Detalji

Objavljeno: 15. srpnja 2025.

Demografski brojevi ne lažu. Sve ono što smo desetljećima čitali u znanstvenim studijama i demografskim analizama, sada gledamo uživo: prazne kolijevke, zatvorene škole, umiruća sela, sve više staraca, sve manje djece.(D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 14. srpnja 2025.

U međuvremenu, između dva hipodroma, cijeli prošli tjedan vuku se repovi zagrebačkog, prebrojavaju mrtvi i ranjeni na konjskom trkalištu kraj Save, prebrojavaju se i na koncertu nazočni ustaše, ali su se nekim medijima i osobama pregrijali kalkulatori, pa su, da se ne muče, sve cure i dečke u publici proglasili ustašama. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 13. srpnja 2025.

Duševni sladoled nije štivo za one koji robuju dogmama, medijskim obrascima, cenzuri i autocenzuri – ono odiše autentičnom starčevićansko-matoševskom slobodarskom potkom. (D. Dijanović, HT)

Detalji

Objavljeno: 13. srpnja 2025.

Nakon smrti velike književnice Anke Petričević, poznate pod redovničkim imenom Sestra Marija od Presvetoga Srca (hrvatska katolička redovnica klarisa), činilo se kao da nemamo više redovnica koje se bave književnim radom. Stoga sam bio ugodno iznenađen dobivši u ruke zbirku stihova „Semper magis – uvijek više“ časne sestre Slavice Buljan. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 08. srpnja 2025.

Njima ne smeta ni četnička ikonografija, ni gusle, ni "vojvode", ali im smeta kad pola milijuna ljudi u Zagrebu zapjeva Bojnu Čavoglave. To je već teški oblik nacionalnog mazohizma, patologije i autošovinističkog poremećaja, ali valjda to i jest njihovo zaštitno lice - lice koje se nikad ne zacrveni, osim kad im netko spomene branitelje ili križ. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 07. srpnja 2025.

Dvadeset i pete ovoga stoljeća zaustavljena je, nadam se zauvijek, nešto suvremenija inačica one iste potvore koja je izmišljena da drži hrvatski narod u pokornosti. Ta je inačica krenula početkom ovoga stoljeća, i sada joj je došao kraj. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 03. srpnja 2025.

S desne strane Pakre nalazila se stara slavonska šuma s debelim i visokim hrastovima, upravo onakvima kako je opisao Josip Kozarac u svojoj slavnoj noveli „Slavonska šuma“. Ta je šuma obilježila naše živote. U nju su svinje odlazile na ispašu, dok to država nije zabranila, a između šume i rijeke nalazio se put koji je imao s jedne i s druge strane zelenu površinu obraslu travom, gdje sam vodio na ispašu svoje krave. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 01. srpnja 2025.

Čitao sam brojne napise u kojima se tvrdilo kako je bijelo (srebrno) polje neprijateljsko jer se koristilo u grbu koji je bio službeni tijekom postojanja NDH. Nisu pomagali povijesni argumenti, heraldičke studije i govor razuma. Ideološki petrificirani umovi bili su neumoljivi. (Đ. Vidmarović)