Detalji

Objavljeno: 25. siječnja 2012.

U RH i BiH donacije su bile slabije koordinirane pa je katkad zbog konkurencije isti projekt znao dobiti potporu s različitih strana. Među najpoznatijim korisnicima stranoga financiranja u Hrvatskoj se spominju tjednici Feral Tribune i Arkzin, časopis Erasmus te zagrebački Radio 101, čiju je poluslužbenu privatizaciju Sorosev Institut Otvoreno društo brzopotezno spriječio investicijom od četvrt milijuna dolara. Skuplji je bio pokušaj probijanja HRT-monopola s pomoću američke investicije od oko 2 milijuna dolara u mrežu optičkog kabela za televiziju  Croatian Cable Network.(B.Salaj, Vijenac)

Detalji

Objavljeno: 14. listopada 2010.

Povodom proslave Dana hrvatske neovisnosti, Udruga za očuvanje kulturne baštine "Puteus" je uz potporu Župnog ureda Sv. Jurja i Mjesnog odbora dan uoči proslave Dana neovisnosti u kinu Sv. Jurja u Kaštel Sućurcu organizirala tribinu pod naslovom "Hrvatska neovisnost i današnja politika". Na istoj su svoje viđenje hrvatske neovisnosti kroz povijest iznijeli bivši župan Splitsko-dalmatinske županije prof. dr. Branimir Lukšić; kazališni redatelj, pisac, publicist, bivši veleposlanik RH u Švicarskoj i dragovoljac Domovinskog rata dr. sc. Miroslav Međimorec; novinar, publicist i bivši pomoćnik ministra povratka i useljeništva Domagoj Ante Petrić i Silvija Lažeta, članica udruge Hrvatski domoljubni studenti. U nastavku donosimo izlaganjedr.sc. Miroslava Međimorca. "Poučeni smo iskustvom koje je najtočnije uobličila bivša tužiteljica Haaškog tribunala Carla del Ponte, koja je ustvrdila kako će se na osnovi presuda Tribunala pisati prava povijest raspada i ratova u bivšoj Jugoslaviji. Za očekivati je da će presude biti političke, a ne pravne naravi, iako zdrav razum i osjećaj elementarne pravde govore da bez dokaza, nasuprot dokaza, nitko u civiliziranom svijetu ne smije biti osuđen. A mi na to i dalje šutimo."

Detalji

Objavljeno: 11. listopada 2010.

Povodom proslave Dana hrvatske neovisnosti, Udruga za očuvanje kulturne baštine "Puteus" je uz potporu Župnog ureda Sv. Jurja i Mjesnog odbora dan uoči proslave Dana neovisnosti u kinu Sv. Jurja u Kaštel Sućurcu organizirala tribinu pod naslovom "Hrvatska neovisnost i današnja politika". Na istoj su svoje viđenje hrvatske neovisnosti kroz povijest iznijeli bivši župan Splitsko-dalmatinske županije prof. dr. Branimir Lukšić; kazališni redatelj, pisac, publicist, bivši veleposlanik RH u Švicarskoj i dragovoljac Domovinskog rata dr. sc. Miroslav Međimorec; novinar, publicist i bivši pomoćnik ministra povratka i useljeništva Domagoj Ante Petrić i Silvija Lažeta, članica udruge Hrvatski domoljubni studenti. U nastavku donosimo izlaganje prof. dr. Branimira Lukšića. "Mi slavimo sutra Dan hrvatske državne neovisnosti, koji simbolizira nacionalno oslobođenje od tamnice hrvatskoga naroda zvane Jugoslavija, i ideološko oslobođenje od najkrvavije utopije 20. stoljeća zvane marksistički komunizam. Usprkos krojačima tzv. Novoga svjetskog poretka dobili smo, uz Božju pomoć, neovisnu hrvatsku državu zahvaljujući tomu, što je dr.Franjo Tuđman prepoznao povijesni trenutak za njezino ostvarenje, i što je, nošen poletom i žrtvom većine hrvatskoga naroda u domovini i inozemstvu, povukao konkretne poteze da se ta vjekovna težnja Hrvata ponovno ostvari. No državnoj neovisnosti mlade hrvatske države prijete danas tri opasnosti koje ću ovdje kratko prikazati. "

Detalji

Objavljeno: 30. lipnja 2010.

