- Detalji
U subotu 28. veljače 2009. u organizaciji Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskog kulturnog vijeća obilježena je večer sjećanja na 28. veljače 1989. – izlazak iz hrvatske šutnje. Tribina se održala u dvorani Hrvatskog slova. Pozvani su živi sudionici koji su govorili na povijesnoj tribini 1989. Akademik Dalibor Brozović bio je spriječen bolešću. Neven Jurica je službeno u New Yorku. Vladimir Šeks se osobno javio i pristao doći što je njegov protokol i potvrdio, ali je neposredno prije početka protokol javio da potpredsjednik Hrvatskoga sabora zbog spriječenosti ne će doći. Stjepan Čuić je potvrdio sudjelovanje, ali nije došao. Govorili su: akademici Ivan Aralica i Dubravko Jelčić, dr. Anđelko Mijatović, Ivan Gabelica, Hrvoje Hitrec, Mate Kovačević i Stjepan Šešelj. U nastavku donosimo tekst Igora Mrduljaša, koji na tribini nije izgovoren jer je gospodin Mrduljaš bio spriječen bolešću. "Razgovarajući s kolegama o pripremama za ovaj skup pala mi je na um tvrdnja: Nekoć smo govorili i kad smo šutjeli, danas šutimo i kad govorimo. Naoko paradoks, a zapravo turobna istina. Jugokomunizam je 1945. godine zatvorio usta hrvatskog građanskog društva, pa ga potom politički i tjelesno prorijedio i zamalo zatro kao klasnog neprijatelja. Građanska kultura povukla se u zakutak, zatvorila pomno vrata svojih stanova i održavala se tinjajući u obiteljskom krugu. Javno, strahovlada Partije slamala je kralježnice i duhove. Jedan profesor pričao mi je kako se na nekom skupu protiv Informbiroa «strah mogao rezati nožem», a nazočni se zavili u duboku šutnju i spustili poglede dok su s govornice urlikali partijski instruktori."
- Detalji
Hrvatsko kulturno vijeće i Hrvatska kulturna zaklada u subotu 28. veljače 2009. godine upriličili su obilježavanje dvadesete obljetnice izlaska iz hrvatske šutnje. O 28. veljače 1989. govorili su akademik Ivan Aralica, akademik Dubravko Jelčić, dr. Anđelko Mijatović i Mate Kovačević. U nastavku donosimo izlaganje novinara i člana Hrvatskoga kulturnog vijeća Mate Kovačevića. "Danas se sjećamo dana koji je predvečerje sloma jugoslavenskoga komunističkoga sustava i mogućnosti očitovanja na slobodnim izborima zauvijek obilježio početke obnove hrvatske državnosti. Nažalost o tim sudbonosnim danima i početcima preporodnih gibanja gotovo se ništa ne piše u našoj se recentnoj povijesti, a i HDZ-ova hagiografija prešućuje neke važne događaje iz tog razdoblja. To je vrijeme kad u međunarodno-pravnom smislu Hrvatska u kontinuitetu ne postoji od svibnja 1945. godine. Ona je formalno-pravno sastavni dio jugoslavenske komunističke države, koja se u zadnjim desetljećima života službeno prozvala Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija."- Detalji
Sa svečane akademije koja je u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu 12. prosinca 2007. godine održana povodom 8. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana, donosimo izlaganje prof. dr. Zdravka Tomca. U uvodu Tomac je istaknuo: "Najviše i najbolje ćemo se odužiti dr. Franji Tuđmanu ako se izborimo za istinu o njegovome djelu i Domovinskome ratu, ako se suprotstavimo povijesnim krivotvorinama i političkim snagama koje, mijenjaju i krivotvore hrvatsku prošlost. Narod koji dopusti da mu se krivotvori prošlost, da mu se njegove najveće vrijednosti pretvaraju u navodnu sramotu, gubi svoj identitet i svoje dostojanstvo, a time i svoju budućnost. Zato je obrana istine o dr. Franji Tuđmanu, njegovome životu i djelu, bitna za budućnost hrvatskog naroda. Hrvatski narod, radi sebe i svoje moralne čvrstoće, radi svojega samopoštovanja i svojega mentalnog zdravlja, ne smije prihvatiti politiku koja žrtvuje nevine i zaslužne ljude, koja prihvaća krivotvorine kao istine, koja se odriče najsvetijeg i najboljeg iz svoje prošlosti.
