Detalji

Objavljeno: 09. studenoga 2023.

Druga zbirka poezije Tuge Tarle „Sitnopis ljepote“ predstavljena je u četvrtak 9. studenoga u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu. Zbirku su predstavili priređivač don Ivan Marijanović i recenzent Đuro Vidmarović. Predstavljanje je vodio književnik i novinar Tomislav Šovagović.. (hkv)

Detalji

Objavljeno: 25. kolovoza 2022.

Novinske redakcije koje se bave kulturom imaju sve manje zaposlenika, radijske više ne postoje, portali ih najčešće nisu ni uspostavili. Sve se to danas podvodi pod tzv. lifestyle rubrike, a ako i postoji rubrika kultura, u nju je stiješnjeno sve, od koncerata klasične glazbe i izložaba do grudnjaka filmskih zvijezda, njihovih skandala i sličnih gluposti. (M. Šoša, GK)

Detalji

Objavljeno: 08. studenoga 2017.

Drago mi je što je zamijećen i prepoznat naš rad na čuvanju običaja i tradicije od zaborava te kako prikazujemo svu raznolikost Republike Hrvatske i njezinih ljudi. To je ujedno priznanje Hrvatskoj radioteleviziji i emisiji Lijepom našom koju uređujem i vodim već 22 godine , istaknuo je HRT-ov doajen Branko Uvodić. (hrt)

Detalji

Objavljeno: 23. listopada 2012.

Da Hrvatska ima javne i tajne službe koje se brinu ili bi se trebale brinuti za sigurnost građana i države, poznato je svima. No tek iz romana slavonskoga pravnika Zdravka Vukića može se doznati da postoji još jedna, supertajna služba za koju znade svega nekolicina ljudi: Odjel kralja Tomislava u Uredu za nacionalnu sigurnost. Šaka, mač i pištolj toga odjela je šarmantni mlađi čovjek Borna Vitez, upućen u sve vještine potrebne za posao tajnog agenta, bivši hrvatski branitelj i domoljub od glave do pete, dobrih manira i visoke naobrazbe. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 16. studenoga 2010.

U ponedjeljak 8. studenoga održana je u Zagrebu tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom «Nove agresije na hrvatski jezik». Na tribini su nastupili dr. sc. Nataša Bašić, leksikografkinja i jezikoslovka, prof. Jasmina Nikić, stručnjakinja za govornu komunikaciju i dr. sc. Mario Grčević, docent na Hrvatskim studijima. U nastavku donosimo izlaganje dr.sc. Nataše Bašić. Izdvajamo: "Današnja zbivanja u hrvatskoj državi valja dakle promatrati i u kontekstu Horvatova ribolovnoga društva te zbog toga ne padati u ognjicu. Jer unatoč planiranom ograničenju na okvire ribiča i ribolovaca hrvatski su građani, podcrtavam građani, dakle pripadnici svih nacija i vjera, obnovili hrvatsku državu referendumskom odlukom s visokih 98%, potukli potom u obrambenom ratu do nogu JNA i srpske paravojne formacije, oslobodili područja pod terorističkom strahovladom te pred svijetom razotkrili i pokazali svu bijedu i nakaznost četničke ideologije, kojoj je zator ne samo hrvatskoga bića i imena temeljni programski postulat nego i svih nesrpskih naroda koji su se ispriječili njihovu bolesnom planu stvaranja Srbije kojoj granice određuje „poslednji srpski grob". (Toj ideologiji, nota bene, dodjeljuju se američka državna odličja!?)"

Detalji

Objavljeno: 15. studenoga 2010.

U ponedjeljak 8. studenoga održana je u Zagrebu tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom «Nove agresije na hrvatski jezik». Na tribini su nastupili dr. sc. Nataša Bašić, leksikografkinja i jezikoslovka, prof. Jasmina Nikić, stručnjakinja za govornu komunikaciju i dr. sc. Mario Grčević, docent na Hrvatskim studijima čije izlaganje donosimo u nastavku. "Dok smo očekivali radosnu vijest o prihvaćanju hrvatskoga kao 24. službenoga jezika u EU, u Hrvatskoj su tiskane dvije knjige (monografije) koje se hrvatskim jezikom i kroatistikom bave na dijametralno različit način. Radi se o knjizi Hrvatski jezik i serbokroatizam Leopolda Auburgera (2009.) i o knjizi Jezik i nacionalizam (2010.) Snježane Kordić. U hrvatskim je priopćajnicama Auburgerova knjiga gotovo pa prešućena, a knjiga S. Kordić dočekana je s mnogobrojnim pohvalama. Na tržištu se ta knjiga pojavila samo nekoliko mjeseci prije vijesti da će hrvatski jezik u EU biti službeni jezik."

Detalji

Objavljeno: 10. studenoga 2010.

U ponedjeljak 8. studenoga održana je u Zagrebu tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom «Nove agresije na hrvatski jezik». Na tribini su nastupili dr. sc. Nataša Bašić, leksikografkinja i jezikoslovka, prof. Jasmina Nikić, stručnjakinja za govornu komunikaciju i dr. sc. Mario Grčević, docent na Hrvatskim studijima. U nastavku donosimo prilog dr. sc. Sande Ham, glavne urednice časopisa «Jezik» o teškoćama s kojima se sukobljava kada traži potporu za časopis koji promiče kulturu hrvatskoga standardnog jezika. "U Jugoslaviji je Jezik teško prolazio, budući da ni hrvatskomu jeziku nije bilo bolje, Jezik je dijelo sudbinu. Obično smo mi, unutar Jezika o tom govorili i pisali, pa je dobro ovdje navesti i iskustvo osobe koja je izvan Jezika, Hrvoja Hitreca: „Jezik je izlazio i u doba komunističke Jugoslavije, a uređivali su ga divovi hrvatskoga jezikoslovlja. Bilo je i tada pokušaja da se zaustavi, a da se to ne dogodi u jednom smo trenutku sedamdesetih godina u žustroj misiji spriječili književnica Marija Peakić Mikuljan i potpisnik ovih redaka."(mmb)

Detalji

Objavljeno: 21. listopada 2009.

U ponedjeljak, 19. listopada, održana je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća tribina pod naslovom «Što se događa u Matici hrvatskoj». Nastupili su akademik Dubravko Jelčić, dr. Ivana Žužul, dr. Ivan Matičević i književnik Josip Pavičić. Povod je bio spor oko projekta «Stoljeća hrvatske književnosti», odnosno neočekivana direktiva iz vodstva Matice o smjeni urednika edicije. Dubravko Jelčić je podsjetio nazočne na kronologiju projekta, te na dokumente koji potvrđuju da Matica hrvatska ne može polagati prava na «Stoljeća». «Stoljeća hrvatske književnosti» su na stanovit način nasljednik edicije «Pet stoljeća hrvatske književnosti», u kojoj je u drugoj polovici prošloga stoljeća objavljen značajan niz djela hrvatskih autora, ali na način koji je ignorirao jezik originala – naime, tekstovi su «prilagođavani» tadanjem «hrvatskosrpskom», s isto tako odgovarajućim pravopisom, što je naravno nedopustivo. Osim tih lektorskih intervencija, edicija je bila i na druge načine ideološki pokrivena, pa u nju nisu imali pristup hrvatski književnici koji su stvarali u iseljeništvu. Godine 1993. inicirali su Vlatko Pavletić, Dubravko Jelčić i Josip Vončina pokretanje «Stoljeća hrvatske književnosti« kao znanstveni projekt koji će uvažavati načela tekstologije.(hkv)