Detalji

Objavljeno: 08. siječnja 2010.

U toku prvog izbornog kruga nazvali su me iz stožera gospodina Ive Josipovića radi davanja mišljenja o kandidatima – Prvo pitanje bilo je – Koja je osobina najvažnije za predsjednika, je li to stručnost, poštenje ili nešto treće. Moj odgovor je bio – Najvažnije je domoljublje. Slijedilo je pitanje – A poslije toga? Ja odgovorih poslije toga – domoljublje, a onda dugo, dugo ništa, pa opet domoljublje. Zašto? Poštenje bi se trebalo podrazumijevati, barem ono koje ja nazivam relativnim poštenjem. Stručnost se uvijek može pokriti savjetnicima iz svih područja. Ali ako Ti srce ne tuče za Hrvatsku to ne možeš nadoknaditi s ničim.Prema tome ne ulazeći u sve druge kvalitete ili nedostatke kada biramo kandidata za predsjednika naše domovine mi moramo na prvo mjesto staviti domoljublje.(V.Biondić)

Detalji

Objavljeno: 19. studenoga 2009.

Član Hrvatskoga kulturnog vijeća Vladimir Biondić izvijestio nas je o anketi Udruge za kontrolu izbora HONI koju je ona provela u vremenu od 6. studenog 2009. do 11. studenog 2009. Anketa je telefonski istraživala popularnost predsjedničkih kandidata, a odnosila se na cijelu Hrvatsku s naglaskom na veće gradove, posebice Zagreb. Ovo istraživanje javnog mijenja, u kojem je anketirano 1.317 glasača od kojih se 317 odbilo izjasniti, pokazalo je kako su postoci s kojima se barata u "velikim" medijima daleko od toga da im treba vjerovati. Konkretno, anketa čije rezultate ovdje objavljujemo smjestila je prof. dr. Miroslava Tuđmana na četvrto mjesto, a uz to pokazala je isto tako da prednost medijskih. favorita u odnosu na ostale kandidate nije toliko velika kao što se uporno stvara dojam u javnosti.(hkv)

Detalji

Objavljeno: 24. travnja 2009.

Zvonimir Marinić – Marinac, dobrovoljac i višekratno ranjavani borac, invalid, pravi, autentični ratni heroj podlegao je bolesti koja ga je brzo svladala te nas je ostavio da se borimo za Domovinu dalje bez njega. Hrvatska i Hrvati ne znaju koliko su oslabljeni gubitkom takvog čovjeka – nepotkupljivog i vjernog suborca, čovjeka za kojeg znaš da ti nikada i ni pod kakvim izgovorima neće zabiti nož u leđa, a takvi su danas uistinu rijetki. Anno domini 21.04.2009. ispratili smo na vječni počinak ratnog heroja Zvonimira Marinića - Marinca. Iz oblaka prošaranih tamnim bojama tiho je sipila kišica, blaga, proljetna, nismo je ni osjećali. To je nebo nad Zagrebom lilo proljetne suze plačući zajedno s nama. I tako, jedan za drugim, u tišini, bez pompe napuštaju nas za neke mali, ali u stvari u duši veliki ljudi, istinski domoljubi. Nitko se nije našao, da se sa par, makar kurtoaznih riječi po posljednji put oprosti od autentičnog ratnog heroja. (V.Biondić)

Detalji

Objavljeno: 15. travnja 2009.

...Već i letimični pogled na naše vrhunske političare izgleda, opako - Stjepan Mesić, Vesna Pusić, Slavko Goldstein, Žarko Puhovski, da dalje ne nabrajam, broj je nažalost znatan, samo u svojim dokumentima imaju pisano, da su Hrvati, ali oni s domoljubljem i osjećajem za svoju zemlju i svoj narod nemaju nikakve veze. To se nažalost ili na sreću iz svake njihove rečenice, svakog njihovog nastupa vidi. Nažalost u našoj javnosti dobivaju toliko prostora, da se bojim otvoriti ne samo svoj televizor, već i svoj frižider, da iz njega ne bi izašli. Nadajmo se, da će si oni kad tada izabrati neku drugu domovinu, no dok se to ne dogodi učinimo sve što je moguće da maknemo njih i sve slične bar sa hrvatske scene. Neke druge koji ponekad drže ruku na svom srcu i koji to čine vjerojatno više iz razloga brige za sebe, svoje zdravlje i svoju lisnicu, nego radi svog domoljublja, pokušajmo također malo odmaknuti od mogućnosti donošenja odluka u naše ime...(V.Biondić)

Detalji

Objavljeno: 10. travnja 2009.

