Detalji

Objavljeno: 26. ožujka 2010.

Iz Hrvatskog lista prenosimo komentar autora Ivice Marijačića koji piše o dnevno-političkoj situaciji u Hrvatskoj, odnosno sveopćoj materijalnoj i moralnoj krizi koja razara hrvatsko društvo, a na koju niti jedna od vladajućih političkih struktura ne nalazi adekvatan odgovor - osim kritike bez konstruktivnih prijedloga. "Stanje u Hrvatskoj nije možda tako užasavajuće, ali je na putu da takvim postane ako se ne prekine ova duhovna i materijalna agonija. Nije uzalud Joško Vlašić ovih dana rekao da se ova zemlja ruši iznutra, te se zapitao, gdje je tih 95 posto kršćana. Veliki športski entuzijast kao da ne može vjerovati da mediji tuđi pornić mogu podvaliti neponovljivoj Blanki. U štošta toga u današnjoj Hrvatskoj ne može povjerovati čestit čovjek, ali se ipak događa. Više vrijedi utjecaj izvana sponzoriranih nevladinih udruga, nekog srpskog aktivista ili kakvog stranog činovnika, nego utjecaj cijelog milijunskog konzervativnog biračkog tijela."

Detalji

Objavljeno: 13. ožujka 2010.

Iz Glasa Koncila prenosimo urednički komentar Ivana Miklenića o sve češćim i alarmantnijim devijacijama u postupanju nositelja vlasti u Hrvatskoj. "Nije pritom riječ, kad se govori o prosvjedu poljoprivrednika, tek o novcu koji je obećan pa onda dijelom uskraćen - a jedino to se želi medijski nametnuti javnosti - već je riječ o temeljnom odnosu prema poljoprivredi i selu koji je neprimjeren hrvatskoj stvarnosti jer je kreiran na tragu komunističke politike slabljenja, iscrpljivanja hrvatskoga sela. Takav odnos prema poljoprivredi i selu - a nema političke stranke koja je participirala ili participira u vlasti koja bi se u tom pitanju vodila stvarnim hrvatskim nacionalnim ciljevima i interesima - razlog je što Hrvatska nema sveobuhvatne i hrvatskim prilikama primjerene strategije razvoja poljoprivrede i sela, a posljedice toga za opće dobro Hrvatske bit će dalekosežnije nego što je to sada itko spreman priznati."

Detalji

Objavljeno: 07. ožujka 2010.

Iz Večernjeg lista prenosimo kolumnu Milana Ivkošića pod naslovom "Josip Broz Rohatinski". Prvi je to tekst u vodećim hrvatskim medijima u kojem se raspravlja o "slučaju Rohatinski", odnosno o "slučaju Marić", a ne prenose se tek šture rečenice o tome kako je predsjednik saborskog Odbora za financije i proračun Goran Marić kritizirao neke poteze guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog. Na to je guverner Rohatinski reagirao ne argumentima, već prijetnjom ostavkom. A kako primjećuje Ivkošić, budući da Rohatinski dobiva bjelosvjetske nagrade, on je nedodirljiv, pa je predsjednica Vlade odmah ušutkala svoga saborskog zastupnika. Dakle, zakonito izabranog predstavnika naroda se ušutkava i kori zbog njegovih riječi u Saboru?! Ne ulazeći uopće u sadržaj Marićevog obraćanja Hrvatskom saboru, već ta činjenica pokazuje koliko se u Hrvatskoj razmahala partitokracija i ugušula demokraciju. Iako je taj slučaj središnja tema Ivkošićevog komentara, njegova zapažanja mnogo su šireg dometa od tek još jednog primjera sluganskog mentaliteta hrvatske vlasti koji se, ne prvi put, očituje kroz ušutkavanje svakog kritičkog glasa.(djl)

Detalji

Objavljeno: 04. ožujka 2010.

Prema saznanjima B92, Srbija će u petak uputiti zahtjev britanskom tužiteljstvu za izručenje Ejupa Ganića. Neizvjesno je hoće li Velikoj Britaniji biti poslana i sva prateća dokumentacija o Ganiću, jer je istraga u tijeku, saznaje index.hr. Procjenjujući ponašanje Velike Britanje u subobima na području nekadašnje Jugoslavije, gdje je Srbija napala sve bivše Republike i SAP Kosovo, nikakvo iznenađenje ne bi bilo da izruči gospodina Ganića Srbiji. Ali... Po kojem to zakonu Srbija ima nadležnost za raspisivanjem tjeralice i optuživanjem državljana druge države za navodne zločine na području druge države. Naime, JNA i Jugoslavija u svibnju 1992. godine više nisu postojali. Prema tome na produčju BiH je mogla biti samo srpska vojska (koju je Srbija krstila JNA).(Horvatska.com)

Detalji

Objavljeno: 27. veljače 2010.

