Razgovor s Tomislavom Nürnbergerom
Gospodine Nürnberger, što Vas je potaknulo na angažman u politici i koji su razlozi presudili da ste se uključili baš u Hrast?
Sve je politika! Ne baviti se politikom, znači biti objekt nečije politike, znači postati kolateralna žrtva onih koji se bave politikom: pasivnih sljedbenika, aktivnih pomagača ili samih političara! U Hrast sam se uključio, jer je Hrast usvojio ideje, koje sam iznosio u svojim tekstovima ili uskom krugu poznanika. To su bile ideje o pred-izborima kao jedinom pravednom odnosu prema biračima i ispravnom postupku odabira kandidata za vođu, te o potrebi da program prethodi rađanju vođe, jer će hrvatski neprijatelji srušiti svakog vođu koji se prerano pojavi! Treba reći i ovo: da je ijedan od tzv. utemeljitelja koji se sami tako predstavljaju, uspio postati vođa Hrast-a, Hrast-a već odavno ne bi bilo!
O medijskoj blokadi
S obzirom na to da je većina tzv. mainstream medija u Hrvatskoj dirigirana, tj. u službi određenih političkih i interesnih skupina kojima je obrana hrvatskih nacionalnih interesa zadnja rupa na svirali, zanima me kako Hrast namjerava doskočiti tome problemu tj. kako namjerava razbiti medijsku blokadu?
Glavni razlog ponavljanih neuspjeha na izborima onih koje smatramo domoljubima nije krivnja medija, vlastitih ili ostalih, nego nešto sasvim drugo: nedostatak koherentnog programa i implicitna neodlučnost, nespremnost ili čak nevoljkost (pre)uzeti i obnašati vlast.Izborni neuspjesiGlavni razlog ponavljanih neuspjeha na izborima onih koje smatramo domoljubima nije krivnja medija, vlastitih ili ostalih, nego nešto sasvim drugo: nedostatak koherentnog programa i implicitna neodlučnost, nespremnost ili čak nevoljkost (pre)uzeti i obnašati vlast Prvo je očito svakom tko čita tzv programe, iliti popise želja. Drugo se tiče malih strančica, parlamentarnih i van parlamentarnih. Tako je ugodno biti u Hrvatskom saboru (pa čak i ako više nije Državni) tzv. opozicija, ili samo izborni kandidat: plaća ide, a ja spavam! Državotvorna stranka, koalicija ili pokret kao Hrast, pobijedit će na izborima kada jasno i glasno (po)kaže, kao što to mi činimo: znamo, možemo i hoćemo upravljati Hrvatskom čuvajući vitalne i pravedne interese hrvatskoga naroda i hrvatske države. Neka nam Bog pomogne!
Gospodarska pitanja
U današnjem vremenu krize, hrvatske građane prije svega zanimaju gospodarska pitanja, pa bih se stoga zadržao na ekonomskome programu Hrasta. Za početak bih Vas molio da čitateljima razjasnite kakvo je to „tehnološko gospodarstvo" koje će Hrast nastojati izgraditi u slučaju dobivanja vlasti?
To sažeto piše u gospodarskom programu Hrast-a: Sloboda i blagostanje. Tehnološko gospodarstvo u svemu je suprotno tzv. globalističkom financijskom gospodarstvu (poznatom pod nazivom divlji kapitalizam), a koji podržavaju kadrovi iz starih, komunističkih vremena i njihov podmladak. Njihov je moto: privatizacija dobiti – socijalizacija gubitaka. Karakteristika je Strani kapitalDakle, domaćima slabo plaćena, niske složenosti, a sve bolje, naravno, strancima! I jedan budući, hotel-rezervat, na basnoslovno vrijednom otoku. Ako ga ne zaustavimo, postat će eksteritorijalan, obrnuti rezervat, domaći neće moći unutra. Takvi hoteli-rezervati postoje u zemljama, koje inače nitko nikada ne bi posjetioglobalističko financijskoga gospodarstva: stranim kapitalom, tzv. investicijama, proizvesti brzi profit temeljen na jeftinoj (moguće i stranoj) radnoj snazi za poslove niske složenosti, a pritom u pravilu devastirati hrvatsko nacionalno blago. Najbolje je razjasniti na primjerima. Navest ću jedan propali, koji je pod krinkom golf parka, zapravo preprodavao zemlju, na kojoj je sagradio apartmane. Da se ostvario, a podrzavao ga je gradonačelnik, a sva sreća odbio župan, učinio bi nemjerljivu štetu gradu i cijeloj županiji! Kada pogledate detalje tog "projekta" vidite neka "radna mjesta", ali nigdje kakva, niti tko će ih dobiti!