Anno domini 20. ožujka 2009. - naši hodočasnici krenuli su s Ovčare do Hude jame tvoreći još jedan lanac istine o generalu Anti Gotovini i Hrvatskom obrambeno-oslobodilačkom ratu evocirajući pri tom spomen na sve žrtve pobješnjelih partizanskih hordi sastavljenih uglavnom od preobučenih četnika, nedićevaca i ljotićevaca pod vodstvom najvećeg zločinca ovih prostora tzv. Josipa Broza Tita. Naši hodočasnici pod vodstvom Branka Čule i Mate Britvića prešli su put od Ovčare do Hude jame, put od preko četiristošezdesetpet kilometara u vremenu od dvanaest dana. Tradicija hodočašća imenom Lanac istine o generalu Anti Gotovini i domovinskom ratu ( Hrvatski obrambeno-oslobodilački rat-HOOR ) pod zaštitom blaženog Alojzija Stepinca ( dvadesetšesto hodočašće od kojih su najznačajnija ona od Vukovara do Vatikana i od Pakoštana do Haaga ) spomen je svim našim junacima i nevinim žrtvama koji su kroz niz stoljeća bili meta agresora svih vrsta i boja.(V.Biondić)

Detalji

Objavljeno: 11. ožujka 2009.

Povodom sedme godišnjice smrti kardinala Franje Kuharića (11.ožujka 2002.-11.ožujka 2009.) donosimo poetsku crticu Vladimira Biondića.

Detalji

Objavljeno: 01. ožujka 2009.

Prošla je još jedna godišnjica otca domovine dr. Ante Starčevića. Kao i tolike druge godišnjice velikih ljudi, malog naroda. Da li stvarno imamo Hrvatsku, da li Hrvatska ima nas? Da li se kad kada zapitamo, jesmo li ostali nešto dužni toj našoj dragoj domovini, da li smo možda ipak dužni tim velikim ljudima koji su pronijeli slavu naše domovine, ili smo možda ostali dužni ljudima, koji su za slobodnu Hrvatsku žrtvovali i ono najsvetije – život, djecu, ognjište. Pomislimo li ikad prije odlaska na počinak na Starčevića, Tuđmana, Norca Gotovinu i ine druge kojima imamo zahvaliti svoj miran san. Da li ipak imamo toliko savjesti, da taj dug počnemo vraćati – Bogu, domovini i svima znanim i neznanim, koji su nas zadužili. Molim Vas, da ih se sjetite, barem jednom molitvom ili ako ne znate moliti, minutom šutnje. Hvala Vam na tome. (V.Biondić)

Detalji

Objavljeno: 11. veljače 2009.

Godina 2008., godina je hrvatskog Leonide Nikole Šubića Zrinskog, viteza koji je simbol hrabrosti i junaštva hrvatskog naroda, simbol njegove slavne prošlosti, naš putokaz u budućnost i nada u bolje i ljepše sutra našeg naroda.Obilježavanjem petstote godišnjice njegovog rođenja diljem naše domovine pridružio se i Zadar, grad slavne prošlosti u čijem su se okruženju krunili tokom desetljeća hrvatski kraljevi. Priredbom pod naslovom «Za žrtvenike i ognjišta s Božijom milošću» održanom u Zadru, evocirajući uspomene na Nikolu Šubića Zrinskog, evocirane su i uspomene na sve vitezove HOOR-a ( Hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata ) i sve hrvatske mučenike kojima imamo zahvaliti, da živimo u slobodnoj i nezavisnoj hrvatskoj državi. U članku Tko se boji duha Nikole Šubića Zrinskog zapisano je. Zašto ova godina nije u Hrvatskoj proglašena godinom Nikole Šubića Zrinskog? Hrvatski Leonida, Nikola Šubić Zrinski ušao je u hrvatsku i svjetsku povijest na velika vrata. Rođen je 1508 god. u gradu Zrinu u moćnoj obitelji plemenitog roda Šubić – Zrinski, obitelji koja je dala veliki obol Hrvatskoj povijesti. Kralj Tomislav i Petar Krešimir IV stvorili su cjelovitu Hrvatsku državu, a Nikola Šubić Zrinski najzaslužniji je što je tu državu, iako okrnjenu, obranio od turske najezde. (V.Biondić)