- Detalji
U Hrvatskom slovu Nenad Piskač u svom uredničkom komentaru piše o tri najnovija primjera koja još jednom dokazuju surovi karakter jugoslavenskog totalitarističkog komunističkog režima. Redom to su činjenica da je njemački vrhovni sud odbacio zahtjev za reviziju procesa protiv Krunoslava
Pratesa koji je kao suradnik tadašnje jugoslavenske Službe državne
sigurnosti pravomoćno proglašen krivim i osuđen na doživotni zatvor, te masovne grobnice Huda jama kod Laškog i još jedna u Međimurju iz razdoblja sredine 1945. godine, odnosno vremena kad su nas "osloboditelji oslobodili". "Jesu li ova tri događaja dokaz „pojedinačnih ekscesa“, ili totalitarnog karaktera jugoslavenskog komunističkog režima? Politika očito misli kako je riječ o ekscesima.
Kazališni trg u Zagrebu, naime, i dalje je okupiran imenom „maršala Tita“ koji je najodgovorniji za masovne zločine iz 1945/46. Nije Zagreb usamljeni slučaj. Primjerice, u Zaprešiću Ulica maršala Tita vodi do Trga žrtava fašizma i nadovezuje se na Ulicu bana Jelačića. A baš na jednome zavoju Ulice maršala Tita, u kojoj se nalazi i župni ured, kamenovan je ondašnji nadbiskup, danas blaženi mučenik, kardinal Alojzije Stepinac. Stepinac, dakako, nema svoju ulicu. Ni žrtve jugokomunizma. Tako je jučer htjela Partija, tako danas hoće hobotnica. Hobotnica starih struktura u novom ruhu u Hrvatskoj je blokirala istraživanja prikrivenih grobišta žrtava Titovih partizana. Nije lako živjeti u takvoj „antifašističkoj“, a zapravo komunističkoj Hrvatskoj. "
- Detalji
O komunističkom i udbaškom nasljeđu koje predstavlja teški okov i današnjoj Hrvatskoj vrlo jasno i izravno progovorio je urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić u svom redovitom tjednom komentaru, pitajući: "Nije li zapanjujuće, upravo nečuveno, da istragu o stradanju i žrtvama
Hrvata provode druge zemlje, konkretno Slovenija i Njemačka, a Hrvatska
se ponaša kao da se - kao u doba najtvrđeg komunizma - ništa ne zna?". Nepostojanje komisije za istraživanje žrtava komunizma, što možda i najzornije svjedoči o potpunom pomanjkanju političke volje za otkrivanjem i evidentiranjem hrvatskih žrtava nakon 2. svjetskog rata, Miklenić je posebno komentirao: "I u Hrvatskoj je postojala saborska komisija za istraživanje
komunističkih zločina, ali ju je koalicija lijevoga centra za svoga
mandata ukinula i nikada više nije obnovljena, a sve su započete
istrage zaustavljene. I u Hrvatskoj su pouzdano poznate vrlo brojne
lokacije na kojima se nalaze masovne grobnice, ali u Hrvatskoj nema
sluha ni političke volje da bi se žrtvama makar posmrtno iskazao
minimum poštovanja dostojnim pokopom".(mm)
- Detalji
S Portala Dnevnik.hr donosimo komentar Ivane Petrović, autorice koji još nismo prenosili na našem portalu. Tekst koji se može pročitati u nastavku imao je većeg odjeka, a vjerujemo da će zbog načina pisanja Ivana Petrović i ubuduće biti rado čitana. U komentaru "Balkan Express via London!" autorica se vrlo otvoreno i jasno bavi hrvatsko-slovenskim odnosima, bolje rečeno njihovom političkom pozadinom, a uz tekst su priložene i poveznice na mnoge članke vezane uz istu temu. "Slovenski mediji odmah su zabrujali kako Slovenija nije sama u blokadi Hrvatske, i kako je tu i 'moćna Velika Britanija'. Čitajući sve to, postaje jasno kako slovenska javnost dovoljno dobro ne poznaje genezu raspada bivše države, pa samim tim ne razumije tko i kako danas upravlja svim postjugoslavenskim procesima. U kojima je 'glavni zadatak' prikrivanje odgovornosti UN-a i EU-a (tadašnjeg EZ-a) za nezaustavljanje velikosrpske agresije, a potom stvaranje platforme za interesno zacrtanu dinamiku širenja unije (Hrvatska bi po tom planu trebala biti dio zapadnobalkanskog paketa). To se radi relativizacijom krivnje, nedefiniranjem agresora i žrtava, a napose sustavnom 'lobotomijom' javne riječi u kojoj se teze haškoga tužitelja pokušavaju plasirati kao općeprihvaćena istina."- Detalji
