Družba „Braća Hrvatskog Zmaja“ od 82 projekta posvećena 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva realizirala više od 70 posto, ostatak je u postupku provedbe, a neki će biti završeni tijekom 2026. godine

Družba „Braća Hrvatskog Zmaja“ (DBHZ) objavila je na svojim mrežnim stranicama u početku godine vrlo bogat i raznovrstan program obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, iskazan u 45 projekata, koji su u međuvremenu premašili 80 projekata. Kako teče realizacija projekata te ima li poteškoća u razgovoru nam je otkrio glavni urednik mrežne stranice dbhz.hr mo. Josip degl' Ivellio, kancelar Kapitula Zlatnoga Zmaja.

Približava se kraj godine, koliko je realizirano od iznimno velikoga broja projekata posvećenih 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva?

Od naših, za sada, 82 projekta realizirali smo više od 70 posto u potpunosti, ostatak je u postupku provedbe do kraja godine, a neki će biti realizirani i tijekom 2026., dakle gotovo identično kako smo neke projekte prebacivali i prije stotinu godina, u 1926. godinu.

Družba „Braća Hrvatskog Zmaja“ bila je, prije sto godina, jedan od glavnih nositelja 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Tada je naglasak bio na krunidbi kralja Tomislava, 1100. je uglavnom usmjerena na Hrvatsko Kraljevstvo. Zbog čega više nije toliko u fokusu prvi hrvatski kralj – Tomislav, kojega je papa Ivan X. nazvao 925. – rex?

U vrijeme prije stotinu godina sigurno je i naša historiografija bila obavijena određenom dozom romantičarskih pogleda, od Ivana Kukuljevića Sakcinskoga i drugih. Ipak u današnje vrijeme s razvojem spoznaja o tom pradavnom dobu možemo sa sigurnošću reći da se radi o 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva, a o samoj krunidbi, zaista nemamo preciznoga odgovora, tj. je li kralj Tomislav, prvi hrvatski kralj što je neupitno jer ga papa i papinska diplomacije nazivaju REX, a ne kao do tada DUX, dakle je li i gdje bio krunjen i kada, to nam ostaje ipak u pojmovima pretpostavki. Stoga smo i mi već na prvom sastanku Povjerenstva za proslavu 1100 godina, 2022. godine, kada je Povjerenstvo i ustanovljeno te kada sam imenovan predsjednikom toga povjerenstva (sastoji se od četrdesetak članova) odlučili da čitavu ovu jubilarnu godinu nazivamo Proslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva.

Svih sedam prijavljenih projekata Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“ odbijeno na natječaju Ministarstva kulture u svezi s financijskom potporom projektima o 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva

Znatan broj zacrtanih projekata zahtijeva stanovit novac, kao primjerice projekt – Dolazak Hrvata na Jadran, velebni spomenik kod Skradina, po poznatoj slici Otona Ivekovića. Uspijevati li namaknuti potrebna sredstva, i ima li DBHZ u aktivnostima u svezi s jubilejom potporu hrvatske države, konkretno Ministarstva kulture?

Pokrenuli smo veliku kampanju među svojim članovima, ali i među hrvatskim građanima kako bismo financijski ostvarili zamišljene projekte. I ponosni smo na to kako su nam se građani, od najmanjih do velikih donacija odazvali, slobodno možemo reći, iz svih krajeva svijeta. Mi smo proslavu počeli planirati i pripremati, kako sam rekao, još 2022. godine, a Ministarstvo kulture tek je početkom 2025. godine objavilo natječaj za financiranje projekata u 2025. godini s namjenom za obilježavanje 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. To mi se čini prije svega vrlo neozbiljno i neprimjereno jednom ministarstvu, a što se naših projekata tiče, od 82 prijavili smo samo 7, biblijskih 7, no svi su odbijeni! Zašto je tome tako, morate pitati spomenuto ministarstvo, koje je inače u financijskom proračunu osiguralo samo 250.000 eura za sve u tom natječaju, što mi se čini više kao proračun za neki lokalni „dernek“ nego za nacionalnu proslavu koja se ponavlja jednom u stotinu godina.

Tko je autor rješenja spomenika Dolazak Hrvata na Jadran, i kad se očekuje njegovo otkrivanje?

Dolazak Hrvata na Jadran radi se po slici našega zmajskog brata Otona Ivekovića, Zmaja Repečkoga. Autor velebnoga spomenika, koji se već gradi na odmorištu Krka kraj Skradina gdje se već nalazi lijepi kip Gospe od Puta, akademski je kipar Anto Jurkić, a idejno rješenje izradio je arhitekt Aleksandar Bašić, član Družbe.

Oton Iveković: Dolazak Hrvata na Jadran, 1905.

Družba je ove godine priredila dokumentaciju i predložila da se autocesta A1 kolokvijalno nazove Autocesta kralja Tomislava, umjesto Dalmatina. Gdje je zapelo?

