Detalji

Objavljeno: 19. prosinca 2010.

Donosimo razgovor s Vladimirom Gredeljom, istaknutim hrvatskim pravnim stručnjakom, koji je u razdoblju od 1997. do 2004. obnašao funkciju predsjednika Udruge hrvatskih sudaca (UHS), a do 2002. godine predsjedao je i Županijskim sudom u Bjelovaru. Nakon napuštanja sudbene vlasti, zbog stalnih sukoba s predstavnicima izvršne vlasti i napuštanja od strane najbližih suradnika Gredelj se započeo baviti odvjetništvom. Na temu Sanadera kaže: "Meni se čini da je sramota što je Hrvatska, po svemu sudeći, imala na čelu države lopova, koji je nakon što je napunio džepove novcem svojih građana, odlučio tom istom narodu okrenuti leđa. Možda zato što ga više nije mogao gledati u oči? Meni se ne čini važnim gdje se lopova hapsi, s kim sjedi u ćeliji, od kud mu dolazi hrana? Da li mu cimer hrče i gleda li mu prozor ćelije na ulicu? Više me zanima koliko je još takvih Sanadera u Hrvatskoj i možemo li se nadati da će Bajić nastaviti jednako revno hapsiti ostale propalice?"(mmb)

Detalji

Objavljeno: 15. studenoga 2010.

Visokotiražne tiskovina ne zanimaju teme kojima se bavi HKV. To su ozbiljne teme koje dodiruju najbolnije točke hrvatske prošlosti i sadašnjosti, a prezentiraju se na način koji spomenutim medijima nikako ne odgovara jer razotkriva i njihove očite tendencije prema destrukciji hrvatske države, nacije i kulture, ili pak nevoljkost da se zbog licemjerne "političke korektnosti" bave esencijalnim problemima. No ono što ih uvijek zanima, to su skandali i afere. Prijavu koju je HKV podnio protiv Ministarstva kulture u svezi s knjigom "Jezik i nacionalizam" svrstali su u svojoj internoj nomenklaturi kao aferu koja će privući čitatelje, možda povećati nakladu i donijeti profit. Eto, odatle to novo zanimanje za HKV, nakon pedesetak tribina i stručno-znanstvenih skupova od 2006. do danas – koje su uglavnom prešutjeli.(hkv)

Detalji

Objavljeno: 12. listopada 2010.

Mislim da će se HDZ morati preobraziti, a u stvaranje nekih novih stranaka se ne pouzdajem i to na temelju dosadašnjih iskustava, ali i teoretskih prosudbi. HDZ je naime previše velika stranka s desecima tisuća ljudi koji su i egzistencijalno vezani za nju, ona vlada u stotinama gradova, županija, općina, tako da ići protiv HDZ-a može samo biti veliki trošak energije, a rezultat će biti takav da će se uspjeti jedino njih skinuti s vlasti, a nekim drugima omogućiti dolazak na vlast. Svi mi ostali, iz domoljubne i suverenističke struje, tu ostajemo izvan igre i postajemo nečije 'dobre budale'! Dakle, mi imamo s tim malim strančicama dovoljno snage da HDZ maknemo sa vlasti, ali (bez njega) nemamo snage doći na vlast!(N.Mogorović)

Detalji

Objavljeno: 28. rujna 2010.