Odbacivanje politike koja žrtvuje zaslužne ljude, koja se odriče istine, koja sluša strane gospodare, ali još više čvrsto odbacivanje nepravde umotane u lijepu ambalažu, koja nepravdu pokušava prikazati kao navodnu pravdu jest povijesna prilika koju hrvatski narod ne smije propustiti. To je prilika za spas hrvatskoga naroda, za povratak sebi i svojim izvorima i vrijednostima, svojoj tradiciji - biti svoj na svojemu i čuvati moralne i kršćanske vrijednosti kao bitno obilježje hrvatskoga naroda."
- Detalji
Sa svečane akademije koja je u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu 12. prosinca 2007. godine održana povodom 8. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana, donosimo izlaganje Miroslava Međimorca. U uvodu izdvajamo: "U ovoj svečanoj prigodi progovorit ću o pokojnom predsjedniku Franji Tuđmanu iz malo drukčijeg motrišta, naime iz pogleda kazališta i dramske književnosti. Povod je moja netom izvedena povijesna drama „Zastave, barjaci, stjegovi“ u osječkom Narodnom kazalištu, u proslavi njegove stote obljetnice, u kojoj je i jedna scena „Kod Tuđmanovih“. Uz Miroslava Krležu, Josipa Manolića, Savku Dapčević Kučar, Miku Tripala i Kamila Emeričkog, dramska lica u ovoj povijesnoj drami su pokojni predsjednik Tuđman i njegova supruga Ankica. Sloboda stvaranja dramskog pisca, ali i čvrsta dramska struktura komada, nisu mogli zaobići značaj pokojnog predsjednika kao jedne od ključnih osoba hrvatske povijesti, koja je Hrvatsku dovela do njene neovisnosti i slobode.
No, današnjim „čuvarima umjetničke slobode“, nastavljačima komunističkih „inženjera duše“ , zasmetala je i sama pomisao da bi se o dr. Franji Tuđmanu moglo potvrdno govoriti u kazališnom komadu i prikazati ga „na daskama koje život znače“ , pa su mnogo prije premijere počeli dovoditi u pitanje umjetničku i moralnu potrebu da se na takav način progovori o prvom hrvatskom predsjedniku ; oko teksta i predstave počeli su stvarati atmosferu slučaja, nepodobnosti i neprimjerenosti današnjem političkom trendu".
- Detalji
Donosimo izlaganje sa svečane akademije u povodu 85. obljetnice rođenja dr. Franje Tuđmana, održane 14. svibnja 2007. u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu. U ovodu izdvajamo:
"Ljudska prava, sloboda, kultura i demokracija univerzalne su vrijednosti. Nasuprot tome tehnologija, tržište, turizam i informacija globalne su vrijednosti. Naše društvo i kultura nestaju u globalnom, jer smo izgubili vlastitu posebnost i odrekli se svojih vrijednosti.
Praktična je posljedica vrlo jasna: odnosi u politici, a to znači u javnosti ne uređuju se prema vrijednostima istine, pravde, osobne i nacionalne slobode. (Odnosi unutar hrvatskih državnih i javnih institucija postali su nakaradni, i nema primjera da takvi odnosi vladaju u bilo kojoj drugoj europskoj zemlji; primjera radi: MUP RH svoja dnevna policijska izvješća dostavlja HHO-u, navodno nevladinoj organizaciji; OSCE financira Ustavni sud Hrvatske i hrvatskog pravobranitelja, i to je navodno model nezavisnog sudstva; Hrvatskoj se već pripremaju "zajednički" udžbenici iz povijesti; itd., itd.)
Zato je točna ocjena Kardinala Bozanića: “novi poredak koji nikad neće zaslužiti odliku pravednosti ma koliko ga se pokušavalo prikazati da je stvoren 'uime naroda’”."
