Detalji

Objavljeno: 31. srpnja 2011.

Unatoč nepobitnoj povijesnoj istini da je „Oluja" bila međunarodno-pravno legitimna i oslobodilačka vojno-redarstvena operacija, ta je operacija u optužnici Haškog tužiteljstva i u presudi Haškog suda našim proslavljenim ratnim zapovjednicima, generalu A. Gotovini i generalu M. Markaču, okvalificirana kao "udruženi zločinački pothvat", koji je predvodio prvi hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik OS RH, dr. Franjo Tuđman. Sve to uz prešutno suglasje, kao posljedice nesposobnosti, kukavičluka, dodvorništva i izdaje naših nacionalnih interesa od strane naših Vlada (Račanove, Sanaderove, ali i aktualne Vlade), te hrvatske policije i hrvatskog državnog odvjetništva na čelu s M. Bajićem.(Ž.Sačić)

Detalji

Objavljeno: 07. travnja 2011.

Prenosimo tekst Josipa Jovića preuzet iz trećega Zbornika radova Dani dr. Franje Tuđmana – Hrvati kroz stoljeća, Veliko Trgovišće, 2010., kojeg je uredio Nenad Piskač. Izdvajamo: "Kulturniji, obrazovaniji i promišljeniji od Mesića, Josipović u bitnome ostaje čovjek iz istog kruga ljudi i ideja kao i sam Mesić, što je jasno naznačio već svojim prvim potezima. Za njega se nakon prvih mjeseci obnašanja dužnosti moglo kazati kako zaista nije «fikus» ni «kuhana noga», kako ga se znalo s omalovažavanjem nazivati, već čovjek s jakim ambicijama, koji je preuzeo političku inicijativu u zemlji pa i u onim područjima koja prelaze njegove ovlasti. Novu stranicu povijesti još nije okrenuo, već je knjigu počeo listati unazad."

Detalji

Objavljeno: 23. siječnja 2011.

Nakon raspada Jugoslavije uzrokovanog nizom okolnosti, od rušenja Berlinskog zida i pada komunizma, do velikog nezadovoljstva naroda unutar zajednice, prvenstveno hrvatskog naroda, dolazi do agresije JNA i pobunjenih Srba na novonastalu Republiku Hrvatsku. Neprijateljske nakane komadanja Hrvatske skoro su uspijele i to upravo na području Masleničkog ždrila gdje je Hrvatska energetski i komunikacijski presječena na dva dijela, te je time ugroženo čitavo hrvatsko primorje, kao i zapriječena prometna i gospodarska povezanost sjevera i juga budući da se čitav promet odvijao isključivo preko otoka Paga i trajektne linije Prizna-Žigljen koja je zbog vremenskih neprilika često bila u prekidu. Hrvatska je doslovce bila prepolovljena.(R.Milković)

Detalji

Objavljeno: 20. prosinca 2010.

Udruga za hrvatski identitet i prosperitet u utorak 14. prosinca 2010. organizirala je svečanu akademiju u povodu jedanaeste obljetnice smrti prvoga hrvatskoga predsjednika i utemeljitelja moderne hrvatske države dr. Franje Tuđmana, te promociju zbornika „Hrvatska nakon dvadeset godina – kako dalje?". Govorili su predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec, prof. dr. Miroslav Tuđman i dr. Koraljka Marušić čije izlaganje donosimo u nastavku. "Franjo... Dr. Franjo Tuđman... Ime koje bi se trebalo zauvijek izgovarati sa posebnim poštovanjem. To je ime uz koje će se zauvijek vezati najsvjetlije stranice novije hrvatske povijesti. Ime sa kojim naviru najdublji osjećaji hrabrosti, ponosa, odlučnosti i konačnice koja se zove hrvatska državnost i hrvatska samostalnost. Franjo Tuđman je bio puno više od dobrog političara, on je bio državnik od najvećega formata. U toliko turbulentnim vremenima u kakvima je on djelovao, nitko osim njega nije imao sposobnost utemeljiti stranku, sa tom strankom stvoriti državu, iz ničega kasnije stvoriti vojsku i sa tom vojskom postati pobjednik u ratu."

Detalji

Objavljeno: 16. prosinca 2010.

U Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu održana je 14. prosinca 2010. promocija zbornika "Hrvatska nakon dvadeset godina – kako dalje?". Na predstavljanju zbornika govorili su dr. Koraljka Marušić, admiral Davor Domazet Lošo, književnik Hrvoje Hitrec i prof. dr. Miroslav Tuđman. Zaključno je rečeno da iz ove duboke političke krize nema drugoga izlaza do širokoga pokreta koji je već predočen javnosti pod imenom Hrast (Hrvatski rast), pokreta koji ima korijene u državotvornoj misli dr. Franje Tuđmana. Donosimo govor koji je tom prilikom održao predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća. "Ne može se sakriti grad koji svijetli na gori, rečeno je na misi za pokojnog predsjednika 10. prosinca ove godine, i taj biblijski citat najbolje tumači uzaludnost zatiranja uspomene na velikana dr. Franju Tuđmana, uzaludnost krivotvorenja povijesti, zloćudnih interpretiranja i beskrupuloznih laži, pa i nekrofilnih poruga koje nisu drugo do nakazna djeca duboke mržnje prema hrvatskoj državi."(Slike:O.Šarunić)

Detalji

Objavljeno: 15. rujna 2010.

Nije moguće nešto ostvariti, ako nismo spremni cijenu platiti. Nije moguće u životu uspjeti, ako se nismo spremni žrtvovati. Nije moguće Krista slijediti, a križ ne uzeti. Zar mislimo se ponositi s našim velikanima prošlosti, a bježati od onoga za što su živote davali? Što bi nam rekli mučenici koje molimo, ako ne znamo za tu vjeru trpjeti i u život ugrađivati? Što bi nam rekli toliki nevini koji takve i tolike žrtve podnesoše, a vjerni ostaše. Bojim se da bi mnogima odzvanjalo u ušima riječ kukavice! Što bi nam rekli oni koji su za taj dom i Domovinu ginuli, kada vide kako je volimo i kako je izgrađujemo. Posebno kada vide kako je interes važniji od svih svetinja, ili toliki koji bi htjeli daljinskim izgrađivati i upravljati ovom Domovinom.

Detalji

Objavljeno: 13. rujna 2010.

Mnogima koji su za ovaj narod stradali i umirali njihove kosti još do danas nisu našle mjesto gdje bi im grob obilježili i zapalili svijeću. Na Dan hrvatskih mučenika i s ovoga mjesta gdje smo im sagradili hram zahvalnosti pozivam državne i crkvene ustanove kao i svehrvatsku javnost da svi zajedno prevladamo tu našu moralnu recesiju i izvršimo svoj dug prema njima. Zar ne bi bilo normalno i poželjno da se svima onima kojima je bilo pogaženo svako ljudsko dostojanstvo, pa čak i pravo na grob, izgradimo na Krbavskom polju, podno CHM, zajedničko grobište ili grob? Možda postoji i bolje rješenje? Molimo se Bogu i svim hrvatskim mučenicima da ga nađemo i ostvarimo.(M.Bogović)

Detalji

Objavljeno: 17. prosinca 2009.

Sa svečane akademije održane povodom 10. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana u Kaštel Lukšiću donosimo izlaganje prof. dr. Branimira Lukšića. "Moram priznati, kad sam čuo da je dr. Franjo Tuđman osnovao političku stranku za neovisnost hrvatske države, da sam ostao prema tome skeptičan, iako sam znao za njegove «disidentske» prosudbe o domobranstvu u Hrvatskoj, za njegovo protivljenje velikosrpskom nacionalizmu, za njegovo znanstveno rušenje «jasenovačkoga mita», i za njegove patnje u Titovoj Jugoslaviji. Mislio sam, da usprkos svemu tome bivši Titov general ne može imati onu otvorenost duha koja je potrebna vođi demokratske preobrazbe hrvatskoga društva. Međutim, kad sam početkom devedesetih godina prošloga stoljeća, posredstvom zajedničkih znanaca, imao priliku u par navrata s predsjednikom Tuđmanom porazgovarati ne samo o povijesnim i političkim, nego i o svjetonazorskim temama, uvjerio sam se, da sam se prevario. Preda mnom je bio čovjek dubokih demokratskih uvjerenja, pročišćen kroz patnju koju je podnio za svoje ideale pravednosti i čovječnosti. Štoviše, preda mnom je bio čovjek osobno izgrađene religioznosti. Dr. Franjo Tuđman je bio čvrst, neustrašiv i ponosan kad se radilo o dobru za Hrvatsku."