Donosimo razgovor s Romanom Solom, bivšim glavnim urednikom informativnog portala HRsvijet.net, kojeg je u listopadu prošle godine osnovao zajedno sa svojim kolegom i sadašnjim direktorom portala, Goranom Majićem. U razgovoru između ostalog obrazlaže razloge svoje odluke te govori o planovima aktivnog uključivanja u političke procese u Hrvatskoj, ponajprije putem inicijative "Volim Hrvatsku - ne u EU". Izdvajamo: "Kako je po mom mišljenju neulazak naše domovine u bilo kakve integracije i federacije s drugim državama (zar nas povijest nije dovoljno podučila svim negativnostima i tragičnim posljedicama takvih udruživanja) osnovni preduvjet hrvatske slobode i nezavisnosti, tako sam odlučio prihvatiti poziv predsjednika udruge "Volim Hrvatsku - ne u EU, Roka Šikića, i preuzeti jednu od vodećih odgovornih funkcija u toj organizaciji, koja ima namjeru biti aktivan glas svih onih Hrvata koji ulazak u tu umjetnu tvorevinu europskih naroda smatraju pogubnim činom i realnom opasnošću za hrvatsku državotvornost, slobodu i nacionalni suverenitet. S dubokom vjerom u ponos i državotvornu svijest hrvatskog naroda, odlučio sam sve svoje kapacitete u političkom i organizacijskom smislu, uložiti u uspjeh ove nevjerojatno važne inicijative te sam bio odmah svjestan da jednostavno više neću imati vremena za aktivno bavljenje novinarstvom."(mm)

Detalji

Objavljeno: 21. rujna 2010.

Donosimo razgovor Mate Ćurića s Kontraadmiralom Antom Budimirom, koji je od 1991. do 1998. bio zapovjednikom Hrvatske ratne mornarice za sjeverni Jadran, te je umirovljeni inspektor HRM pri Glavnom stožeru OS RH. Razgovor je vođen u povodu 19. obljetnice osnutka HRM-a. Izdvajamo: "Dolaskom gospodina Stjepana Mesića na čelo države, počelo je provođenje politike detuđmanizacije, a to je značilo raspisivanje međunarodnog tendera kako bi se izabrao najbolji okupator za Republiku Hrvatsku, jer Hrvati ne smiju imati samostalnu i neovisnu državu. Znamo da su tisuću godina služili tuđinu i nisu imali mogućnosti da nauče kako treba biti svoj na svome i da sami upravljaju svojim prostorima i resursima. Okupator to može u ime njih bolje, a Hrvati trebaju biti „šćavi" na prostoru koji se zove Hrvatska. Istog dana HTV je u udarnom terminu dnevnika kriminalizirao sve hrvatske generale koji su bili pravi vojnici i koji su zapovijedali postrojbama, a te su se postrojbe uspješno suprotstavile armiji kojom je zapovijedao gospodin Mesić 1991. I kojiu je plaćao gospodin Ante Marković. Planer njenih djelovanja bio je gospodin Kadijević, a četničke formacije vodio je „vojvoda bez brade". Sva četvorica „Hrvata" su osporavala osamostaljenje i stvaranje države Hrvatske, ali su voljeli i ljubili hrvatsku imovinu."

Detalji

Objavljeno: 12. rujna 2010.

Marijan Majstorović je punih pet godina bio glavni urednik tjednika Fokus, čiji je zadnji broj tiskan sredinom travnja prošle godine. U međuvremenu njegovom zaslugom pokrenut je portal www.hrvatski-fokus.hr, koji, kako se na prvi pogled čini, uglavnom nastavlja tamo gdje je prošli Fokus stao. O daljnjim planovima glede ovoga projekta postavili smo nekoliko pitanja Marijanu Majstoroviću, glavnom uredniku ovoga portala. Izdvajamo: "Kako mu i ime glasi, radi se o nastavku tjednika Fokus, koji je, nakon deset godina, naprasno nestao s hrvatske medijske scene u travnju 2009. godine. No, nije portal Hrvatski Fokus samo to. Imamo u cilju, koliko god je moguće, popuniti ispražnjenu središnju i desnu hrvatsku medijsku crtu, budući je hrvatski medijski prostor otišao u krajnje lijeve protuhrvatske vode. Za sada putem portala, a uskoro, nadam se, i u drugim oblicima."(hkv)

Detalji

Objavljeno: 10. kolovoza 2010.