Donosimo vrlo zanimljivo predavanje člana Upravnog odbora naše udruge, Ante Belje, na temu nekadašnjih metoda rada pripadnika Udbe, kao i na temu njihove integracije u današnje hrvatsko društvo. Već podnaslov predavanja "Ako vam nije poznato što rade danas, poslušajmo što su radili jučer" jasno naznačuje važnost i ozbiljnost pitanja udbaškog nasljeđa zbog neprekinute vezu između jugoslavenskih vremena i našeg današnjeg trenutka. Tako Beljo upozorava: "Danas ti nasljednici tvoraca Jugoslavije iz 1918. godine vjeruju da se nekom novom prisilom tu razbijenu «posudu» može sastaviti i pokrpati, pri čemu im opet mogu biti na usluzi oni koji su Jugoslaviju prisilno držali skupa od 1918. do 1941, a posebno oni od 1945. do 1990. i njihovi nasljednici i sljedbenici. Te iste grupacije su u gospodarskom smislu poprilično u Hrvatskoj napredovale – mnogi su od direktora bivših poduzeća postali njihovi vlasnici, drugi su u prodajama strancima legalizirali svoje pozicije u suvlasništvu nad društvenom imovinom, a treći koji su bili predstavnici jugo poduzeća u inozemstvu (INE, Astre, JAT-a i dr.), preko kojih je Udba uglavnom kamuflirala financiranje svojih agentura po svijetu, uložili ta sredstva koja su «namjenski» stizala iz svijeta u svoje vlastite firme u Hrvatskoj ili po svijetu i tako su postali «uspješni gospodarstvenici»."

Detalji

Objavljeno: 14. travnja 2010.

Na tribini HKV-a pod naslovom "Što je ostalo od hrvatskih stranaka", održanoj u ponedjeljak 12. travnja, nastupili su dr. Miroslav Tuđman, dr. Josip Jurčević i mladi politolog iz Ljubljane, rodom Hrvat, magistar Igor Ivašković. Na početku tribine odana je minutom šutnje počast poginulom poljskom predsjedniku Lechu Kaczinskom i dužnosnicima koji su zajedno s njim stradali u kobnoj zrakoplovnoj nesreći. Dr. Miroslav Tuđman je u obliku teza opisao stanje hrvatskih stranaka koje je krajnje zabrinjavajuće, bez ideja i vizija, k tomu i bez razlika u strateškim ciljevima koji su postavljeni bez alternative. Ono što je najvrjednije u hrvatskom političkom i društvenom životu ostalo je izvan stranaka i izvan institucija, s časnim iznimkama. K tomu, hrvatske stranke nemaju rješenja za unutarstranačke razlike, što dovodi do dioba u ključnim (izbornim) trenutcima te utječe na fragmentaciju biračkoga tijela. Bez cjelovite strategije, stranke nisu sposobne definirati razvoj, te im kao osnovna karakteristika ostaje – politička trgovina, svađa umjesto dijaloga, ali i utrka u poslušnosti.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 22. veljače 2010.

