- Detalji
Budući da govori sam za sebe sve, u nastavku bez puno komentara prenosimo jedan tekst iz Slobodne Dalmacije. Reći ćemo tek da se za razrješenje dvojbe - može li biti goreg rješenja od Stjepana Mesića - pobrinuo Damir Kajin, barem što se nas tiče. Tako Kajin piše: "U Hrvatskoj Srba više nema ni za lijek. Ono malo što ih je ostalo mora šutjeti. Bošnjaci, sirotinja, i veća od nas, brinu svoju brigu, a i najortodoksniji hrvatski nacionalisti znaju da im je bolje biti što dalje od BIH. Stoga, u trenucima kada moraju biti krajnje gostoljubivi prema slovenskim državljanima jer nam oni spašavaju turističku sezonu (više u Dalmaciji nego u Istri), hrvatski će nacionalisti, da bi očuvali dosadašnje materijalne pozicije (one ideološke bile su im paravan da bi došli do novca i vlasti), izazvat ideološki sukob među Hrvatima."(mm)- Detalji
Iz Hrvatskog slova prenosimo komentar Ellie Patricie Pekica Pagon koja piše o zabrinjavajućem stanju svijesti velikog dijela hrvatskih političara danas, odnosno o kroničnom pomanjkanju osjećaja kako je krajnji trenutak za zajedničkim zalaganjem kako bi se tonući hrvatski brod nekako spasio od potonuća koje mu prijeti. "Nije potrebno ni previše kritizirati, ni još manje hvaliti tu podivljalu konjicu zasjelu u proračunska sedla, već bi bilo uputnije upitati se: zašto je kod nas nemoguće oformiti Vladu nacionalnog spasa – sastavljenu od pravih znalaca i stručnjaka koja bi, sigurna sam, mogla Dr|avu izvući iz krize? To stranačkim ljudima koji čvrsto drže svoje strateške položaje vlasti ni u kom slučaju nije prihvatljivo. Oni su spremni donijeti bilo kakav zakon koji bi donio korist samo njima. Pri tom uopće nije važno koja je stranka na vlasti, jer se obje najjače stranke sa svojim koalicijskim partnerima ponašaju potpuno identično."- Detalji
Iz Hrvatskog slova prenosimo urednički komentar Nenada Piskača u kojem se osvrnuo na intervju dr. Andrije Hebranga objavljen 2. srpnja u beogradskom listu "Nin", kao i na „Poslanicu Srpske pravoslavne crkve o Vaskrsu 1991.“ 7. travnja 1991. objavljenu u listu "Politika" pod naslovom „Oprostiti moramo, zaboraviti ne smemo“. "Laž o Jasenovcu je velikosrpskoj i najvećim dijelom hrvatskoj jugokomunističkoj bagaži služio i služi za neprestano nametanje kolektivne krivnje hrvatskom narodu i u određenim okolnostima kao poziv i opravdanje agresije na Hrvatsku. Od zločina počinjenih u Jasenovcu hrvatska država se ogradila, ali samo za razdoblje NDH iako je logor radio i kad smo pali pod „oslobođenje“. No je li se SPC „okajala“ i „pokajala“ za zločin sustavnog i namjernog uveličavanja broja žrtava? Nije. A to znači da se nije odrekla ni nametanja kolektivne krivnje hrvatskom narodu, niti agresije kao načina ostvarenja ciljeva i interesa velike Srbije."- Detalji
Iz Hrvatskog slova prenosimo komentar autora Stjepana Šuleka koji piše o aktualnom političkom trenutku Hrvatske, uvjetovanom između ostalog njenim zemljopisnim, povijesnim, kulturnim i političkim položajem, odnosno okruženjem. "Ona je u neku ruku koridor između sjeverne, istočne i zapadne Europe prema jugu. Već iz tih razloga Hrvatska se ne može separirati. Ona, naprotiv, mora biti krajnje aktivna u stalnom traženju najpovoljnije pozicije. Ta pozicija ni u jednoj varijanti – a posebno ne i na ideji neutralnosti - nije agresivna, iako se Hrvatska nalazi na vrlo ugroženom području. Srpska agresija 90-ih godina nastojala je stvoriti veliku globalnu koaliciju protiv Hrvatske, ali to joj nije uspjelo. Republika Hrvatska uspostavljena je zahvaljujući čvrstoći političkog vodstva i povijesne volje hrvatskoga naroda. Sada pak Republika Slovenija pokušava stvarati europske koalicije protiv ulaska Hrvatske u EU. To joj u velikoj mjeri uspijeva i zahvaljujući propustima RH, odnosno njezinim odstupanjem od vitalnih nacionalnih interesa kao što je primjerice ZERP. Ali to im u konačnici ne će uspjeti."- Detalji
Iz Hrvatskog slova donosimo komentar Elie Patricie Pekica Pagon o zabrinjavajućoj moralnoj razini hrvatske političke scene, na kojoj nedostaje ljudskosti, što je povezano istovremeno prevelikom preokupacijom materijalnim vrijednostima. "Komunikolozi nas savjetuju: „Želite li nekoga impresionirati svojom osobnošću uvijek ćete u tome uspjeti ako se u komunikaciji koristite istinom, stručnošću, osjećajem za druge ljude, lakom dostupnošću i korektnošću. Naši političari, međutim, misle da će u tome uspjeti ako hladnim i ravnodušnim izrazom lica konstatiraju stanje o gorućim problemima našeg društva. Ima li doista sve svoju cijenu, pa tako i ljudskost? Oko nas postoje samo okovi kapitala."- Detalji