Damir Borovčak rođen je 1949.g., odrastao u središtu Zagreba. Po zanimanju je diplomirani inženjer strojarstva. U veljači 1991. prekinuo je život u Torontu i vratio se u domovinu, u obranu hrvatske države. Od 1991. do 1993. politički i društveno je djelatan. U ratnom razdoblju 1991. i 1992., u informacijskoj blokadi tijekom agresije na Vukovar i Dubrovnik, uz poslove u državnoj službi, izvješćuje iz Zagreba o događajima u Hrvatskoj za hrvatske radijske emisije u Torontu. Godine 1993. i 1994. radi volonterski na poslovima humanitarne skrbi za hrvatske ratne stradalnike. Prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je s tri državna odličja. Za svoj rad dobio je mnoge zahvalnice i priznanja. Bavi se publicistikom od 1998.g.  Izdvajamo: "Što sam više putovao Hrvatskom i bilježio, sve sam više shvaćao tragediju hrvatskih prešućenih stradanja. Poglavito iz najnovije komunističke prošlosti. Naravno, sve su te istine u hrvatskim medijima prešućene ili samo marginalno objavljivane. Veliki je broj mjesta koje sam opisao u knjizi «Voliš li Hrvatsku», koji su u stvari simboli hrvatske patnje i stradanja u bližoj i daljnjoj povijesti. No, ne smatram da je knjiga tragična, već samo poticajna na upoznavanje hrvatske istine iz prošlosti."(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 23. lipnja 2010.

Kaže se kako na mladima svijet ostaje i to je neosporna činjenica. Međutim, kada pogledamo koliko mladi ljudi imaju prilike sudjelovati u javnom životu u Hrvatskoj mogli bismo pomisliti kako od Hrvatske danas sutra više ne će biti ništa. Mladi su zgurani na medijske margine, zajedno s ostalim slojevima građanstva vitalnima za budućnost Lijepe Naše. Javni život i politiku u pravilu vode istrošeni i nesposobni ljudi bez ikakve vizije, a kanaliziranje i zatupljivanje hrvatske mladosti koja je po prirodi stvari buntovna i željna promjena dio je sustava. Zbog toga ćemo pokušati otvoriti stranice Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća i mladima, jer među njima ima puno onih što imaju što reći i koji su svojim primjerom već pokazali da bi Hrvatska mogla biti drugačija. Ovom prilikom posebno nam je drago ugostiti Antoniju Petričević, čije smo osobite, lirske kolumne, iako se piše o teškim temama, već davno zapazili na braniteljskom portalu Dragovoljaca Domovinskog rata 1991.

Detalji

Objavljeno: 09. lipnja 2010.

Donosimo razgovor s istaknutim članom Hrvatskoga kulturnog vijeća iz Splita, prof. Branimirom Lukšićem, koji je usprkos svojim brojnim obvezama našao vremena opširno odgovoriti na naša pitanja. S prof. Lukšićem razgovarali smo između ostaloga o vremenu prvoga hrvatskog predsjednika kada je i sam izravno sudjelovao u obnašanju vlasti, o njegovim današnjim aktivnostima, djelovanju Hrvatskoga kulturnog vijeća...  Na pitanje o našem boljem organiziranju u Splitu prof. Lukšić nam je rekao: "Prema informacijama koje dobivam, portal se Hrvatskoga kulturnog vijeća čita sve više i izvan Hrvatske kao izvor onih vijesti, koje dirigirani mediji u Hrvatskoj prešućuju. Stoga je potrebno, da se podružnice HKV-a organiziraju ne samo u Splitu, nego i u drugim mjestima po Hrvatskoj. Mislim da u Splitu postoje mogućnosti i za redovitu tribinu HKV-a, na kojoj bi se prikazivale knjige i održavala predavanja o aktualnim temama. Takvu tribinu ima npr. Makarska i ona tamo vrlo uspješno djeluje. U Splitu je tim više potrebna organizirana podružnica HKV-a, jer lokalni dnevni list „Slobodna Dalmacija" selektivno objavljuje vijesti, dijeleći ih na događaje i nedogađaje. Nedogađaje, naravno, ne objavljuje."