Iz Glasa Koncila prenosimo urednički komentar Ivana Miklenića koji piše o realnim okovima koji postoje unutar hrvatskog društva, dijelom kao rezultat povijesnog naslijeđa, a dijelom zbog aktualnih političkih prilika koje ne dopuštaju stvaran razvoj demokracije kakvoj bismo trebali težiti. "Inauguraciju novoga predsjednika Republike Hrvatske, kako izvješćuju dnevne novine od subote 20. veljače, u izravnom prijenosu svih triju nacionalnih televizija gledalo je oko 26 posto hrvatskih građana, odnosno neznatno više od četvrtine stanovnika Hrvatske, dok je npr. prijenos finala rukometnog Europskog prvenstva između Hrvatske i Francuske, prema istom izvoru, pratilo 34,9 posto građana. Taj podatak vrlo rječito govori kako su hrvatski građani doživjeli važnost smjene osoba na položaju predsjednika države, odnosno taj podatak govori kolika su očekivanja od novoga predsjednika koji, bez obzira na samu osobu Predsjednika, ima u Hrvatskoj po Ustavu relativno sužen manevarski prostor djelovanja."

Detalji

Objavljeno: 06. veljače 2010.

Iz Glasa Koncila prenosimo urednički komentar Ivana Miklenića u kojem piše kako je jedini mogući način pobune protiv onih struja koje kontroliraju sve segmente hrvatskoga društva, isključivo stvarnim demokratskim, etičnim i transparentnim postupanjem ljudi i političkih stranka koji su čisti, koje nije moguće ucijeniti niti potkupiti. "Najnovija zbivanja na hrvatskoj političkoj sceni - kao i ona, još važnija i još stvarnija iza javne scene koja se mogu, zapravo i moraju, označiti kao tapkanje u mjestu dok bi trebalo iskoračiti - nameću sve više opravdane zabrinutosti, tjeskobe te zahtijevaju odlučnu promjenu. Predstavnik opozicijskog SDP-a izjavio je u Hrvatskom saboru da »korupcija godišnje u Hrvatskoj odnese oko 12,5 milijarda kuna, a većina toga novca ukrade se upravo kroz javnu nabavu«, a predstavnici vladajućih na to su odgovorili da se nikako ne može znati o kolikoj je svoti riječ. Opozicija s pravom katkad pretjeruje, no ako se npr. uzme da je riječ o krađi samo polovine od navedene svote, i onda se mora konstatirati da je riječ o pravoj katastrofi za Hrvatsku. Naime, ako je takva krađa potrajala samo pet godina, onda je Hrvatska u samo pet godina opljačkana za oko 30 milijarda kuna, a samo za te novce moglo se riješiti nekoliko bitnih infrastrukturnih problema, npr. osiguravanje proizvodnje ekološke električne energije za više od sljedećih 30 godina, ili nešto slično."

Detalji

Objavljeno: 04. veljače 2010.

S internetskih stranica pollitika.com prenosimo komentar koji nudi zanimljivu perspektivu raščlambe aktualnih odnosa dviju najvećih hrvatskih stranaka HDZ-a i SDP-a, promatrano ponajprije kroz prizmu uspješnosti njihova stranačkog vodstva.  Autor komentara ne skriva svoju naklonjenost SDP-u, pa način na koji procjenjuje trenutne političke odnose biva tim zanimljiviji, pogotovo što je kritika usmjerena upravo na SDP.  Reklo bi se kako je HDZ postao bolji SDP od SDP-a. "Na ovakvu ofenzivu Jadranke Kosor, Zoran Milanović još ne nalazi odgovora. On je doduše nakanio jednakim sredstvima ojačati vlastiti položaj u stranci, ali niti to nije uspio do kraja. Javnost je prozrela naznake čistki u SDP-ovim redovima, prije svega zbog diletantizma Milanovićevih najgorljivijih pristaša, i pažnju umjesto na katastrofalnu gospodarsku situaciju usmjerila na borbu za fotelju predsjednika zagrebačke gradske organizacije SDP-a i najnovije, navodni pokušaj organiziranja frakcije unutar SDP-a. Jadranka Kosor i njezini do grla umočeni ministri nisu mogli poželjeti ljepši poklon."

Detalji

Objavljeno: 01. veljače 2010.

Iz Hrvatskog slova prenosimo urednički komentar Nenada Piskača u kojem piše o aktualnom stanju hrvatsko-srpskih odnosa, te o tome kako je Hrvatska na dobrom putu da se "u ime" Zapadnog Balkana odrekne tužbe protiv Srbije, kao i hrvatskog jezika. "Nasrtaji na hrvatski identitet ne prestaju. U EU pojavio se amandman: "Europski parlament skreće pozornost na činjenicu da je originalni srpsko-hrvatski jezik sada podijeljen u razne službene jezike u nekim zemljama potencijalnim kandidatima, ističe da troškovi prijevoda i tumačenja znatno utječu na proračun institucija EU-a te poziva Komisiju da zajedno s hrvatskim vlastima prije pristupanja pronađe primjeran aranžman glede hrvatskog jezika koji ne će sprječavati kasnije zaključivanje sveobuhvatnog sporazuma o jezicima s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom kada te zemlje postanu članice EU-a". Proračun institucija EU ne može biti vrjednota iznad identiteta jednoga naroda. Amandman je vjerna preslika originala - jezičnog jugounitarizma. Amandman ne priznaje Ustav RH u kojemu je službeni hrvatski jezik. Jugoslavija se, kao i Austro-Ugarska, raspala i zato što u toj talionici hrvatskoga naroda nije pravedno riješeno tzv. „nacionalno pitanje“ i stvoren novi čovjek, novi jezik i nova nadnacija „gvozdenih“ jugoslavena."