Dakle, domaćima slabo plaćena, niske složenosti, a sve bolje, naravno, strancima! I jedan budući, hotel-rezervat, na basnoslovno vrijednom otoku. Ako ga ne zaustavimo, postat će eksteritorijalan, obrnuti rezervat, domaći neće moći unutra. Takvi hoteli-rezervati postoje u zemljama, koje inače nitko nikada ne bi posjetio. Odgovor Hrast-a je Obiteljski turizam, u kojem smeće ostaje izvan Hrvatske, a novac isključivo nama, Hrvatima! Naši gosti su obitelji, naši gosti nisu u rezervatu, nego uživaju odmor među nama, među domaćinima. I treći primjer, vjetrenjače. Neupotrebljiva pjeskovita i plitka obala Sjevernog mora, kaže mi prijatelj, puna je vjetrenjača! Vjetrenjača, koje je dizajnirao njemački inženjer, proizvela njemačka tvornica iz njemačkih dijelova, instalirao njemački tehničar, i na kraju, održava ih Nijemac! A one kod Šibenika? I njih je dizajnirao njemački inženjer, proizvela njemačka tvornica, instalirao Nijemac, a vjerojatno ih i održava Nijemac. To je financijsko gospodarstvo. Kada naš inženjer dizajnira dio tog složenog sustava u suradnji s Nijemcima, naša tvornica proizvede dio, naši tehničati instaliraju i održavaju vjetrenjaču, to je suradničko tehnološko gospodarstvo! Na poslu su naši stručnjaci, za dobro plaćene poslove, u Hrvatskoj, ali i u svijetu!
Obiteljski turizam
Spomenuli ste obiteljski turizam. Što se pod time podrazumijeva?
Time se utječe na dvije bitne značajke turizma: kategoriju gostiju i financijsku efikasnost. Suprotno komunističkoj nebulozi o pijanom bogatašu, kojem dolari ispadaju iz džepa, pa ih samo treba pokupiti lijeni zgubidan, najpoželjniji gost za katoličku Hrvatsku je obitelj: mama, tata i djeca, kad-kad i baka i djed s unucima. Time smo bez zabrana onemogućili sve društvene poroke prema moralnom kodeksu katoličke civilizacije, koji zagađuju, ili bi mogli zagađivati(!) Hrvatsku. Čista ekologija, rekli bi marksisti. Druga značajka: financijska efikasnost, zahtijeva opis sadašnjeg stanja: hrvatska mjera uspjeha je broj gostiju koji prijeđu granicu, kao što je to bilo pod željeznom zavjesom, kada je sam prelazak granice bez neugodnosti smatran uspjehom! Malo poboljšana statistika broji tzv. noćenja, jer je profit prema marksističkoj teoriji i praksi zabranjena riječ! Dakle je prema toj doktrini rezultat isti, ako milijun gostiju odsjedne u hotelskom rezervatu stranog vlasnika, ili u kući hrvatske obitelji! O kruzerima i (mega)jahtama čiji je posjet čisti finacijski i ekološki gubitak, suvišno je govoriti! Narodu je jasno, ali (p)oligarhija se divi svojoj i našoj financijskoj propasti!