Detalji

Objavljeno: 07. lipnja 2010.

Donosimo intervju s predsjednikom stranke «Jedino Hrvatska» gosp. Milovanom Šiblom. Dotaknuli smo se mnogih tema, od stanja u HDZ-u, preko pitanja povezanih s ulaskom u EU, Zapadnim Balkanom, do položaja Hrvata u BiH. Izdvajamo razmišljanja gosp. Šibla o Zapadnom Balkanu: «To je područje neprekidnih nacionalnih sukoba, vječno promjenljivih granica, područje krajnjeg siromaštva, neiskorjenjive korupcije i pod stalnim međunarodnim starateljstvom. Stoga je povezivanje s tim područjem, što se danomice odvija s ciljem da se uspostavi nova državnopravna tvorevina pod imenom Zapadni Balkan, pogubno za Hrvatsku. Vlasti u Hrvatskoj već sada su, brojnim ugovorima u svim područjima života, protuustavno povezale Hrvatsku sa Srbijom i drugim bivšim jugorepublikama jače nego što su međusobno povezane članice Europske unije. Po nalogu NATO-a upravo se odvija i vojno povezivanje sa Srbijom.» (djl)

Detalji

Objavljeno: 24. svibnja 2010.

U prepunoj dvorani doma Zvonimir u Solinu prije desetak dana predstavljena je knjiga „Moji topnički dnevnici" autora don Anđelka Kaćunka, župnog vikara gospićke katedrale. Knjiga je izbor iz don Anđelkovih kolumni i propovijedi iz vremena dok je radio kao kancelar Vojnog ordinarijata te imao status djelatne vojne osobe u činu pukovnika. Iskoristili smo priliku i autoru knjige s provokativnim naslovom „Moji topnički dnevnici" postaviti nekoliko intrigantnih pitanja na koje smo očekivano dobili vrlo izravne odgovore. Tako, primjerice, na pitanje kako danas gleda na oblik Hrvatske vojske nakon preustroja, bivši kancelar Vojnog ordinarijata jasno odgovara: "Gledam s tugom kao na HPV - ali to nije tzv. humani papiloma virus, nego nešto što više ne postoji. U toj kratici P može imati više značenja izvedenih iz imenice - pokoj."(B.Bralić)

Detalji

Objavljeno: 12. svibnja 2010.

Dr. Vladi Vladiću - priznatom i poznatom pjesniku, filozofu i prevoditelju prije mjesec dana ravnatelj Obrtničke škole za osobne usluge u Zagrebu uručio je otkaz na mjesto vjeroučitelja u toj školi zbog neispunjavanja e-matice. S obzirom da je riječ o očitoj nepravdi, te da je dr. Vladić uzdržavatelj svoje peteročlane obitelji čija je egzistencija sada ugrožena, on već deseti dan štrajka glađu u nadi da će reagirati Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. No oni i dalje šute. Iako je zbog svih nabrojenih okolnosti znatno oslabljen, dr. Vladić uspio je za Portal HKV-a odgovoriti na nekoliko pitanja kako bi čitatelji dobili bolji uvid u to što se zapravo u njegovom slučaju točno dogodilo. Izdvajamo:  "Otkaz smo dobili kolega Domagoj Orlić (profesor engleskoga) i ja (profesor etike i vjeronauka). Razlog otkaza je u velikom nerazmjeru s posljedicama. Kolega Orlić je podstanar, a o meni ovisi život peteročlane obitelji. A razlog za otkaz je to što nismo izvršili nalog poslodavca, ravnatelja Obrtničke škole za osobne usluge, Stanka Berečkoga. A kakav je to nalog, to se pitanje preskače. To je nalog koji je u školu došao bez ikakvoga pozitivnoga propisa, bez ikakvoga kolegijalnoga dogovora i bez ikakve izobrazbe. Problem je u tome što se nastavnički poziv sve više pretvara u administrativni posao. Administrativne obveze narastaju poput kakve nemani i sve više gutaju izvorni smisao nastavničkoga poziva, a to su: odgoj i obrazovanje. Naše Ministarstvo, kao mjeru štednje, i dalje nastoji smanjivati broj nenastavnoga osoblja po školama, a istodobno se obim nenastavnoga posla povećava. Poruka je jasna. Prostora za odgoj i obrazovanje, za stručno usavršavanje, sve je manje. Time cijeli sustav obrazovanja dovodi sam sebe u pitanje. Zašto uopće postoji?!"

