prvim generalom Zbora Hrvatske vojske te svojedobnim zapovjednikom HVO-a o brojnim detaljima iz prošlosti: od bijega na Zapad, preko Legije stranaca, do nepoznatih epizoda iz Domovinskog rata. (S. Puđa, Večernji list)

Add a comment Add a comment        
 

 

Tomislav Sokol EPO pitanju priznanja Palestine, koje bučno najavljuju neke lijeve stranke na početku jesenskoga zasjedanja Hrvatskoga sabora, vrlo oštroj retorici predsjednika države, razlozima izraelsko-arapskoga sukoba na Bliskom istoku, zatim forsiranju podjela u hrvatskom društvu, o ljevici koja je zaoštrila ideološku retoriku nakon Thompsonova zagrebačkoga koncerta, razgovarali smo s hrvatskim zastupnikom u Europskom parlamentu Tomislavom Sokolom. (M. Curać)

Add a comment Add a comment        
 

 

MarkoTadicO tome što može umjetna inteligencija, drukčije rečeno računalo, kad je riječ o prijevodu, odnosno pri stvaranju znanstvenoga nazivlja, koja su ograničenja u tom poslu, o ponovnom oživljavanju Strune, te s tim u svezi o važnosti izgradnje hrvatske stručne terminologije, što potiče i Zakon o hrvatskom jeziku, razgovarali smo s predstojnikom Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu prof. dr. sc. Markom Tadićem. (M. Curać)

Add a comment Add a comment        
Pet, 17-10-2025, 08:38:57

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.