2 svjetski rat Hrvatski «nezavisni» mediji na različite su načine popratili 63. obljetnicu Bleiburga. Tako su se procjene posjetitelja kretale u razmjeru od 3 do 10 tisuća ljudi, što je samo po sebi totalni nonsens, jer se takve stvari u današnje vrijeme ne moraju nagađati, nego prilično lako točno utvrditi, osim ako naravno u nečijem interesu nije suprotno. Ono što je hrvatskim «nezavisnim» medijima u ovom slučaju zajedničko, jest način izvještavanja koji je u prvi plan stavio pojavljivanje nekoliko ljudi u crnom. Od tri slike na naslovnici, na dvije su bile osobe sa ustaškim znakovljem i hrvatske zastave među kojima se naziralo i nekoliko crnih zastava a ispod tih bila je mala sličica hvarskog biskupa...tekst nije trebalo ni čitati jer su slike sugerirale spoj "ustaša i Crkve", ali zato javne osude poslijeratnih komunističkih zločina nije bilo. Ni riječi o 1500 jama u koje su bacane žrtve zločinaca zbog kojih se ustvari i skup u Bleiburgu svake godine i održava, ni riječi o zločincima, njihovim imenima, naredbodavcima, zapovjednoj odgovornosti, 63-godisnjoj medijskoj šutnji, "odgovornim" političarima koji i danas opravdavaju masovna ubojstva bez suda nakon 2.svj. rata osvetom.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
TijelovoPovodom blagdana Katoličke crkve Tijelova, sa internetskih stranica IKA / Križ života prenosimo kratko, ali zanimljivo izlaganje koje će čitatelja uvesti u sam misterij te duhovne svetkovine. Izdvajamo: "Posebnom svetkovinom katolici slave otajstvo Božje nazočnosti u euharistiji, a održavaju se i poznate tijelovske procesije. Kao i u više zapadnoeuropskih zemalja i u Hrvatskoj sutrašnja se svetkovina slavi kao državni blagdan. Tijelovo kao posebni blagdan posvećen svečanom čašćenju Presvetog oltarskog sakramenta nastaje u 13. stoljeću, a na cijelo se zapadno kršćanstvo proširuje tek u 14. stoljeću. Duguje se viziji augustinske redovnice sv. Julijane iz samostana kod Liegea u današnjoj Belgiji. Ona je imala viđenje punog mjeseca na kojemu je opazila jednu mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak jednog blagdana kojim bi se trebao častiti Presveti oltarski sakrament. Na njezinu je molbu mjesni biskup Robert de Thorote za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na početku zvao blagdan euharistije."
Add a comment Add a comment        
 

 
Severina«Zdravo Marijo» naslov je desetog po redu albuma pjevačice Severine Vučković, nekad poznatije kao «Seve nacionale». No, ono što je nekad bila Dalmatinka, odnosno djevojka sa sela koje su je na to mjesto i postavile, današnja Severina izgleda je spakirala kofere i od djevojke s mora otišla na istok, prema obalama Dunava. Ustvari, možda se od tamo, nakon što je sa svojim mentorom Goranom Bregovićem snimila album, više nije trebala niti vratiti. Jer, ovaj glazbeni uradak teško da može biti namijenjen hrvatskoj publici, prije bi čovjek stekao dojam da se Seve orjentirala prema novom, istočnom tržištu. E pa dobro. Njeno je to pravo, kao što je i njeno pravo da snima što hoće, kada hoće i gdje hoće, pa makar to bile i turbo-folk poskočice. Sve dok njena «umjetnost» ne postane uvredljiva. Nakon svih njenih skandala koje je na ovome mjestu nepotrebno nabrajati jer su ionako dobro poznati, a i mjesto im je prvenstveno u žutim rubrikama , a ne na ovome Portalu, vjerojatno je vrlo teško ponovno i iznova biti provokativna i svojoj publici (ma koja god to bila) stalno nuditi nešto novo. Pa je ovoga puta Seve koristila dobro prokušanu metodu, koju je uostalom prije nekih dvadesetak godina probala i pjevačica Madona (i relativno brzo od nje odustala), a to je indirektno pljuvanje ili zbijanje šale na račun Katoličke crkve.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
ŠumaKad će osvanuti taj dan da će se u Hrvatskoj prestati manipulirati poviješću? Kad ćemo postati vlasnici istine o sebi, a ne sakupljači laži i podmetnutih izjava razno-raznih dušebrižnika? Kad će sustav trodiobe vlasti uspostaviti instrumentarij samokontrole i početi brinuti o onima zbog kojih se ova država zove zemlja i domovina Hrvata? Tko o čemu, neki uvijek o jednim te istim temama: Tuđmanovoj «vladavini» i potenciranju podjela na partizane i ustaše 60 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata. Ta je polarizacija u tolikoj mjeri danas zahvatila hrvatsko društvo da predstavlja osnovno pitanje i «problem» čitavoga naroda i njegove budućnosti. A što i tko se zapravo iza takvih podjela krije? Oni koji iz laži još uvijek pokušavaju i djelomično uspijevaju politički profitirati. A ono što bi se zapravo danas trebalo učiniti jest da se svaki od spomenutih zločina znanstveno do kraja istraži, od Jasenovca do Bleiburga - zločin je zločin i žrtva je žrtva. Prečica nema. Trenutno rasprave u Hrvatskoj opet jasno pokazuju da tek kada se jednom utvrdi i javnosti učini dostupna istina možemo konačno krenuti naprijed.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Hrvatski sabor Iako pomalo u zadnji čas jer smo kasno saznali, ipak objavljujemo poziv za podnošenje prijedloga za imenovanje članova radnih tijela Hrvatskoga sabora koji je uputio Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskog sabora. Za predložiti nekoga dovoljno je poštom do utorka 20. svibnja 2008. (najbolje preporučeno s povratnicom) poslati obrazloženi prijedlog, životopis i dokaz o nekažnjavanju kandidata. Kandidate mogu predložiti "stručne institucije, stručne udruge, udruge civilnog društva kao i pojedinci", a ovisno o odboru njihove potrebite kvalifikacije se razlikuju. Naravno, to što je prijedlog poslan ne znači kako će biti i prihvaćen. Ali vrijedi i obrnuto. Bez novih kandidata, ništa novoga u radu radnih tijela ne treba ni očekivati.
Add a comment Add a comment        
 