Detalji

Objavljeno: 11. svibnja 2010.

Donosimo razgovor s dr. Josipom Jurčevićem, sveučilišnim profesorom povijesti, autorom brojnih knjiga, sudionikom Hrvatskog proljeća, dragovoljcem Domovinskog rata i neovisnim kandidatom na posljednjim predsjedničkim izborima. U razgovoru koji je za Portal HKV-a vodio Davor Dijanović dr. Jurčević između ostaloga govori o prvim potezima predsjednika Ive Josipovića, gospodarskoj situaciji u RH, europskim integracijama, tužbi za genocid protiv Srbije… Izdvajamo dio koji se odnosi na njegove političke planove za budućnost i mogućnost političke suradnje s prof. dr. Miroslavom Tuđmanom. "U društvenom djelovanju dosljedno zastupam slobodarska načela i socijalnu solidarnost te upravljački model pluralne demokracije. Ponosim se svojom socijalnom i nacionalnom sviješću, što me prošle godine prvi put u životu i dovelo do izravnog uključivanja u politički život. Čak i na predsjedničkim izborima, koji su načelno personalizirani, na prvo mjesto sam stavio zajedništvo politički bliskih kandidata radi ostvarivanja pobjede zajedničkog nacionalnog kandidata, što bi potaklo pozitivne procese u Hrvatskoj. Sadašnja situacija u Hrvatskoj je još dramatičnija, te je bilo kakav uspjeh ili političku promjenu nemoguće ostvariti bez političke suradnje koja ima zajedničke osnovne ciljeve. Uz to, parlamentarni izbori su načelno zajednički projekt, te sam uvjeren da će sve odgovorne osobe iskrene nacionalne orijentacije veoma lako pronaći objektivni modus uspješne suradnje. U tom smislu već je postignuta načelna suglasnost ne samo između prof. Tuđmana i mene nego i između brojnih drugih osoba koje žele dobro Hrvatskoj."

Detalji

Objavljeno: 04. svibnja 2010.

Tomislav Jonjić glavni je urednik «Političkog zatvorenika», mjesečnika Hrvatskog društva političkih zatvorenika, član-radnik Matice hrvatske, član Hrvatske odvjetničke komore i Udruženja odvjetnika ovlaštenih na zastupanje pred MKSJ (Association of Defence Counsel Appearing Before the ICTY) u Den Haagu te član Hrvatskoga kulturnog vijeća. Uz dr. Zvonimira Šeparovića izlagao je na nedavno održanoj tribini HKV-a pod nazivom "Tužba protiv Srbije ne smije se povući". Tom prigodom za Portal HKV-a odgovorio je na nekoliko pitanja o trenutnoj perspektivi same tužbe, o pritiscima koji s Pantovčaka stižu vezano uz mogućnost njenog povlačenja,  razlici  u radu i nadležnosti između Međunarodnog suda pravde i MKSJ-a te o posjetu predsjednika Josipovića Ahmićima i njegovu izlaganju u parlamentu BiH. Ovdje izdvajamo dio koji se odnosi na rad Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju: "Tužiteljstvu MKSJ-a nitko razuman ne će pripisati apolitičnost, a još manje će mu se spočitnuti bilo kakve simpatije prema Hrvatima, no dio naše javnosti nikad se ne će potruditi i na Internetu pročitati, recimo, paragrafe 6.-9. optužnice protiv Šešelja. U njima se jasno govori o udruženome zločinačkom pothvatu u kojem su pored Šešelja sudjelovali i Milošević, Kadijević, Adžić, Mladić, Martić, Hadžić, Karadžić, Krajišnik, B. Plavšić, Ražnjatović-Arkan i drugi, s ciljem stvaranja Velike Srbije do granice Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica, u kojemu bi se provedbom etničkog čišćenja osigurala srpska dominacija."(mmb)

