Hrvatske kronike

Detalji

Objavljeno: 13. veljače 2011.

Na spekulacije o tome zašto sada progon komunističkih zločinaca, ministar unutarnjih poslova Karamarko odgovara na način koji ostavlja dojam iskrenosti. "Zato jer sam sada ja ministar ", kaže, te drugo: "Nužno je otkriti sve činjenice o karakteru komunističkoga totalitarizma". Ne znam zašto, ali Karamarku ponešto vjerujem. Glede činjenica o karakteru komunističkoga totalitarizma – nije potreban nikakav napor, jer se o tome sve zna. Jedna od tih činjenica je masovni genocid nad hrvatskim narodom. Ono što je potrebno utvrditi jest broj žrtava (i njihova identifikacija te dostojan grob) koji će kao konačan ući u povijesne knjige i školske udžbenike, što treba postati nacionalnim ali i međunarodnim projektom i nikako nije samo posao policije.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 11. veljače 2011.

Prije više od dvadeset ljeta, u zadnjim godinama postojanja SFRJ, pojavila se u nakladi zagrebačkoga "Starta" knjiga "Bleiburg" (skupina autora, urednik Marko Grčić). Knjiga je to znamenita i u svoje je doba izazvala senzaciju, jer je po prvi put nakon duge šutnje u vrijeme komunističke strahovlade objavljena (gotovo cijela) istina o Bleiburgu i Križnim putovima. Pri kraju knjige tiskana su dva razgovora – s grofom Tolstoyem i lordom Adlingtonom. Prvi je netom bio izgubio proces protiv Adlingtona – proces koji i nije mogao dobiti pred engleskim sudom.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 08. veljače 2011.

Nakon što je riješena novija povijest na način da su abolirani više-manje svi agresorski zločinci a oni koji nisu amnestirani ionako su nedostupni, nakon što su hrvatska policija, državno odvjetništvo i sudstvo pohvatali i osudili mnoštvo hrvatskih branitelja koji nisu počinili zločine nego se (i nas) branili oružjem, nakon što su prije navedene institucije i političari izručili zapovjednike Oluje u Haag a sada bi šutke isporučili Srbiji i vukovarske heroje – nakon toga svekolikog čišćenja palube sjetili su se komunističkih zločina i navijestili veliki lov na komunističke zločince. Ne samo zato što je izborna godina, nego i zato što je slučaj Purda toliko oneraspoložio Hrvate da bi ih moglo smiriti samo nešto doista veliko i dramatično, te im barem malo skrenuti pozornost od zbilje u kojoj srbijansko tužiteljstvo otvoreno i bezočno provocira, a hrvatsko pravosuđe smušeno reagira.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 04. veljače 2011.

Prošla su desetljeća od kraja Drugog svjetskog rata, pali su komunistički totalitarni režimi, raspale se umjetne državne tvorevine, prohujao i odnio živote još jedan rat, donesena je Rezolucija o europskoj savjesti i totalitarizmu (2. travnja 2009.) kojom su osuđeni zločini protiv čovječanstva, ali kod Hrvata (ali i nekih drugih) još uvijek je nedovršena kobna dionica nedavne povijesti. Premda zamagljena, ona je prisutna, ona ne zacjeljuje rane i ne podučava mlađe, nego kao ružna mora muči (još poneke živuće) progonjene i progonitelje, pa i njihove potomke. Kosti ubijenih leže u masovnim grobištima, a za mnoge ne znamo jesu li uopće i pokopani. Grobišta za koja znamo još su (uglavnom) neistražena.(A.Čuvalo)

Detalji

Objavljeno: 04. veljače 2011.

Donosimo potresno svjedočanstvo hrvatskog branitelja, koji je u razdoblju od srpnja 1991. do travnja 1992. bio zatočen u zloglasnom srpskom logoru Manjača, gdje su ga svakodnevno mučili na najnečovječnije moguće načine. U takvim uvjetima često su iznuđivana priznanja o izmišljenim zločinima za koje se sada pokreću suđenja hrvatskim braniteljima. Logoraši koji su prošli ovu torturu nažalost nisu dobili pravnu ni materijalnu zaštitu države Hrvatske, kao da su sudjelovali u nekom svom privatnom okršaju, a ne u obrani svoje zemlje. Politika nikada ne smije biti iznad čovjeka. Pokušaj stvaranja dobrih odnosa između zemlje agresora i zemlje žrtve, na račun stradalnika i heroja Domovinskog rata nije pokazatelj političke zrelosti. Memorija naroda stvara istinske odnose s drugim narodima.(M.Slišković)

Detalji

Objavljeno: 02. veljače 2011.