- Detalji
Donosimo govor dr. sc. Ljerke Mintas Hodak sa svečane akademije u povodu 85. obljetnice rođenja dr. Franje Tuđmana, koju su organizirali
Udruga za hrvatski identitet i prosperitet-HIP, Forum hrvatske sloge i Hrvatsko kulturno vijeće. U svom govoru dr. Ljerka Mintas Hodak osvrnula se na sadašnju i na Tuđmanovu politiku prema europskim integracijama. Izdvajamo dio koji se odnosi na Tuđmana: "Jedna od podvala koju danas mnogi - kako na lijevoj tako i na desnoj strani političkog spektra, ali svatko iz svojih pobuda - pokušavaju plasirati je zaborav ili prikrivanje činjenice da je upravo Tuđman usmjerio Hrvatsku prema Europi i Europskoj uniji. ...zahvaljujući upravo Tuđmanovoj eurointegracijskoj politici, Hrvatska je već 1995.g. bila pred sklapanjem Sporazuma s EU o suradnji, ali je Vijeće ministara Unije zamrznulo pregovore zbog vojno-redarstvene akcije "Oluja". Između brze uspostave odnosa s Unijom i oslobađanja okupiranih dijelova Hrvatske za Tuđmana nije bilo dileme što izabrati.".
- Detalji
Kao što je bilo najavljeno na našem portalu, jučer je u Starogradskoj vijećnici održana svečana akademija u povodu 85. obljetnice rođenja dr. Franje Tuđmana, kojoj su nazočile mnoge osobe iz javnog i političkog života. Akademiju je vodio prof. dr. Zravko Tomac, a govore su održali dr. Ljerka Mintas Hodak, dr. Đuro Njavro, prof. dr. Milan Ramljak i prof. dr. Miroslav Tuđman. Ovdje treba naglasiti kako se nitko iz medija nije odazvao pozivu na svečanu akademiju, što je čak i za hrvatske prilike posebna sramota. Zbog toga lako može ispasti da je naš portal jedini koji će danas izvijestiti o ovom skupu. U nastavku donosimo slike sa svečane akademije, a tekstove govora ćemo objaviti kako nam budu pristizali.
- Detalji
Donosimo govor predsjednika Hrvatskoga kulturnog vijeća, Hrvoja Hitreca, koji je on održao na promociji zbornika "Hrvatski nacionalni interesi i EU", u povodu 7. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana. U svom govoru Hitrec se osvrnuo na sadašnjojst i budućnost Republike Hrvatske, zaključujući riječima: "Već sam rekao, a sada ponavljam: jedino je u Tuđmanovo doba, usprkos
svemu, Hrvatska bila samostalna država. Sada to više nije. Takozvane
velike stranke više nemaju legitimaciju u hrvatskom narodu, a i neke
manje, postojeće, pokazuju tek sitnu grabežljivost. Potreban je, dakle,
pokret , koji će postaviti stvari na svoje mjesto, potrebno je da na
vlast dođu ljudi odani ideji hrvatske samostalnosti. Obrisi takvoga
pokreta već se naziru, a njegovi predstavnici bit će prepoznati na
izbornim listama. Hrvatska narodna volja ima svoje uspone i padove, a
sada je vrijeme za novi uspon."
Add a comment
Add a comment
Opširnije...
- Detalji
Donosimo govor prof. dr. M. Tuđmana koji je on održao sinoć na promociji zbornika "Hrvatski nacionalni interesi i EU". U zaključku stoji: "I na kraju što reći o ovom zborniku i ovoj temi?
Prvi slogan na izbornom plakatu HDZ-a 1990. bio
je "Odlučimo sami o sudbini svoje Hrvatske". Kako onda tako i danas to
je ključno pitanje za budućnost Hrvatske, ali i ključ za razumijevanje
političkih prijepora na hrvatskoj političkoj sceni.".
Sri, 26-03-2025, 08:55:53
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.
Komentirajte
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 25. ožujka 1919. uhićen Stjepan Radić
- 25. ožujka 1838. rođen Đuro Deželić
- 25. ožujka 1904. rođen Vjekoslav Vrančić
- 25. ožujka 1929. rođen Joja Ricov
- 25. ožujka 1963. rođena Anja Šovagović-Despot
- 25. ožujka 1986. umro Jaroslav Šidak
- 26. ožujka 1859. rođen Vladimir Fran Mažuranić
- 26. ožujka 1907. rođen Dragutin Šoštarko
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.