Detalji

Objavljeno: 03. svibnja 2010.

Dr. Nino Raspudić rođen je u Mostaru 3. studenoga 1975. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je filozofiju i talijanistiku, a zatim magistrirao i doktorirao. Radi kao viši asistent / znanstveni novak na Odsjeku za talijanistiku. Piše kolumnu "Kratki espresso" u Večernjem listu. Za Portal HKV-a razgovor s njime vodio je Davor Dijanović. Izdvajamo: "Smatram da je svaki izraz suosjećanja sa žrtvama, s bilo koje strane, kao i osuda svakog zločina uvijek dobrodošao čin. Stoga pozdravljam Josipovićevu gestu odlaska u Ahmiće i Križančevo Selo. No govor u parlamentu BiH je nešto posve drugo. Sadržavao je neke u najmanju ruku neodgovorne teze, koje predsjednik države, bez ranijih konzultacija s ostalim političkim subjektima u zemlji naprosto nije bio ovlašen iznositi. Koja je to BiH na koju je Hrvatska navodno izvela agresiju? Teritorij pod kontrolom krnjeg Izetbegovićevog Predsjedništva? Republika Srpska? Sve skupa? Je li onda i s teritorija BiH vršena agresija na Hrvatsku? I tko se za to treba ispričati? Tko nije dijelio BiH? Je li i Dayton podjela BiH? Brojna su pitanja na koja je preliminarno potrebno odgovoriti kako bi teza poput Josipovićeve uopće bila smislena."

Detalji

Objavljeno: 21. travnja 2010.

Krug za trg, građanska inicijativa za povratak imena Kazališni trg zagrebačkom trgu nazvanom imenom komunističkog diktatora maršala Tita najavila je da će se četvrti veliki javni prosvjed „Kruga za trg“ održati u subotu, 8. svibnja 2010. u 11 sati pred Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu. Ususret prosvjedu donosimo razgovor s Majom Runje, koordinatoricom odbora građanske inicijative "Krug za trg". Maja Runje je profesorica engleskog i francuskog jezika, bila je pokretačica i višegodišnja predsjednica Hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden, krajem osamdesetih dopredsjednica Hrvatskih društava Njemačke, a zatim tajnica Hrvatskog svjetskog kongresa za Njemačku. Poznata je po organiziranju humanih inicijativa.U razgovoru za Portal HKV-a iznjela je između ostaloga svoja razmišljanja o odjecima prethodnih okupljanja i programu i sadržaju predstojećeg. "Ovo će biti naš četvrti veći javni prosvjed, no „Krug za trg" je u zadnje dvije i pol godine, otkako djeluje, organizirao i niz manjih prosvjeda. Medijsko zanimanje bilo je živo u onim prilikama kada su se na Trgu odvijali i protuprosvjedi, prvo sa strane „Saveza antifašističkih boraca Hrvatske" i „Saveza društava „Josip Broz Tito", a kasnije „Udruge mladih antifašista Zagreba". Te su grupe imale izravnu vezu s Pantovčakom i Stjepanom Mesićem, a što je onda pokretalo i medije. U zadnje vrijeme te grupe višu nisu dolazile i osjetili smo tišinu. Uvjerena sam da je i jedno i drugo strategija, jer su procijenili da će nas na taj način lakše usporiti."