Kao što je čitateljima internetskih stranica HKV-a i svekolikoj hrvatskoj javnosti poznato, Hrvatsko kulturno vijeće je u listopadu 2010. podnijelo kaznenu prijavu protiv Čedomira Višnjića, ravnatelja Uprave za knjigu i knjižnice u Ministarstvu kulture RH te tadašnjega ministra Bože Biškupića. Svršetkom prosinca 2010. Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu odbacilo je prijavu i donijelo rješenje koje je HKV-u dostavljeno u siječnju 2011. Rješenje objavljujemo u cijelosti, uz komentar Hrvoja Hitreca.

Detalji

Objavljeno: 01. veljače 2011.

Iz više izvora od kojih su neki više-manje službeni, postaje razvidno da patološka privatizacija dolazi do voda i šuma, te energetike (HEP). Na taj je način dotaknuta granica koja ne smije biti prijeđena. One stranke koje se sada, odmah i bez ostatka ne izjasne da su protiv privatizacije hrvatskih šuma i hrvatskih voda, kao i protiv privatizacije HEP-a, uopće i ne trebaju izaći na izbore za Hrvatski sabor jer će, ako se odvaže, ondje proći kao bose po trnju.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 31. siječnja 2011.

U stvari, trebao bih po nekim savjetima zlurado šutjeti i trljati ruke nad pričom o suvremenom "sukobu na književnoj ljevici", ali ne ću i zato što držim da taj sklop riječi iz povijesti nema sličnosti s ovom otužnom farsom u kojoj su protagonisti V. Visković i M. Jergović. Osim toga, stvari su otišle u drugom smjeru. Odigran je, naime, spin na koji su već mnogi nasjeli. Što dalje ide afera, to se više govori o laži da je Visković pozvao na fizičko odstranjenje Jergovića, odnosno da je dao znak (valjda desnici) kako ni književna ni neknjiževna ljevica ne bi imale ništa protiv takvoga dobrodošlog čina. Spinove su odigrali Pofuk i Pleše, ali i razni Matvejevići i slični, te čitatelj novina koji nije imao priliku vidjeti izvornik u "Vijencu" – doista već pomalo vjeruje u objede.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 28. siječnja 2011.

U znak odmazde zbog poraza i pretrpljenih gubitaka u operaciji „Maslenica" srpske snage zaprijetile su miniranjem brane Peruča namjeravajući prouzročiti katastrofu za čitav cetinski kraj. Kako bi spriječile zamišljeni scenarij Hrvatske snage su 28. siječnja 1993. godine pokrenule oslobodilačku operacija "Peruča", kojom su srpske snage odbačene od brane. Naboji su eksplodirali, ali brana unatoč teškim oštećenjima nije popustila.(P.Škorić)

Detalji

Objavljeno: 26. siječnja 2011.

Nikada nisam mogao posve točno ustanoviti što za krajnju, radikalnu iliti rigidnu ljevicu znači krajnja, radikalna, rigidna desnica. Sve do ponedjeljka 24. siječnja 2011. kada sam u hrvatskim novinama s logotipom u bojama jugoslavenske ili srbijanske zastave pročitao članak u kojemu mi je napokon objašnjeno. Prosvijetljen sam i ozaren, više ne tapkam u mraku neznanja. Imam definiciju! Dakle, spoznao sam iz toga napisa da su obilježja krajnje desnice, citiram: ksenofobija, homofobija, NDH nostalgija, fiksiranost na partizanske zločine i euroskepticizam. Da, još je dodana i srbofobija.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 24. siječnja 2011.

Prof.dr. Slavko Kulić imenovan je nedavno direktorom američkog Instituta za svjetske probleme – za Europu. O Europskoj uniji govori kao o sredstvu za pljačkanje istočne Europe. O nestanku hrvatske brodogradnje kao o nesreći koja će povući za sobom većinu naše nacionalne ekonomije vezane uz ovu industriju: "Oni žele da kupujemo njihovu robu, tako i brodove, da ostanemo bez domaće proizvodnje. "O izlazu iz (brodograditeljske) situacije." Imamo mogućnost da po prvi put damo značenje jadranskoj orijentaciji u kojoj će brodogradilišta, ili barem dio njih, dobiti smisao. To znači gradnju brodova za domaće brodare, ali i usporedo i za inozemstvo jer, bez obzira na recesiju, oceani čekaju nove brodove budući da je dobar dio svjetske flote zastario...Brodogradilišta sigruno nemaju razloga da budu zatvorena, još manje da umru."(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 23. siječnja 2011.