Iz Glasa Koncila prenosimo komentar Branimira Stanića koji piše o aktualnom Zakonu o umjetnoj oplodnji, točnije stajalištu Crkve spram te tematike. Stanić upozorava kako Crkva nema ništa protiv djece začete umjetnom oplodnjom, već se zauzima za dostojanstvo osobe, braka i prenošenja života u braku, zdravlje supružnika i sve one živote u zamecima koji svoj put na ovome svijetu završavaju u neizvjesnosti smrzavanja na temperaturi od minus 196 Celzijevih stupnjeva. "Mahom prešućujući izjavu Ureda HBK-a za obitelj, ili je instrumentalizirajući u svrhu kako je komu u određenom trenutku trebalo, zajednički nazivnik mnogih izgovorenih izjava i medijskih napisa bilo je stvaranje dojma da je Katolička Crkva kao institucija strašna, da ne želi život, da tobože tjera hrvatsko društvo u srednji vijek, da je prijetnja svima onima koji žele imati djecu no prirodnim ih putem ne mogu imati... Ključno je pitanje u svemu tome: Ako je Katolička Crkva toliko strašna, zašto je se onda nitko ne boji? Naime, o onome koga se boji, o njemu se redovito (od straha) ne usudi niti govoriti, a o Katoličkoj Crkvi ne samo da se govorilo, nego se bezočno zadiralo u najveće svetinje kao što su Isusovo djevičansko začeće, stavljajući Blaženu Djevicu Mariju i život Svete obitelji u, najblaže rečeno, degutantne analogije, kao da se pritom ne zna da je analogija tek stilska figura, nikako argument."- Detalji
Iz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Igora Mrduljaša koji se osvrnuo na zanimljivu pojavu kako mediji u Hrvatskoj često imaju potrebu pisati o svakojakim trivijalnostima iz javnog života, a istodobno prešućivati i ignorirati stvari od povijesnog značenja, kao što je to primjerice slučaj sa suđenjem generalu Slobodanu Praljku u Haagu. "Istom tu i tamo neke novine zabilježe da proces traje. Kao da se ne brani Hrvatska pred tim sudištem i svjetskom javnošću. Nedavno je bih pisac i pjesnik Abdulah Sidran izjavio: «On radi grešku u Haagu, umjesto da brani sebe, preuzeo je ulogu hrvatskog viteza koji brani hrvatsku stvar». A to je nadasve točna definicija Praljkove obrane, premda je Sidranova! Praljak se zbilja ne trudi opovrći optužnicu protiv sebe kao okrivljene osobe (u uvodnom dijelu procesa izjavio je da odbija optužnicu u cijelosti) nego uporno i zapanjujuće temeljito brani Hrvatsku i njeno postupanje tijekom rata u BiH. Dakle istinu i pravdu, a ne samo i jedino vlastitu kožu."- Detalji
U Hrvatskom slovu Ante Beljo piše o tome što se to slavilo od 1945. do 1990., kao Dan ustanka naroda Hrvatske i Dan ustanka naroda BiH, a „slavlje“ se obnavlja i posljednjih nekoliko godina uz pokroviteljstvo i sudioništvo osoba iz javnog i političkog života današnje RH? "Ova tema kao i mnoge druge iz novije hrvatske povijesti imala je u bivšoj državi svoje lažno lice i naličje prekriveno tabuom; strogo zabranjenom temom i teško kažnjivim verbalnim deliktom. Za sve one koji bi pokušali dovesti u pitanje vjerodostojnosti „službene“ jugokomunističke verzije tih zbivanja. Danas se ti događaji u Republici Hrvatskoj od pojedinih struktura žele proglasiti činom antifašističke borbe po uzoru na Srbiju u kojoj su četnici i Draža Mihailović rehabilitirani, a njihova zlodjela stavljena pod plašt „prvog antifašističkog ustanka u okupiranoj Europi“."- Detalji
Iz Glasa Koncila prenosimo komentar Ivana Miklenića u kojem piše o nedavno, u organizaciji Razreda za društvene znanosti HAZU-a održanom iznimno značajan okruglom stolu o temi »Kriza i okviri ekonomske politike«, na kojem je petnaestak znanstvenika i stručnjaka iznijelo svoje analize gospodarskog stanja i donekle stanja društva u cjelini u Hrvatskoj. Međutim, mnoge od primjedbi i prijedloga izrečenih na tom sastanku nisu doprle do uha javnosti. "Na okruglom stolu HAZU-a čulo se, a i jasno je svim imalo pozornijim analitičarima ili pratiteljima hrvatskoga društvenoga i političkoga života, da hrvatska država sve dosad ima apsurdno glomazni, neučinkoviti i preskupi birokratski aparat, i to od lokalne do državne razine. Hrvatska država usprkos trajnom naporu usklađivanja zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom, čini se, još je uvijek zarobljena brojnim birokratskim odredbama, postupcima i ponašanjima koji guše gospodarstvo, poduzetništvo, kreativnost te su kočnica svakom stvarnom razvitku i napretku. Svojedobno je bila otvorena rasprava i čak su bili pozvani građani da upozore na suvišne, besmislene i zaostale odredbe, no sve je negdje ili na nekome zapelo, a birokratski žrvanj i dalje se okreće jednakim sporim i neučinkovitim tempom."Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