Iz Hrvatskog slova prenosimo urednički komentar Nenada Piskača koji konstatira kako se svjedočenjem Žarka Puhovskog, kao svjedoka Tužiteljstva u Haagu u procesu protiv hrvatskih generala, ponovno pokazalo pravo lice HHO-a, kao skupa amatera visokopolitiziranih „aktivista“ propale koncepcije jugoslavenskih unitarista. "Sad kad je djelovanje HHO-a na području Oluje u ime „ljudskih prava“ i „humanitarnih razloga“ puklo kao balon od sapunice, jer je suočeno s odlično pripremljenom obranom optuženih generala, hrvatske bi ustanove i službe trebale prenijeti iz haaške sudnice na domaći pravni i kazneni teren sve ono što se godinama iz HHO-a u Hrvatskoj nametalo kao istina, a zapravo su bile proizvoljna mišljenja i neprovjerene konstrukcije amatera, jučer prikopčanih na strane „donacije“ a danas na proračun grbače hrvatskog naroda. S postojećom nomenklaturom nije realno očekivati da HHO pred domaćim ustanovama preuzme odgovornost i dokaže nevinost za više od jednog desetljeća sustavno plasiranih poluistina i glasina u javni prostor. Sve s ciljem ne bi li se Hrvatsku gurnulo u živo blato i onemogućilo joj normalan razvitak. Nije samo područje „zaštite ljudskih prava“ okupirano starim strukturama, slično je i na drugim područjima."- Detalji
Iz tjednika Fokus prenosimo komentar Domagoja Ante Petrića u kojem piše o političkoj situaciji na Kosovu, odnosno činjenici kako je Albancima navodno sve jasnija uloga Beograda u ruskoj strateškoj igri. "Rusija se sve više zapliće u srpsku igru oko Kosova. Ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, nepotrebno je ovoga tjedna ponovio ono što Moskva ni 1999. ni 2008. nije trebala reći: ''nikada ne čemo priznati nezavisnost Kosova''. Ta nespretna fraza, dozvolila je njegovom kolegi Vuku Jeremiću (onome koji kod kuće mijenja šajkaču za titovku a titovku za šajkaču) doči do zaključka da ta potpora nema ''ni granica ni uvjeta'', pa se tako fokus napetosti na Balkanu dodatno užario. I to na dan kad je Priština sa svim poštivaocima načela slobode - koju su sve beogradske vlade okrutno gazile na Kosovu-, slavila prvu godišnjicu nezavisnosti. Rusko uplitanje u srpsko-kosovarske odnose loša je najava za buduči rasplet nagomilanih pitanja u Bosni i Hercegovini, gdje upravo takvi stavovi ohrabruju (u Banji Luci) Milorada Dodika na putu prema krvavom razbijanju te države, s najavama koje su provokacija za sve nesrpske građane."- Detalji
Iz Glasa Koncila donosimo komentar Ivana Miklenića koji s vjerničkog aspekta piše o trenutno najaktualnijim temama u hrvatskom društvu - slovenskom referendumu, gospodarskoj krizi te rezultatima državne revizije za 2007. koji su podneseni Hrvatskom saboru. "Što se tiče slovenske politike i njezina odnosa prema Hrvatskoj, s vjerničkoga stajališta ponajprije treba imati na pameti da se aktualna i recentna politika, pogotovo jer iskače iz uobičajenih međunarodno-pravnih gabarita, nikada ne smije poistovjećivati s narodom, društvom ili građanima zemlje iz koje dolaze takvi politički zahtjevi. To znači da neslaganje, može se reći čak i užasavanje od takve politike, nikada ne smije prijeći na neslaganje ili na promjenu odnosa, konkretno sa slovenskim narodom, slovenskim društvom i slovenskim građanima. Kad je pak riječ o sadržaju te recentne slovenske politike, s vjerničkog stajališta, očito je riječ o etički nedopustivom isticanju vlastitoga interesa - što je očita sebičnost, odnosno ako je konkretno riječ o pokušajima ucjenjivanja Hrvatske, onda se s etičkog stajališta radi o zloporabi vlastitog položaja, o krajnjoj nepravdi."- Detalji
