HKD Napredak 1902. – 2022.
Iako je, uz Maticu hrvatsku, nastarijom i najzaslužnijom kulturnom institucijom hrvatskoga naroda, HKD Napredak nedostatno je predstavljen široj javnosti. Tijekom proteklih stotinu i dvadeset godina, za vrijeme svoga neometanoga rada, ovo je hrvatsko kulturno društvo dodijelilo stipendije brojnim hrvatskim učenicima i studentima, među inima i budućim nobelovcima, Ivi Andriću i Vladimiru Prelogu.
Palača HKD-a Napredak u Sarajevu
U prigodi ovogodišnjih jubileja, stodvadesete obljetnice utemeljenja samoga Društva i stote obljetnice osnutka njegove zagrebačke glavne podružnice, podsjećamo na znakoviti tekst p r v o g a javnoga poziva na obnovu rada Hrvatskoga kulturnoga društva Napredak, utemeljena g. 1902. u Mostaru i u Sarajevu, a 1922. u Zagrebu, grubo ugašena i opljačkana 1949. godine. Obnoviteljski je poziv, dana 7. srpnja 1990., u središnjem dnevniku Televizije Sarajevo, uputio inicijator obnove HKD Napredak Mile Pešorda, književnik i direktor edicije Sabranih djela Milana Kundere, svjetski slavnoga romanopisca i disidenta, zabranjena u svim komunističkim državama Varšavskoga pakta (kako-tako tolerirana u Jugoslaviji). Obnoviteljski je poziv, pod naslovom »Za stvaralački dijalog s Europom«, bio otiskan u Napretkovu Hrvatskome narodnom kalendaru za 1991., str. 290., u Sarajevu g. 1990., gdje je, u rujnu iste godine, održana svečana obnoviteljska skupština HKD Napredak. U tome je broju Napretkova Kalendara bio objavljen izbor iz hrvatskoga pjesništva Herceg-Bosne, koji je učino Mile Pešorda, prema reprezentativnoj ediciji Savremena književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine u 50 knjiga.
Mile Pešorda, odgovorni urednik, predstavlja 4. izdanje Sabranih djela M. Kundere, u Sarajevu g. 1990.
(Fotografija - osobna pismohrana)
Obnoviteljski poziv iz 1990. godine: Za stvaralački dijalog s Europom
Pluralizam je naša sudbina i specifičan bosanskohersegovački znak prepoznavanja, to je znak zrelosti pojedinca, naroda i društva da živi raznolikost i višeglasje, da pojmi i prihvati drugost kao priliku za cjelovitiju spoznaju vlastitog identiteta. U skladu s tim, u dosluhu s općim gibanjima društva prema demokraciji i slobodi, i ovdašnji su hrvatski pisci i intelektualci, kao i brojni ljudi od duha i kulture uopće, krenuli s inicijativom da se reaktivira, obnovi Hrvatsko kulturno društvo »Napredak«. Stvoreno 1902., dakle prije gotovo sto godina, a ugašeno koju godinu po završetku narodno-oslobodilačkog rata i revolucije, Društvo je odigralo značajnu ulogu u zaštiti i afirmaciji hrvatske, samim tim i bosanskohercegovačke, kulture u ovoj republici, a njegova svojevrsna suspenzija bila je nepotrebna, da ne kažem štetna. (Spomenimo se da je npr.jedan od stipendista »Napretka« bio i budući nobelovac Ivo Andrić!)
Nastaviti ono što je prekinuto, popuniti tu golemu prazninu i muk u koje je bačena jedna bogata, milenijska pismenost i kultura, kao i pripremiti se za ravnopravan stvaralački dijalog s cjelinom našega jugoslavenskoga prostora, s Europom koja je u našim temeljima i u našem snu – to je povijesni nalog, imperativ pojedincu i zajednici. U tom će cilju sadašnji inicijatori, kao i buduće članstvo »Napretka«, nastojati da postave na čvrste i napredne temelje »Napredak« kao kulturnu instituciju akademskog profila, kao nadstranačku, nepolitičku i neideološku ustanovu kojoj će imanentni biti pluralizam i otvorenost, kriteriji primjereni našim potrebama i društvu koje kroči u treći milenij.
Tokom rujna odnosno septembra trebalo bi da se održi polusimpozijski, polusvečarski radni skup, nakon kojega bi Hrvatsko kulturno društvo »Napredak« upotpunilo i obogatilo višenacionalni, višecivilizacijski bosanskohercegovački i jugoslavenski mozaik.
Mile Pešorda