Za razliku od hrvatskog «domoljuba» Vladimira Gojanovića koji je prije nekog vremena svjedočio u Haagu u skladu sa svojim nacionalnim «osjećajem i savješću» te time, iako je njegov iskaz kao nevjerodostojan u najvećem dijelu pobijen naštetio obrani hrvatskih generala, jučer je pred istim tim sudom, ali u ponešto drugačijem tonu svjedočio hrvatski Srbin Ivan Vujinović. Naime, iako svjedok optužbe, za razliku od Gojanovića, svojim je iskazom više pomogao obrani. Ispričao je da su dužnosnici tzv. SAO krajine poticali lokalno stanovništvo na odlazak uoči Oluje, rekavši da je sam ostao jer je imao povjerenja u hrvatske vlasti. Ovaj čovjek dokaz je kako u Hrvatskoj ima ljudi koji se ne uklapaju u nametnute kalupe. Oni bi trebali biti primjer svojim sunarodnjacima, ali i političkim vođama, kako i na koji način zaštititi i poštovati državu u kojoj žive. Jer, upravo na ovakvim se primjerima, koji u Hrvatskoj predstavljaju iznimku, a nikako ne pravilo, najbolje može primjetiti koliko je politika vođa srpske manjine u RH neprimjerena, nezadovoljavajuća i odlazi u smjeru koji se već više puta u povijesti za suživot hrvatskog i srpskog naroda na ovim prostorima pokazao izuzetno opasnim.(mmb)

 

 

Kratkom 15-minutnom ceremonijom u subotu je u Baselu službeno započelo 13. Europsko nogometno prvenstvo. Pa i ako cijela ta nogometna groznica vremenski i ne će tako dugo potrajati, dovoljno je da nas sve zajedno podsjeti kako je lijepo kad svi Hrvati, barem u tih nekoliko dana 24 sata žive za svoju reprezentaciju, svoju državu. Pa čak i oni kojima nogomet kao većini običnih smrtnika i ne predstavlja najljepšu sporednu stvar na svijetu, ovih će dana baciti pogled na male ekrane i s nestrpljenjem isčekivati izlazak vatrenih na zeleni teren. Jer te će utakmice možda igrati njih nekoliko odabranih, ali i čitava Hrvatska koja je u mislima zajedno s njima. Šteta je samo što se barem djelić te pozitivne atmosfere ne može održati i tijekom čitave godine pa da smo svi zajedno, svakoga dana ponosni što smo Hrvati i itekako svjesni toga. Bez obzira na to, stisnimo palčeve našim vatrenima i ovoga puta i poželimo im da njihova i naša «bijelo-crvena» ponovno bude ponosna na njih. Idemo vatreni!(mmb)

 

 

Koliko je bivši ravnatelj, a današnji «pedagog» OŠ Jagodnjak Milovan Ležaja, bio i još uvijek jest dovoljno adekvatna osoba za obavljanje svojih funkcija u spomenutoj školi, najbolje pokazuju njegova djela, bolje rečeno nedjela, a posebice njegov najnoviji incident. Naime, kako pišu mediji, Ležaja je ponovno glavna tema u tom malom baranjskom mjestu i to ovoga puta ne zbog svojih nacionalno diskriminirajućih stavova, već zbog činjenice da je navodno fizički napao 11-godišnje dijete. Događaj, koji se zbio 14. svibnja oko 17.30 sati izvan škole u Ulici B. Kidriča, zbio se nakon što se 11-godišnjak potukao s njegovim osmogodišnjim sinom zbog sladoleda. « Pedesetogodišnjak je prvo verbalno napao dijete, onda ga pljusnuo, a potom ga udario i nogom u stražnjicu. Tako je problematični bivši ravnatelj ponovno pokazao svoju agresivnu stranu. Podsjećamo, tijekom višemjesečne krize koja je u školi Jagodnjak, a zbog uskraćivanja prava hrvatskoj djeci na održavanje nastave na hrvatskom jeziku, Ležaja je također u više navrata svoje probleme pokušao riješiti fizičkim nasiljem, posljednji puta, spriječen je u namjeri da se fizički obračuna s načelnikom općine Jagodnjak. Koliko je takvoj osobi, koja je dakle širila nacionalnu i vjersku netrpeljivost, a danas i fizički nasrće na djecu mjesto u školi i zašto se u ovome slučaju na njega ne primjenjuju kriteriji koji vrijede za ostale prosvjetne radnike u ovoj državi?(mmb)

 

 

Nuklearna elektrana Krško trenutačno je zaustavljena, kvar bi trebao biti popravljen do subote ujutro, a cijelo postrojenje u punoj funkciji u utorak navečer ili srijedu, rekao je u četvrtak u Krškom direktor NEK-a Stane Rožman. Na pitanje hrvatskih novinara o tome zašto su građani Hrvatske za kvar doznali među posljednjima, predsjednik uprave NEK ustvrdio je tek da su oni HEP obavijestili na vrijeme, te da je u tom trenutku za njih, što se tiče hrvatske strane, posao bio obavljen. To što je Hrvatska zemlja suvlasnica čija je suglasnost potrebna za svaki izvanredni postupak, očito je manje važno. A zašto bi i bilo važno njima, kad očito nije ni nama. Jer, ako je suditi prema izjavi premijera Sanadera koju je u četvrtak navečer vezano uz tu problematiku dao, nitko se od političkoga državnog vrha RH nije time previše zamarao. Kao ni činjenicom da bi za ovakav incident Hrvati poslijednji saznali i da se radilo o mnogo ozbiljnijem problemu. Jer, koga briga što četvrtina Hrvata živi u glavnome gradu Zagrebu koji je od nuklearke udaljen samo šezdesetak kilometara.(mmb)