Strane banke u Hrvatskoj
Posljednjih se godina sve više govori o problemu stranih banaka u Hrvatskoj, a takvih je većina, tj. o visini kamata koje one određuju. Što bi dolaskom na vlast Hrast učinio u tome pogledu? Je li ukidanje devizne klauzule jedno od rješenja?
Povodom obilježavanja 88. obljetnice rođenja prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, Udruga za hrvatski identitet i prosperitet organizirala je u svibnju 2010. okrugli stol: Hrvatska nakon dvadeset godina – kako dalje? Moje je izlaganje pod naslovom Glass-Steagall Act za Hrvatsku bilo posvećeno rješenjima nekih problema (ne)hrvatskoga bankarstva: zaštiti hrvatskih građana i države od financijske kataklizme.
Cijeli letak u pdf formatu s istim naslovom možete vidjeti ovdje.
Demografska situacija
Prema istraživanjima Anđelka Akrapa, kao i svih drugih vodećih hrvatskih demografa, demografska situacija u RH je katastrofalna. Hrvatska svake godine gubi toliko stanovnika koliko ima jedan grad veličine Bjelovara. Kakvu će demografsku politiku voditi Hrast u slučaju dolaska na vlast?
Mala novina u modernizaciji Zagrebačkog SveučilištaObiteljski turizamSuprotno komunističkoj nebulozi o pijanom bogatašu, kojem dolari ispadaju iz džepa, pa ih samo treba pokupiti lijeni zgubidan, najpoželjniji gost za katoličku Hrvatsku je obitelj: mama, tata i djeca, kad-kad i baka i djed s unucima. Time smo bez zabrana onemogućili sve društvene poroke prema moralnom kodeksu katoličke civilizacije, koji zagađuju, ili bi mogli zagađivati(!) Hrvatsku učinit će više za demografiju od svih priča i istraživanja: Hrvatko-Američki studiji, u okviru Hrvatskih studija, na kojima će djeca druge, treće ili bilo koje generacije naših raseljenika studirati i postići stupanj srednjoškolskog profesora hrvatskog jezika, engleskog jezika i povijesti, uključujući i američku povijest, za koju europljani kazu da je nema! O tome sam govorio na nedavnom Kroatološkom kongresu odlično organiziranom na Hrvatskim studijima! Slično, nakon stečenog iskustva, slijedi i za španjolsko( Argentina, Čile,.... ) i njemačko govorno područje. Ostali dio demografije i obitelji odlično su sastavili Hrast-ovci pod vodstvom Kreše Miletića.
Informacijske znanosti
Kao jednoga od vodećih hrvatskih stručnjaka na području informatike i informacijskih sustava, zanima me kako gledate na ulogu informacijskih znanosti u sutrašnjoj izgradnji boljega hrvatskog gospodarstva? Kakve su hrvatske perspektive na tome području?
Ja govorim o Data Processing i Computer Science.Vjerovali ili ne, ali u radu na gospodarskom programu, najmanje sam vremena utrošio na Data Processing. To sam namjerno ostavio za kasnije, poslije konvencije. Pokušavam stvoriti sliku stanja DP u Hrvatskoj, popis kritičnih vještina i njihovih nositelja, posebno mlađih. Moja generacija je postigla svjetski nivo, moram navesti izvorna imena na engleskom, u Language design, OS2200 internals( Facility Inventory, Time Management, Processor Control,.. ), Transaction Processing, Integrated Recovery, a u OS2200 simulation sigurno među nekolicinom na svijetu, svi stanu na prste jedne ruke. Od ovih vrlo specifičnih vještina (u Hrvatskoj kažu, sasvim krivo, znanja!) još je važnija ekspertiza u razvoju S/W (Software Design, Development and Maintanace), stečena godinama rada u razvojnom centru svjetske reputacije. Zato možemo reći, nitko u Europi ne zna više o razvoju S/W od nas. Ovdje se radi o sjajno plaćenim poslovima, traženim na svim kontinentima. To su poslovi, koji donose blagostanje. Umjesto kupnje S/W potrebno je ostvariti hrvatski vlastiti razvoj gdje god možemo, često u suradnji s institucijama iz drugih država, što sam ja bio najbolji primjer. Daleke 1978. sam bio jedan od tri programera iz Europe, od kojih je jedan bio Kanađanin, koji su radili na razvoju Integrated Recovery u Roseville-u (Minnesota), tada najvećem SPERRY-evom projektu. Zašto ne bismo zajedno sa Slovacima razvijali aplikacije za upravu. Potreba je neograničena, posla ima za slijedećih 50 godina!