Hajde da utvrdimo gradivo: hrvatska državna vlast održava srdačne odnose sa srbijanskim vlastima i da nije kao što jest bilo bi to civilizirano njegovanje dobrosusjedskih odnosa. No budući da jest kao što jest i da je bilo što je bilo, srdačni odnosi zemlje koja bila žrtva agresije sa zemljom agresorom imaju u sebi nešto duboko perverzno, to više što agresorica ni danas ne priznaje da je to bila, nego drsko krivotvori blisku povijest. A činjenice su ove: Srbija je ratovala na tlu Hrvatske, srbizirana jugoslavenska armija i četničke parapostrojbe izvršile su genocid nad hrvatskim narodom u brutalnom osvajanju koje je imalo za cilj proširiti teritorij Srbije oduzimanjem Hrvatskoj lavljega dijela teritorija.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 17. siječnja 2011.

Subota, 15. siječnja godine Gospodnje 2011. koja je započela vrlo dramatično, a tako će i završiti. Jer nije ovo samo godina parlamentarnih izbora, nego i dvadeseta godina od silnih povijesnih događaja 1991., pa će se niz obljetnica, proslava i sjećanja ispreplesti ne samo s listićima i kutijama nego i finalom nasilja nad hrvatskim braniteljima – prije televizijskih vijesti gledat ćete dokumentarce o 1991., o raskidanju sveza s Jugoslavijom, o puzajućoj a onda i otvorenoj srpskoj agresiji, o pokoljima Hrvata i razaranju gradova i sela, a u aktualnim vijestima bit ćete obavještavani tko je od hrvatskih branitelja uhićen, tko je osuđen i koji su svjedoci iz četničkih redova bili toliko vjerodostojni za hrvatske sudove da su im potonji poklonili povjerenje.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 16. siječnja 2011.

U četvrtak oko podne nalazim se s Petrom Janjićem Tromblonom u zagrebačkom kafiću. Pribran je i živahan kao uvijek, svake tri minute prebacuje se s položaja na položaj kao u Vukovaru u vrijeme rata. Mobitel mu stalno zvoni ( "od pola sedam ujutro" veli mi njegov pratilac), branitelji se raspituju, Tromblon se raspituje, svi se raspitujemo jer nam naša hrvatska država kojoj je Tromblon omogućio život – ne daje nikakve informacije ili daje štura, nemušta objašnjenja. Jedino što jest sigurno u doba kada razgovaramo podatak je o najavi velikoga skupa u organizaciji Koordinacije branitelja, u subotu 15. siječnja na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, ali i istodobnih skupova u svim velikim hrvatskim gradovima.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 11. siječnja 2011.

Država jest ogrtač jedne kulture, suverenost nad zemljom i štit naroda. Posljednje podrazumijeva da država štiti svoje građane. Hrvatska država u sadašnjem stanju političkoga rastrojstva – ne pruža zaštitu svojim građanima, dakle ne obavlja jednu od svojih bitnih dužnosti. Slučaj s famoznim srbijanskim popisom u dvadeset i četiri je sata razgolitio hrvatsku politiku više nego mnogi naizgled važniji događaji do sada.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 06. siječnja 2011.

"Jezik", časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika (glavna urednica Sanda Ham), u broju za prosinac 2010. donosi između ostaloga i zaključke Petoga hrvatskog slavističkog kongresa koji je održan u Rijeci (rujan, 200 sudionika). Sažeto prepričano, zaključci su ovi: još jednom se izražava protivljenje smanjenu broja sati hrvatskoga jezika u osnovnoj školi, traži se da kroatistička struka sudjeluje u oblikovanju suvremenog obrazovnog nazivlja koje je prepušteno diletantima, pa tako postoji Nacionalni okvirni kurikulum, premda je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika odlučilo da se rabi uputnik ili (ako baš mora) kurikul.(H.Hitrec)