 

 

Donosimo priopćenje za javnost Hrvatskog odgovornog društva, vezano uz  prošlotjedno traženje odgode usvajanja Zakona o suzbijanju diskriminacije, zbog neprovedene kvalitetne javne rasprave. Izdvajamo: "Vrijeme za doradu zakona zatražila je i Hrvatska seljačka stranka, kao članica vladajuće koalicije. No, umjesto da predlagatelj sazove bilo kakav oblik javne rasprave (osim pojedinačne mogućnosti slanja amandmana za koje javnost ne mora ni doznati), Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti organiziralo je novi selektivni “okrugli stol” na temu Konačnog prijedloga Zakona o ravnopravnosti spolova. Naravno, i ovaj puta su na popisu pozvanih udruga dominirale one “ravnopravnije”, za razliku od nas diskriminiranih, pa nam je ponovno ostavljena jedino prilika javnoga prosvjeda."

 

 

Hrvatska može postati članicom EU-a najranije 2011. godine, a ulazak 2010. više nije moguć, izjavio je u srijedu navečer u Bruxellesu Hannes Swoboda, izvijestitelj Eurpskog parlamenta za Hrvatsku. Swoboda je sudjelovao u raspravi pod nazivom "Hrvatska na putu u EU-u: što je još preostalo učiniti?" u organizaciji Ureda Austrijske narodne Banke u Bruxellesu. Novonastala «staro-nova» situacija na žalost nije iznenadila nikoga. Poslijednjih godina, točnije od 2000. pa na dalje, građani su Hrvatske itekako navikli na europske igre bez granica, ali isto tako i na mnoge promijene mišljenja i pristajanje na ustupke na koje se ne bi smjelo pristajati, ponajprije vezano uz zaštitu teritorijalnih nacionalnih interesa. No, kako vrijeme odmiče, tako se i datum ulaska RH u EU prolongira, a Hrvatskoj se nameću stalno nova očekivanja, bolje rečeno zamotane poluucjene. Ako se prisjetimo samo primjerice dvije posebno gorke pilule, a to su uhićenje generala Gotovine (u kojeg se Sanader prije dolaska na vlast kleo), kao i ZERP-a (za kojeg je Sanader uporno kroz čitavu 2007. godinu tvrdio da će se od početka 2008. primjenjivati u potpunosti), pa kad se u obzir još uzme i činjenica da nam ti, kao i mnogi drugi učinjeni ustupci nimalo nisu pomogli, opravdano se postavlja pitanje, ima li sve to skupa smisla.(mmb)

 

 

Prvi je puta ovih dana na portalu Javno.hr objavljena podugačka audiovideo snimka razgovora sa sastanka koji je 25. svibnja 2007. održan na zahtjev Mesićevog savjetnika Saše Perkovića sa Vladimirom Zagorcem u bečkom hotelu SAS Radisson, kako bi umirovljeni general pomogao u kaznenom progonu pojedinih sudionika privatizacijskih procesa tijekom devedesetih, ali i u konačnom otkrivanju tajnih računa za nabavku oružja s kojih je novac netragom nestajao. Snimke razgovora, potvrdile su ono što je Zagorec ustvrdio u nedavnom razgovoru koji je dao za Hrvatski list, a koji smo objavili na portalu. Naime, iz snimke je lako vidljivo da je Perković, u Mesićevo ime, nudio svojevrsnu razmjenu Zagorcu. Perković je od umirovljenog generala tražio dokumente kao znak dobre volje, a zauzvrat bi mu Mesić kako se čini pomogao u sudskom procesu koji je protiv njega pokrenut na način da mu se osigura status takozvanog svjedoka eksperta. Ono što se do sad samo naslućivalo, sada se izgleda u potpunosti potvrdilo, a to je da predsjednik Hrvatske ipak – laže.(mmb)

 

 

Objavljujemo pismo 40 hrvatskih intelektualaca Vladi republike Hrvatske u kojem se izražava "veliko čuđenje i nevjericu što je hrvatska Vlada iz saborske procedure povukla prijedlog o imenovanju uglednog hrvatskog povjesničara Milana Kruheka, bivšeg ravnatelja Hrvatskog instituta za povijest, članom Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, zbog primjedbe jednoga ideološki ostrašćenog zastupnika iz redova oporbe da je Milan Kruhek potpisnik apela o Mili Budaku i da stoga ne može biti članom spomenutog Odbora". Potpisnici pitaju je li je Vlada tako neizravno poslala poruku javnosti kako nitko od potpisnika spomenutog apela, a radi se o više stotina uglednih znanstvenika, profesora, javnih radnika, akademika, i biskupa, ne može biti u javnoj ili društvenoj funkciji. Treba podsjetiti kako se uz zaključku Apela traži "da Republika Hrvatska, dosljedna u provođenju načela pravne države, pridonese svoj udio i da nadležna tijela, i to po službenoj dužnosti, pokrenu obnovu političkih procesa održavanih u doba komunističke i drugih totalitarističkih vlasti, pa tako i procesa protiv Mile Budaka". U pismu Vladi potpisnici pitaju je li "su etični politički procesi u kojima od pokretanja postupka do izvršenja smrtne kazne prođe manje od 24 sata" i je li "za Vladu zahtjev za obnovom svih komunističkih i drugih totalitarnih političkih procesa i sudskom rehabilitacijom nevinih žrtava humani i etički stav ili nije". Na kraju pisma Vladi intelektualci postavljaju još jedno pitanje, suočavamo li se "s nečim što smo mislili da je, kao i totalitarizam, za nama, samo još u perfidnijim oblicima?".(mm)