Točno, Družba je predala kompletnu dokumentaciju s obrazloženjem i molbom da se autocesta koja i dalje mora nositi naziv A1 nazove dodatno postavljanjem barem 4 velike oznake AUTOCESTOM KRALJA TOMISLAVA. Trošak postavljanja tih panela također smo spremni sami financirati, dakle sve se radi o jednom običnom potpisu i suglasnosti nadležnoga ministarstva. Ne znam gdje je zapelo, ali jest zapelo! Ta ideja koju smo mi sada finalizirali već je stara ideja iz vremena Hrvatskoga proljeća, kada su se javila slična razmišljanja na samom početku gradnje autoceste od Zagreba do Karlovca, no zbog političkih razloga nastavak gradnje ostvaren je tek u suverenoj hrvatskoj državi. I zaista A1 je pravo cestovno srce Hrvatske te se s pravom može tako ostvariti davna želja mnogih hrvatskih domoljuba da imamo i takav simboličan naziv koji nije neuobičajen, primjerice u Italiji je njihova autocesta A1 baš poznata po tom dodatnom nazivu DEL SOLE – OD SUNCA. A sadašnja krojenica DALMATINA zaista je i nepromišljena i besmislena kada promotrite trasu kojom ta cesta ide, tj. ne ide samo i jedino kroz Dalmaciju da bi se nazivala Dalmatinom.

Teško je ulaziti u sve projekte, ali najavljeni leksikon o Hrvatskom Kraljevstvu svakako je jedna od zanimljivijih inicijativa. Kako napreduje rad na tom izdanju?

Ponovio bih, svi projekti koji su najavljeni na našim mrežnim stranicama ili su već završeni ili se i dalje radi na njima. Sigurno će se neki prebacivati i u 2026. godinu, no uvjeren sam da ćemo u konačnici realizirati najmanje 90 posto projekta, a ako Bog da i sve.

Josip Horvat Međimurec: Kralj Tomislav na prijestolju, 1941.

Na državnoj razini nije dovoljno posviještena 1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva

Jeste li zadovoljni medijskim praćenjem realizacije projekata DBHZ-a u svezi s rečenom obljetnicom, poglavito HRT-a?

Medijsko izvještavanje o našim projektima mogu ocijeniti različitim; neki su vrlo dobro popraćeni, neki uopće nisu, ili se na njima naknadno događaju opet medijski odlične stvari. Npr. najmnogoljudnija naša manifestacija bila je SVEHRVATSKA ZBORSKA POVORKA održana 24. svibnja 2025. u Zagrebu s više od 1600 sudionika iz 49 gradova i 59 kulturnih društava, ponajprije pjevačkih zborova i kudova, ali i hrvatskih povijesnih postrojba i dr. O tome su u središnjem dnevniku toga dana izvijestili RTL i NOVA TV, a HRT ni riječ. Ipak, pola godine poslije HRT2, 1. 12. 2025., prikazuje polusatni dokumentarni film koji je producirala Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ koji smo ustupili HRT-u upravo o tom velebnom događaju u Zagrebu. Dakle, ocijenite sami… A film se može pogledati na YouTubeu (v. ovdje).

Svehrvatska zborska povorka u čast 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, Zagreb, 24. svibnja 2025.

Općenito gledajući, je li značenje čitave obljetnice dovoljno javno posviješteno i je li država dovoljno učinila kad je postavljena velika izložba u Klovićevim dvorima „U početku bijaše Kraljevstvo“, koja je ovih dana u autorskom tekstu „Tisućljetni blam“ na mrežnim stranicama Novosti SNV-a nazvana „propagandna smotra hrvatskog nacionalizma“?

Samo bih rekao da to na državnoj razini NIJE dovoljno posviješteno! To je sigurno! Dovoljno je napraviti samo neke paralele prije 100 godina kada nismo imali svoju državu nego smo živjeli u Kraljevini SHS, odnosno Kraljevini Jugoslaviji. S druge strane, uz pohvalu na velikoj izložbi, koja je u Klovićevim dvorima, bojim se da pri samom kraju godine to nije dovoljno ni nešto spektakularno, a ni nešto „nikada prije viđeno“, nego prije okupljeno s raznih strana na jednom mjestu. I to treba pohvaliti, ali je li to neka trajna vrijednost koja će ostati za sljedećih 100 godina? Bojim se da nije, na izložbu će se zaboraviti već do sljedećega Valentinova, a spomenik na A1 ili bilo koja tiskovina koju priređujemo ili spomen-ploča ostaje kao svojevrsni memento do sljedećega jubileja 2125. godine. Zar ne?

Na kraju, zbog mlađih naraštaja naših čitatelja, recite nešto o aktivnostima i značenju Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ za hrvatsku kulturu.

Čitateljima posebice mlađe generacije, ali i svima drugima toplo mogu preporučiti našu mrežnu stranicu dbhz.hr, gdje imamo i posebnu stranicu samo povodom 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva i svih naših aktivnosti (v. ovdje).

Nemoguće je reći u nekoliko rečenica o značenju naše Družbe i ostavštini naše Družbe za naš narod, kulturu, domoljublje i nacionalno ponos tijekom prošlih 120 godina od našega osnutka. Najbolje je posjetiti ove mreže stranice i onda u miru i sukladno osobnim afinitetima „zaroniti“ u taj čudesni, nadahnjujući i poticajni život Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ te se možda u svemu tome i pronaći, naučiti nešto, a i na svaki dobrodošli način pomoći u radu Družbe sada i u budućnosti.

Poštovani mo. degl' Ivellio, hvala na razgovoru!

Razgovarao: Marko Curać

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.