Detalji

Objavljeno: 30. listopada 2009.

Neke od najistaknutijih svjetskih enciklopedija sadrže pogrješke u prikazu hrvatskog glagoljskog pisma, Za ilustraciju razmotrimo samo britansku Encyclopedia Britannica. U njoj se tvrdi da hrvatsko nacionalno pismo nema ligatura. Postoji, međutim, stotine njih u rukopisnim knjigama (i njihovim ostatcima) sačuvanim iz 13. do 16. stoljeća. Druga je pogrješka navod da zlatno razdoblje hrvatskog glagoljaštva pada u 16. i 17. stoljeće, što bi trebalo prepraviti u 12.-16. stoljeće. !6. stoljeće već predstavlja početak pada tog pisma, što je usko povezano s otomanskim zaposjedanjem velikih dijelova Hrvatske, i posljedično, s ogromnim materijalnim osiromašenjem Hrvata.

Detalji

Objavljeno: 23. listopada 2009.

U Hrvatskoj se mogu posjetiti mnoga mjesta s glagoljskim spomenicima: Stalna Izložba glagoljice u Rijeci, koju toplo preporučamo. Pripremili su ju akademik Branko Fučić i prof. Vanda Ekl; a nalazi se na adresi: Dolac 1, u blizini Korza u središtu grada. Radno vrijeme: 10-13, 18-20, svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka). Aleja glagoljaša koja povezuje središta gradova Roč i Hum na sjeveru Istre (7 km). Preporučujemo posjet selu Bernobići pokraj Huma, u kojem postoji Glagoljski lapidarij. Ne propustite razgledati Roč i Hum – najmanji grad na svijetu!

Detalji

Objavljeno: 16. listopada 2009.

Postoji opće mišljenje, pa čak i stručnjaka, da je posljednje slovo hrvatske glagoljice Jus. To, međutim, nije točno. Postoji (barem) još jedno slovo koje dolazi nakon Jus, a to je Jest - je (kako ga je sricao George de Sorbonne). To potvrđuje deset važnih abecedarija hrvatske glagoljice (prema njima glagoljica ima 33 - 34 slova)

Detalji

Objavljeno: 02. listopada 2009.

Sricanje glagoljaških slova zapisao je, zajedno s odgovarajućim brojčanim vrijednostima, George d'Esclavonie (Juraj iz Slavonije, ~1355.-1416.), glagoljaški svećenik i sveučilišni profesor na sveučilištu Sorbonne u Parizu (njegovi se rukopisi čuvaju u Državnoj knjižnici u Toursu u Francuskoj. U popratnom je tekstu napisao: Istud alphabetum est Chrawaticum –Ovo je hrvatska abeceda).

Detalji

Objavljeno: 25. rujna 2009.

Srednjovjekovne crkvene predstave prikazivale su se u hrvatskim gradovima i gradićima na trgovima ispred crkava, baš kao i u Zapadnoj Europi. Prve svjetovne drame prikazivane su u Zagrebu i Vukovaru već u 14. stoljeću (na hrvatskom jeziku, pisane latinicom). Neke od najstarijih didaskalija (upute za pozornicu) pisanih glagoljicom potječu s otoka Pašmana kod Zadra.

Detalji

Objavljeno: 18. rujna 2009.

Njujorški misal, 1400.-1410. napisan je na području Zadra ili Like-Krbave, sada je u posjedu knjižnice Pierpont Morgan Library iz New Yorka. Ponovno ga je tiskao izdavač Otto Sagner Verlag (München) 1977. s uvodom Henrika Birnbauma (SAD). Podrijetlo: Zadar ili područje Lika-Krbava. Frederick North, šesti Earl of Guilford (1766.-1827.), sa svojom knjiškom etiketom; njegova prodaja, Evans, 1830., kupio Thorpe za Sir Thomasa Phillipsa. Nadmetao se na aukciji sa Sir Fredericom Maddenom, koji je radio za British Museum.

Detalji

Objavljeno: 11. rujna 2009.

Glagoljaško pismo predstavlja vjerojatno najzanimljiviji spomenik kulture Hrvatske. Naše glagoljaške knjige (pisane i tiskane) raštrkane su po mnogim državnim knjižnicama i muzejima diljem svijeta, u čak 26 država, u otprilike 60 gradova izvan Hrvatske: 1. Austrija: Beč, Innsbruck, Schwarzau, Linz, Güssing, Graz 2. Bosna i Hercegovina: Sarajevo (Zemaljski muzej), Fojnica (Muzej franjevačkog samostana), Posušje (Grac), Humac (Franjevački muzej), Banja Luka (Muzej Bosanske krajine), Livno, i neighbokolica Jajca (otkriveno 1996.).3. Bugarska: Sofija 4. Češka: Prag, Sazava...

Detalji

Objavljeno: 04. rujna 2009.

Tisuće knjiga bilo je tiskano na hrvatskoj glagoljici, neke i na hrvatskoj ćirilici tijekom minulih stoljeća. Tiskanju mnogih od njih velikodušno su pomogli hrvatski protestanti koji su bili aktivni u Wittenbergu i Urachu u Njemačkoj u 16. stoljeću. Između 1561. i 1565. tiskano je tridesetak knjiga u nakladi od 25.000 primjeraka, od kojih je 300 sačuvano. Na naslovnoj stranici Glagoljaškog katekizma kojeg je pripremio hrvatski glagoljaški svećenik Stipan Konzul iz Istre, a koji je tiskan u njemačkom gradu Tübingenu 1561. eksplicitno stoji da je napisan na Crobatischen Sprach (hrvatski jezik). Zanimljivo je da je nekoliko izdanja bilo tiskano za Talijane koji su živjeli u Istri (naravno, na talijanskom jeziku, latinicom).