Odljev mozgova
Jedan od ključnih problema Hrvatske i njezine ekonomije je i tzv. odljev mozgova, po kojemu je Hrvatska na samome vrhu svjetske ljestvice. Što Hrast namjerava učiniti glede toga problema?
Pa nedavno sam komentirao pogrešnu tvrdnju da naš školski sustav ne proizvodi željene stručnjake. Obratno, ovaj gospodarski sustav, temeljen na marksizmu, vođen od starih grješnih struktura i njihovog podmlatka, ne treba niti stručnjake, koje proizvodi ovakav loš šuvarov školski sustav. Zato inženjeri odlaze van, jer u financijskom gospodarstvu ( divlji kapitalizam! ) ovdje jedva da ima za njih mjesta! To je jasno rečeno u gospodarskom programu Hrast-a u dijelu o tehnološkom gospodarstvu (Technology-Based Economy).
Među nekim dijelovima tzv. desne inteligencije u posljednje se vrijeme govori o mogućem reformiranju HDZ-a, tj. o vraćanju prema politici dr. Franje Tuđmana, što se potkrjepljuje i nekim potezima Jadranke Kosor. Smatrate li da je povratak HDZ-a Tuđmanovoj politici moguć ili je HDZ toliko kompromitiran da je to više nemoguće?
Delikatno pitanje! Prvo, lijeve snage, su tijekom dugog niza godina širile toliku mržnju na sve hrvatsko, čega je HDZ dugo bio simbol, da je pitanje može li HDZ ikada povratiti ljubav i povjerenje Hrvata! Drugo, u HDZ-u je tijekom godina s političke scene uklonjen i zadnji domoljub, tako da ostaje dojam, potpuno krivi, da u HDZ-u nema nikoga! Ima, ali treba vremena da bi nova, nejavna osoba, stekla povjerenje članstva i nekadašnjih birača. U tom je ovo vodstvo, pod dirigentom Sanaderom, učinilo nepopravljivu štetu. Ipak, ima jedna mogućnost, premda teoretska, koja vrijedi i za sve stranke s prefiksom HSP: stranački izbori na kojima svi članovi biraju novo vodstvo stranke, uključujući i predsjednika/predsjednicu. Izborne liste se također moraju formirati pred-izborima, neka birači izaberu, a ne najuže vodstvo. Na svoju korist. Hrast je prvi razbio ovaj paradoks demokracije: temeljne institucije demokracije, političke stranke, krajnje su nedemokratske, možemo reći, totalitarne!
Ulazak u EU
Za kraj razgovora zanimalo bi me kako gledate na hrvatski skorašnji možebitni ulazak u EU, jugosferske planove i sve što je s tim u vezi?
Hrast je to vrlo inteligentno formulirao, imajući u vidu činjenicu da eksplicitno da/ne za EU dijeli domoljubno tijelo, dok su protuhrvatske snage ujedinjene. One su verbalno za, a čine sve za ne. Za naše živote puno je važnije tko vlada Hrvatskom, a ne jesmo li ili nismo u EU. Niti će nam EU pomoći, ako na vlast dođu prikriveni jugoslaveni, što je puno opasnije i gore od četnika, niti će nam EU nauditi, ako na referendumu kažemo ne, a na vlasti su domoljubi Hrast-a.
Davor Dijanović