Detalji

Objavljeno: 15. srpnja 2010.

Kad se bivši predsjednik Mesić pokajnički ispričavao Srbiji za ono što joj je učinjeno s hrvatske strane tada bi on, i njemu slični (Josipović i drugi istomišljenici), trebali voditi računa da to ne čine samo osobno i u svoje ime, već i u ime svih nas – a pitamo ih - zašto bi se mnogi od nas, koji smo živjeli mirnim građanskim životom, koji rat nismo željeli, koje su napadači svojom agresijom prisilili da pođemo u rat i branimo goli život, zašto bi se mi takvi trebali ispričavati agresoru, valjda zato što smo se branili kad nas je napao? Zato ne želim i da to itko čini u moje ime.(M.Župan, Hrvatsko slovo)

Detalji

Objavljeno: 14. srpnja 2010.

Iz Hrvatskog slova donosimo komentar Krešimira Šimića posvećen Vukovaru - gradu simbolu žrtve i borbe za hrvatsku slobodu i samostalnost. Šimić između ostalog piše kako je žalosno da se taj grad heroj danas ponajviše spominje u smislu zaborava, siromaštva i nezaposlenosti. "Vanjski dug naše države, minusi u proračunu, korupcija, krivo uložena sredstva u nečije bolesne ideje i slične stvari koje pogađaju našu Domovinu nisu vrijedne spomena u usporedbi s teškim preživljavanjima mojih prijatelja u tome malome i zaboravljenome gradu. Nadam se i vjerujem da ćemo mi, mali i obični hrvatski puk pomoći našim Hrvatima, našim Vukovarcima da izbrišu epitete „zaboravljen", "najsiromašniji", "najviše nezaposlenih" i slično koji se nalaze uz ime njihova grada."

Detalji

Objavljeno: 11. srpnja 2010.

Naišli smo na zgodnu kritiku osjećaja intelektualne nadmoći s kojom nositelji lijevih ideja obično prilaze svojim političkim protivnicima. Istina, podjela na lijeve i desne u Hrvatskoj nije ni izdaleka tako jednostavna kao na Zapadu, gdje su nacije i države odavno sazrele. U Hrvatskoj se podjela na lijeve i desne obično svodi na podjelu prema nacionalnom pitanju, što je zapravo podjela naslijeđena iz jugoslavenskih vremena. Tada su komunisti, kao napredni i avangardni dio društva, jel' da, promicali jugoslavenski unitarizam i integralizam, a nositelje nacionalnih ideja prozivali rigidnim desničarima. Danas je isti pristup nacionalnom pitanju u većoj ili manjoj mjeri svojstven svim hrvatskim strankama, jedino što je Beograd zamijenjen Bruxellesom.(mm)

Detalji

Objavljeno: 10. srpnja 2010.

S internetskih stranica www.ika.hr prenosimo vijest o tome kako je britanski dnevnik Daily Telegraph objavio članak o istraživanju koje je pokazalo da je papa Pacelli organizirao odlazak 200.000 Židova iz Njemačke nakon Kristalne noći, što je još jedna u nizu suprotnosti s tvrdnjama o negativnoj ulozi Katoličke crkve u 2. svjetskom ratu, koje se desetljećima pokušavaju podmetnuti javnosti kao istina. "Članak objavljen u britanskom listu posvećen je istraživanju koje je u vatikanskim arhivima proveo njemački povjesničar Michael Hesemann na traženje zaklade „Pave The Way Foundation", interkonfesionalne grupe sa sjedištem u SAD-u. Predsjednik te udruge Elliot Hershberg je izjavio: „Vjerujemo da mnogi Židovi koji su uspjeli napustiti Europu nisu ni znali da su dobili vize i putne dokumente upravo zahvaljujući naporima Vatikana". On zaključuje: „Sve ono što smo do sada pronašli pokazuje kako je negativna slika o papi Piju XII. bila pogrešna". I izraelski dnevnik Haaretz, u broju od 7. srpnja, priznaje kako „novo istraživanje pokazuje da slika koja je stvorena o Piju XII. kao 'Hitlerovom papi' može biti s povijesne točke gledišta pogrešna".

Detalji

Objavljeno: 09. srpnja 2010.

