Detalji

Objavljeno: 12. svibnja 2026.

S novinarom, publicistom i dugogodišnjim političkim komentatorom Josipom Jovićem razgovarali smo o temama koje i danas snažno dijele hrvatsku javnost: odnosu prema ratnim i poratnim zločinima, fenomenu nacionalne samomržnje, ulozi Jasenovca u političkim obračunima, položaju Hrvata u BiH, naoružavanju Srbije te novom međunarodnom poretku u kojem, prema njegovu mišljenju, sve više prevladavaju sila, interes i moralni relativizam. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 06. svibnja 2026.

Nagradu »Judita« Društva hrvatskih književnika za najbolju knjigu o hrvatskoj književnoj baštini primio je istaknuti poznavatelj prisutnosti Biblije u hrvatskoj kulturnoj povijesti akademik Josip Bratulić, i to za knjigu »Predavanja o hrvatskoj Bibliji kroz stoljeća« u suizdanju Hrvatske sveučilišne naklade i Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta. Bio je to povod za životni razgovor ne samo o mjestu Biblije u hrvatskom identitetu i mjestu Marka Marulića u hrvatskoj književnosti, nego i o ulozi knjige u obnovi kršćanske civilizacije spoznaje združene s vjerom. (L. Tripalo, GK)

Detalji

Objavljeno: 02. svibnja 2026.

O tome kako gleda na ideju pokretanja specijalističkoga lektorskoga studija razgovarali smo s umirovljenom sveučilišnom profesoricom hrvatskoga jezika dr. sc. Sandom Ham. (M. Curać)

Detalji

Objavljeno: 15. travnja 2026.

Knjiga »Stanovništvo u Hrvatskoj kroz stoljeća«, iz pera jednoga od vodećih hrvatskih demografa akademika Anđelka Akrapa, koja se odnedavno pojavila na policama Matice hrvatske, pokazala se kao dobar povod da se to svjetlo pokuša unijeti i preko intervjua u Glasu Koncila. (M. Erceg, GK)

Detalji

Objavljeno: 27. ožujka 2026.

Ukrajina je ušla u petu godinu ruske agresije koja je prouzročila goleme žrtve i razaranja. Gotovo mjesec dana traje sukob na Bliskom istoku, nakon što su Izrael i SAD, kako su protumačili, poduzeli preduhitrujući napad na Iran. O pitanjima tih ratova s međunarodnopravnoga gledišta razgovarali smo sa sveučilišnim profesorom na Katedri međunarodnoga prava zagrebačkoga Pravnoga fakulteta prof. dr. sc. Davorinom Lapašem. (M. Curać)

Detalji

Objavljeno: 15. ožujka 2026.

Slovenski književni povjesničar i profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani Boštjan Marko Turk u svojoj knjizi Rat u ime mira iznosi kritički pogled na suvremene društvene i političke promjene u Europi. U razgovoru govori o temama koje obrađuje u knjizi, o izazovima europskog identiteta, ideološkim raspravama današnjice te o političkoj i geopolitičkoj situaciji u Europi. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 21. veljače 2026.

Akademski muški zbor Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) ove godine slavi desetu obljetnicu utemeljenja. To je jedan od samo tri hrvatska muška zbora, koji je u posljednjih pet godina najnagrađivaniji. Osnovali su ga 2016. godine tadašnji dekan FER-a prof. dr. sc. Mislav Grgić i mo. Josip degl' Ivellio, s kojim smo razgovarali o uspjesima Zbora, ali i nerazumijevanju mjerodavnoga ministarstva za njegovu glazbenu misiju. (M. Curać)

Detalji

Objavljeno: 16. veljače 2026.

Zahvaljujući prevoditeljici Katarini Jovakarić, koja je i ovih dana u Kijivu, uspjeli smo putem e-pošte dobiti barem mali glas podignut protiv velike agresije, mali pjesnički glas u svijetu sve oglušenijem na intenzivne ruske napade, začahuren u dnevnoj (europskoj) politici koja je odmaknula pozornost s rata u Ukrajini. (T. Šovagović)

Detalji

Objavljeno: 03. veljače 2026.

U povodu skoroga predstavljanja knjige slovenskih autora Mitje Ferenca i Uroša Košira „Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji“ razgovarali smo s recenzentom doc. dr. sc. Vladimirom Šumanovićem, s Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija. (M. Curać)

Detalji

Objavljeno: 18. siječnja 2026.

Anita Martinac jedna je od autorica čiji se književni rad kontinuirano bavi odnosom povijesti, pamćenja i osobne odgovornosti pisca. U romanima, poeziji i esejistici često se polazi od stvarnih događaja i sudbina, istražujući granice između dokumenta i književne interpretacije. Njezini tekstovi nastaju iz dugotrajnog istraživanja i usmjereni su na teme koje su u hrvatskom društvu često ostajale na rubu javnog govora. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 08. siječnja 2026.

U razgovoru s dr. sc. Tomislavom Jonjićem otvaramo pitanja koja i osam desetljeća nakon Drugoga svjetskog rata i dalje snažno dijele hrvatsku javnost: odnos prema jugoslavenskom nasljeđu, tumačenje NDH, te mjesto nacionalne ideje u hrvatskoj političkoj i intelektualnoj povijesti. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 24. prosinca 2025.

Ususret Božiću 2025. želja nam je bila predstaviti sugovornika koji veoma jasno, bez ustručavanja, govori o mnogim bolnim temama. Fra Marin Mikulić iznimno je aktivan i na društvenim mrežama, ali ne da bi ikomu podilazio, nego da bi poučavao. (T. Šovagović)

Detalji

Objavljeno: 12. prosinca 2025.

Družba „Braća Hrvatskog Zmaja“ (DBHZ) objavila je na svojim mrežnim stranicama u početku godine vrlo bogat i raznovrstan program obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, iskazan u 45 projekata, koji su u međuvremenu premašili 80 projekata. Kako teče realizacija projekata te ima li poteškoća u razgovoru nam je otkrio mo. Josip degl' Ivellio, kancelar Kapitula Zlatnoga Zmaja. (M. Curać)

Detalji

Objavljeno: 27. studenoga 2025.

Znanstveni savjetnik dr. sc. Saša Mrduljaš objavio je znanstveni članak „Historiografija u službi državotvornih ciljeva: inicijalni okvir 'srpskih zemalja'“ u časopisu za intelektualna i duhovna pitanja „Nova prisutnost“, br. 3/2025. U članku se tematizira uloga srpskih historiografa ne samo u korist nacionalne afirmacije nego i državotvornih težnja, pretvorenih u tzv. pitanje srpskih zemalja na području neovisnih država – Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije. O nekim naglascima iz istraživanja razgovarali smo s autorom. (M. Curać)

Detalji

Objavljeno: 17. studenoga 2025.

Svoju četvrtu zbirku poezije „Žuta bubamara“ Maja Vidaković (Senj, 10. kolovoza 1980.) posvetila je Vukovaru u 87 pjesama, simbolično, svakom danu obrane od velikosrpskoga agresora – po jednu pjesmu. (T. Šovagović)

Detalji

Objavljeno: 20. studenoga 2025.

Projekt „Kako žive naši stari“ pokazuje da stariji nisu pasivni promatrači društva, nego nositelji mudrosti i iskustva, te da poboljšanje njihova položaja nije samo socijalna zadaća, nego i civilizacijska obveza hrvatskoga društva. (D. Dijanović)