Mladen Pavković u Hrvatskom slovu piše o zabrinjavajućoj razini opće informiranosti vezano uz datume i događaje iz Domovinskog rata, kao i o lošoj medijskoj slici koja se proteklo desetljeće o njemu stvara i svakodnevno prikazuje. "Stoga neprestano moramo i trebamo upozoravati na određene datume, kao i na sve ono što im je prethodilo, tim prije što neke stvari još uvijek nisu dovoljno poznate, a neke su čak i zanemarene, posebice kad je riječ o ustroju hrvatskih oružanih snaga. Medijska slika, kad se govori o hrvatskom Domovinskome ratu, kako je istaknuo dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno – dokumentacijskog centra, često se temelji na paušalnim prikazima, na isticanju pojedinih događaja koji su izvađeni iz konteksta povijesnog procesa, ili na izjavama koje nisu potkrijepljene relevantnim dokumentima. Razlog tome je najvećim dijelom nestručnost, površnost, neznanje i neodgovornost pojedinaca u pristupu problematici toga razdoblja. No koliko malo znamo o ratu koji nam je donio slobodnu, samostalnu i neovisnu hrvatsku državu, govori i podatak da se ni u školama još ne uči kad je počeo i kada je završio Domovinski rat."- Detalji
Iz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača u kojem se prisjetio legendarnog govora prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana održanog 28. veljače 1989. na tribini DKH u Zagrebu, a koji je poznat pod nazivom "Izlaz iz hrvatske šutnje". Zanimljivo je pogledati kakva je politička situacija u Hrvatskoj danas, 20 godina kasnije i zapitati se, ne bi li većina političke elite morala taj Tuđmanov govor ponovno pročitati i dobro razmisliti o porukama koje sadrži. "Danas, dvadeset godina od povijesnog 28. veljače 1989. živimo u okolnostima u kojima su SK i UJDI, premda su im imena doživjela preobraženja i premda su tako transformirani formalno u oporbi, ključni čimbenici hrvatskoga društva. Zato i ne čudi što je o dvadesetoj obljetnici pada komunizma, na samo Stepinčevo, kardinal Josip Bozanić u svojoj homiliji kazao kako je zavjesa pala, a strukture su ostale. Mala nam je utjeha, osobito s obzirom na hrvatske žrtve velikosrpske agresije, što slične probleme s komunističkim strukturama proživljavaju i ostale postkomunističke države. Ako se išta od hrvatskih intelektualaca danas očekuje, onda je to zdrava i precizna analiza „stanja države i nacije“ i „nova hrvatska politika“.
- Detalji
Iz Glasa Koncila prenosimo komentar Ivana Miklenića koji zaključuje kako još i danas istina o svemu lošem što se događalo u komunizmu teško izlazi na vidjelo i da je snažna tendencija da se prešućuje ono što se stvarno zbivalo. A upravo ta činjenica nedvojbeno predstavlja psihološko breme i onemogućuje razvoj pluralnog, zdravog i zrelog solidarnog društva. "Trebalo bi zato očekivati i političku i društvenu potporu inicijativi sa zagrebačkoga skupa kardinala i predsjednika biskupskih konferencija Srednje i Istočne Europe da se »promiču različiti i artikulirani skupovi, prije svega povijesnog karaktera, kako bi bila objelodanjena istina o životu Crkve i kršćana u komunističkom dobu« - kako se kaže u priopćenju. Naime, upravo odnos komunističkih režima prema kršćanima najbolje odražava odnos prema univerzalnim vrijednostima, dakle i prema ljudskim pravima svih ljudi u tim društvima, a taj je odnos ostavio rane, polarizaciju i mržnju. A i danas je u bivšim komunističkim državama odnos prema vjernicima, kršćanima, osobito katolicima, Katoličkoj Crkvi i prema kršćanskim vrijednostima pokazatelj koliko je ostao utjecajan suvremeni prerušeni komunistički duh i mentalitet. U hrvatskoj javnosti taj zagrebački skup, relevantan u europskim i svjetskim razmjerima, svjesno je marginaliziran."Sri, 29-04-2026, 03:03:25
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.
Komentirajte
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.