S internetskih stranica Hrvatske televizije donosimo komentar Joze Ćurića o trenutnim gospodarskim zbivanjima i previranjima unutar EU, u kojm bi se smjeru situacija mogla kretati i kakve bi to učinke moglo imati na Hrvatsku koja se trenutno nalazi u završnoj fazi pregovora za primanje u tu asocijaciju. Izdvajamo: "Unatoč najnovijim štrajkovima i pobuni radnika i sindikalista, Europska unija smatra kako grčka vlada ispunjava preduvjete za ono što se od nje očekuje, smanjenje proračunskog deficita. Predsjednik Europske središnje banke Trichet izjavljuje kako neće biti velikog vala nove financijske krize i recesije. Europa pokušava usput disciplinirati problematične banke i obuzdati, oporezovati i transakcije i pohlepne bankare. Ovog mjeseca 91 banka podvrgnuta je kriznom ispitivanju nadzornih tijela. Udruga europskih bankovnih nadzornika ispitat će 65% bankarskog tržišta. Među inima: Banco Santander, Deutsche Bank, HSBC, Societe Generale."

Detalji

Objavljeno: 08. srpnja 2010.

Iz Hrvatskog slova donosimo prvi dio feljtona Marijana Župana koji piše kako je kada je riječ o odnosu vladajuće politike, ali i oporbenih, a također i nevladinih udruga u Hrvatskoj spram agresije na zemlju, obrane u Domovinskom ratu i svih njegovih posljedica u vrijeme trajanja sukoba i poraću, nastao pravi rašomon različitih i duboko suprotstavljenih mišljenja, stavova i tumačenja. Postavlja pitanje - zašto je tome tako? "Srbi su, šteta što je tomu tako, od svojega dolaska u hrvatske krajeve previše često bili destabilizirajući element i snaga, nikada do kraja udomaćeni, adaptirani i ukorijenjeni, suživljeni u zajedništvu s Hrvatima i Hrvatskom. Tvrdnja kako im je Hrvatska domovina više je na načelnoj razini i teoretske prirode nego što je većina njih kroz stoljeća tako osjećala. Dapače, karakterizirala ih je neprestana okrenutost prema vanjskim faktorima, prema Beču, Pešti i osobito Beogradu, gdje Srbiju iskreno doživljavaju kao svoju pravu domovinu."

Detalji

Objavljeno: 04. srpnja 2010.

Iz Hrvatskog fokusa, tjedne publikacije što izlazi na internetskim stranicama Hrvatski-fokus.hr, prenosimo optimistički intoniran osvrt Domagoja Ante Petrića o trenutnom društvenom i političkom stanju u Hrvatskoj. Autor smatra kako se u Hrvatskoj stvara kritična masa željna stvarnih promjena, za što mu je zadnji primjer sa sindikalnim prikupljanjem potpisa najbolja potvrda. Kako smo i sami skloni vjerovati da su građani u Hrvatskoj i općenito Hrvati spremni bilo što podržati što je dovoljno smisleno i organizirano, samo da nije povezano s aktualnim upravljačkim strukturama, vjerujemo kako bi tekst Domagoja Ante Petrića mogao izazvati i veću polemiku među našim čitateljima čak i u ovo vrijeme godišnjih odmora.(mm)

Detalji

Objavljeno: 04. srpnja 2010.

Iz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar o načinu na koji se pisanje, značaj i čitanost tog tjednika u nekim hrvatskim medijima sa svrhom marginalizacije prikazuju na neistinit i manipulativan način. "Izvrstan primjer provođenja ideološkog obrasca diktature relativizma objavljen je u Jutarnjem listu od 26. lipnja 2010. (Magazin, str. 66-67). Pišući o nekim novinskim izdanjima „budžetom ograničenih novinskih izdavača" Jutarnji je list posvetio nekoliko smušenih rečenica i Hrvatskom slovu objavljenih pod naslovom Vječno zabrinuti za Hrvate. Iz nepotpisanog teksta čitatelj o Hrvatskom slovu ne može steći objektivu istinu. Hrvatsko slovo nije „časopis". Autor(i) u istoj rečenici miješaju časopis i tjednik. Koji to časopis u Hrvatskoj izlazi tjedno? Hrvatsko slovo ima rubrike koje pokrivaju razne segmente kulture, o čemu čitatelj članka ne može saznati apsolutno ništa. Takvo je od 28. travnja 1995. kad je izišao prvi broj. A počelo je izlaziti iz potrebe suprotstavljanja relativizmu u kulturi, u politici i osobito u medijima, čiji se početci u Hrvatskoj pojavljuju još u doba kad je trećina hrvatskog teritorija bila pod velikosrpskom okupacijom. "