 
Bleiburg 2008. Prenosimo vijest IKE o obilježavanju 63. obljetnice blajburške tragedije. U uvodu izdvajamo dio koji se odnosi na riječi koje je s Blajburškog polja uputio biskup Slobodan Štambuk. On je istaknuo kako ne želi uspoređivati Bleiburg i Jasenovac, i nastavio: "Zločin je ubiti nevinoga bilo u Jasenovcu, bilo u Bleiburgu. Zbog Jasenovca mnogi su platili glavom, a žrtve su imale svoj cvijet i pravom i prenesenom smislu riječi, a žrtve Bleiburga nije se smjelo ni spominjati, jer bi i sam spomen na njih bio karakteriziran kao zločin. Iskreno želimo žaliti za svakom nevino ubijeno žrtvom, nevino ubijem osobito bez suda i dokazane krivice, rekao je biskup Štambuk te pozvao državu Hrvatsku da istraži sve logore bilo čiji bili, sve tvornice smrti, da istraži svih onih 1300 masovnih grobnica nastalih na kraju i nakon II. svjetskog rata. Pozvao je i povjesničare da istraže istinu o svima koji su pobijeni tijekom II. svjetskog rata, na kraju rata i osobito nakon rata."
Add a comment Add a comment        
 

 
Tuđman U srijedu 14. svibnja 2008. u 20,30 sati U kinu Europa u Zagrebu održana je premijera filma "Tuđman" (u podnaslovu - film koji vas ne će detuđmanizirati), režisera Jakova Sedlara i scenarista, predsjednika Hrvatskog kulturnog vijeća Hrvoja Hitreca. Film je napravljen u spomen na dane slave, pobjede i ponosa, na čovjeka i vođu koji vječno živi u srcu svakoga Hrvata. U nastavku donosimo i nekoliko fotografija Ljubomira Škrinjara sa same premijere, koje lijepo dočaravaju atmosferu koja je vladala.
Add a comment Add a comment        
 

 
BurićUputa direktora programa HTV-a Domagoja Burića da lagana ljetna emisija ‘30 u hladu’ dobije jači nacionalni predznak sama po sebi ukazuje na dvije stvari. Prvo, da se na HRT-u i pored silnih čistki još uvijek nađe neko razuman koji shvaća kako bi nacionalna televizija trebala biti nacionalna, i to se onda osudi reći. Drugo, pokazuje koliko je u stvari tragično stanje u toj hrvatskoj medijskoj kući, ali i u hrvatskom medijskom prostoru općenito, kada su se ove upute izrodile u poveći skandal. Ovaj puta skandal se i ne tiče toliko političara, već otkriva zorno kakvu i koliko agresivnu anacionalnu politiku želi provodi dio novinara i urednika danas na HRT-u, iako su svi odreda plaćeni novcem koji se ubire upravo na nacionalnoj razini, odnosno od televizijske pretplate. Kako inače objasniti činjenicu da je jedan dopis za internu uporabu o potrebi jačanja nacionalne komponente programa izazvao takvu buru negativnih komentara, i odmah završio u onim medijima kojima stigmatiziranje hrvatstva glavna preokupacija.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
HBKPrenosimo zajedničku izjavu komisija "Iustitia et pax" biskupskih konferencija Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije "O pravu na grob i dužnosti pijeteta" o stradanjima i prikrivenim grobištima iz II. svjetskog rata i poraća predstavljenu u utorak 13. svibnja u Tajništvu HBK u Zagrebu.  "Izjavu su predstavili predsjednici triju komisija biskupi mons. Vlado Košić, mons. Pero Sudar i mons. Anton Stres. U izjavi se navodi da je u završnom razdoblju II. svjetskog rata (od jeseni 1944. g.), u kojem Komunistička partija i partizanska vojska zauzimaju vlast u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji, komunistički režim provodio sustavne i masovne represalije nad osobama koje su proizvoljno označene "narodnim neprijateljima i ratnim zločincima". U ovu kategoriju proskribiranih i unaprijed osuđenih ljudi taj režim nije ubrajao samo vojne, političke ili činovničke pripadnike različitih struktura koje su u ratu surađivale s totalitarnim silama Osovine i bile suprotstavljene partizanskom pokretu, nego i velik broj građana koje je taj režim po raznim kriterijima – kao što su svjetonazor, imovno stanje, politički stavovi itd. – smatrao suparničkim isključivomu komunističkom poretku."
Add a comment Add a comment        
Pet, 24-04-2026, 00:50:55

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.