Mile PešordaIako je, uz Maticu hrvatsku, nastarijom i najzaslužnijom kulturnom institucijom hrvatskoga naroda, HKD Napredak nedostatno je predstavljen široj javnosti. (M. Pešorda)

Add a comment Add a comment        
 

 

Mile PešordaPokoj Tebi, vrli pjesniče čuvaru vatre našega lipoga jazika, jer si svojim pjesmama i romanima, govorom i razgovorom s ljudima, na najbolji mogući način pridonosio ozračju povjerenja i slobode i ljubavi za umjetnost i književnu riječ. Mirno počivaj, prijatelju, jer Bog je pravedan, a tvoja je pjesnička riječ jamstvom da je vječno živ i neosvojiv naš tisućljetni i samosvojni jezik hrvatski. (M. Pešorda)

Add a comment Add a comment        
 

 

pešordamileFrancuski je pjesnik Pierre Albert-Birot napisao: »Koliko bi ljudi moglo dati litru krvi / Ali ni jednu kap poezije«. Tu kap poezije kao suzu radostnicu istine, izlili smo, mi hrvatski književnici u glavnome gradu Bosne i Hercegovine, u životodajni oblik Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku. (M. Pešorda)

Add a comment Add a comment        
 

 

Mile PešordaKao njihov idejni (su)pokretač i sudionik prvih »Šimićevih susreta«, s ponosom i danas mogu svjedočiti o toj velikoj svečanosti duha i pjesme i hrvatskoga narodnoga veselja, o »književno-kulturnoj manifestaciji utemeljenoj 1970. u Grudama«. (M. Pešorda)

Add a comment Add a comment        
 

 

Mile PešordaDonosimo otvoreno pismo koje je, uz paralelno pokrenutu privatnu tužbu, književnik Mile Pešorda napisao vezano uz uvrede i klevete koje je Predrag Matvejević na njegov račun i račun nekih drugih književnika (Ivana Aralice i Anđelka Vuletića) uputio 2001. u članku „Naši talibani", i ponovio g. 2011. u talijanskomu dnevniku „Corriere della sera" u članku 'Srebrenica i književnici (zločinci) u bijegu od pravde'.(mmb)

Add a comment Add a comment        
 

 

Mile PešordaJesu li nam oteli slobodu, zarobili jezik, zaključali vrata našega doma ?- kako da se o tomu ne upitamo gledajući što nam sve zlo (a uime „svijetle budućnosti"!) rade i kako nam vrijednosti i identitet razgrađuju a domovinu nagrđuju svojom djelatnom mržnjom, prikrivenom medenim riječima punim zmijskoga otrova, kako zaplotnjački likuju nad prokadijevićevskom, i u ovdašnjim kos-radionicama pripravljanom, parapolitičkom presudom hrvatskomu ratu za nezavisnost.(M.Pešorda,HS)

Add a comment Add a comment        
 

 

Kardinal PuljićPrema punini svjetlosti idemo, putom kojim hode djeca svjetlosti, a postole nam se lijepe za zemlju, u kojoj nije umirena prolivena krv nevinih i pravednih, i koju pritišću bogohulne riječi pojedinaca koji još nisu progledali i čija lica nije ozarila ljubav i istina. „Ubojstva se nastavljaju. Tako je za Bušićem na najzvjerskiji način ubijen i daroviti Stjepan Đureković, koji je sa sobom iz domovine u svojem kovčegu iznio pet svojih romana, koji, na najstvarniji oblik, u novom stilu, razgolićuju sve vrhove komunističke hijerarhije, svu tu krvavu, strašnu i ironičnu novu klasu. Nije samo izrešetan revolverskim hitcima, nego i sav izmrcvaren s razbivenom glavom, po receptima po kojima je Staljin naređivao svojim banditima, da ubiju Trockoga, Buharina i Babelja.(M.Pešorda,HS)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ivo SanaderHoćemo li se „ponovo dati u jaram ropstva", smijemo li dopustiti da narod pobjednik u ratu za slobodu postane odbačenim narodom? Sve veća malodušnost u mnogih državljana, zaokupljenih brigom za osobno i obiteljsko preživljavanje u uvjetima zabrinjavajuće rasprodaje i zemlje i ZERP-a te nalegnuća kapital-liberalističkih krpelja na „stado maleno", sve usavršenija bezdušnost nomenklature i s njom uvezanih struktura moći nad društvom koje ne mogu opstati u svom svijetu imanja bez podjarmljivanja mnoštva i podrivanja svijeta bitka, sužavaju prostor razgovoru o pravom smislu slobode, za koju nas, reče sv.Pavao, „Krist oslobodi".(M.Pešorda,HS)

Add a comment Add a comment        
 

 

suzaDragocjeni su svi ljudski napori usmjereni k postizanju punine mira u dušama, pomirenja i iskrena dijaloga među ljudima, kao i na uspostavljanje suradnje i razmjene među narodima. Pod tim kutom sagledan, vukovarski neslužbeni susret na vrhu imade svojih neporecivih, makar oku nevidljivih, vrijednosti, na koje međutim pada tamna sjenka posve prešućene istine o velikosrpskoj ratnoj agresiji „JNA i srpskih terorista" (Odluka Sabora RH o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama SFRJ od 8.X.1991.) na hrvatski narod i zemlje, o Vukovaru i o Hrvatskoj kao žrtvi kulturocida i genocida, o narodno-osloboditeljskom Domovinskom ratu i vojno-redarstvenoj operaciji Oluja, presudnoj i za spas Herceg-Bosne od novih srebreničkih pokolja i za otvaranje puta denacifikaciji Srbije, kao veličanstvenoj pobjedi nad srpskim fašizmom i okupatorom i početku kraja „balkanskoga mini-Hitlera", odnosno predsjednika Srbije Slobodana Miloševića. (M.Pešorda,HS)

Add a comment Add a comment        
Ned, 13-10-2024, 18:23:48

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.