U ponedjeljak 15. veljače 2010. godine u Hrvatskoj kulturnoj zakladi održana je tribina u organizaciji Hrvatskog kulturnog vijeća na temu ustavnih promjena. Donosimo izlaganje mr. Luje Medvidovića iz kojeg izdvajamo: Sažimajući opis Hrvatske povijesti u posljednjih dvadesetak godina može se reći da se ona sastoji od dva dijela: prvi je dio lucida intervala, kojeg Bruno Bušić, Josip Pećarić i Dubravko Jelčić opisuju kao Tuđmanove tri sekunde, kad je Predsjednik Tuđman napravio Hrvatsku; drugi je dio sve ostalo vrijeme u kojem se s mnogih strana osporava značaj te činjenice i razgrađuje Hrvatska. Ovu tezu testirajmo na dvije točke: prva, referendum kao način donošenja odluke, i druga, dvostruko pravo glasa kao odluku. Hrvatska je u svojoj povijesti imala samo jedan nacionalni referendum – referendum neovisnosti 19. svibnja 1991. - koji je bio uspješan: na krilima tisućugodišnjeg sna o hrvatskoj samobitnosti i slobodi, iznjedrio je Republiku Hrvatsku. Poražene snage – vješte i iznimno dobro organizirane - traže načina da jedno i drugo obesnaže. Stvorena je klima da se ustav (konstitucija) mijenja, a da se ta promjena (rekonstitucija!) smatra formalnošću, a ne izrazom slobodne volje hrvatskoga naroda i svih građana Republike Hrvatske kao jedinstvene, nedjeljive demokratske i socijalne države. Kako se radi o najvažnijem državnom i nacionalnom interesu tražim da hrvatski narod i svi građani Republike Hrvatske na referendumu - većinom glasova ukupnog broja birača u državi (čl. 141 st. 4 Ustava RH) - odluče o novom prijedlogu novih ustavnih promjena. Odlučno sam protiv ustavnih promjena koje se pripremaju daleko od očiju javnosti.

Detalji

Objavljeno: 19. veljače 2010.

S tribine HKV-a o ustavnim promjenama održane 15. veljače 2010. godine u Zagrebu donosimo izlaganje dr. iur. Milana Vukovića. "Stječe se dojam da političari, u različitim okolnostima, na različite načine ističu privatiziranje na pravo da oni odlučuju o promjenama Ustava. Taj osjećaj šire javnosti potkrijepljuje činjenica da se dogovaranja vlasti i opozicije, na neki način, drži podalje od javnosti. Pogrješno je to cijelo delikatno područje medijskih komunikacija prepustiti samovolji pojedinaca. Potrebno je unijeti svjetla u ovaj mrak nejasnoća. Osobno me prožima osjećaj da je vrijeme, koje nam je dano s najavom ustavnih promjenama, neka vrsta poziva ojačavanja sposobnosti za obranu vlastitoga nacionalnog identiteta sa svim njegovim sadržajima koji su ga tijekom povijesti oblikovale. Zato radi održavanja stabilnosti hrvatskoga društvenog i državnog uređenja, u centru raspravljanja o Ustavnim promjenama trebalo bi biti najavljeni problem uvođenja «dopunskog glasovanja manjine». Naime, stječe se dojam da se nam se želi nametnuti neki zaborav naše burne prošlosti, osobito one koju smo proživjeli tijekom Domovinskog rata i obrane slobodne i samostalne Hrvatske od 1991. do 1995. godine, a što nas je moglo dovesti do upitnosti vlastitog identiteta."

Detalji

Objavljeno: 19. veljače 2010.

U dostupnim nam informacijama o aktualnim dogovorima političkih stranaka u Hrvatskoj što bi se trebalo mijenjati u Ustavu Republike Hrvatske, kao glavni razlog novih promjena navodi se i njihova neophodnost radi usuglašavanja i prilagođavanja našeg Ustava potrebama pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Iako nam nije dostupan tekst prijedloga mogućih ustavnih promjena, nedvojbeno je da se radi i o tumačenju izvornog sadržaja i eventualnim promjenama članka 141. iz tzv. Božićnog Ustava kojega je u početku teške borbe za hrvatsku samostalnost i nezavisnost donio Hrvatski sabor. U tom se, naime, članku Ustava propisuje postupak pokretanja i odlučivanja o udruživanju Republike Hrvatske u saveze s drugim državama. A upravo o tome se radi i u slučaju, kako se već više godina najavljuje, udruživanja naše države s državama Europske unije. Stoga pravno tumačenje sadržaja tog članka i njegovih eventualnih promjena neizostavno zaslužuje ozbiljnu pozornost.(Ž.Horvatić)

Add a comment Add a comment         Opširnije...