- Detalji
Razdoblje između dvaju fašnika, onoga koji je završio desetoga siječnja drugim krugom izbora za predsjednika RH i fašnika koji redovito slijedi u veljači, pravo je vrijeme za otvorenje izložbe političkoga karikaturista Nikole Listeša, koji je u ovoj grani satire obilježio prvo desetljeće 21. stoljeća. Listešov stalni protagonist Stjepan Mesić dolazi, a Ivo Josipović će vjerojatno postati novi Listešov ljubimac jer je tridesetpostotni izabranik dao naslutiti da će biti dostojan Mesićev nasljednik. Nastavit će se isto tako opća mučna hrvatska politička priča, što je za narodni život pogubno, ali rasnom karikaturistu predstavlja dragocjenu građu, koju će satirik iz Kaštela majstorski pretočiti u crtež i duhovitu dosjetku. Na prijelazu stoljeća, Listeš se doista ukazao kao najbolji i najoštroumniji naš politički karikaturist i postao predvodnikom te podosta rijetke grane, rijetke i zato što uz darovitost zahtijeva i karakternost, čvrstinu političkih stajališta, svijest o povijesti i izravnu vezu s narodom, njegovim osjećajem i samosvojnošću.(H.Hitrec)
- Detalji
S predstavljanja knjige Damira Borovčaka Hrvatski osvrti, održanog 8. prosinca 2009. u Zagrebu donosimo izlaganje publicista Mladena Lojkića. "Osvrnut ću se na jedan segment Protokola sionskih mudraca, bez obzira da li se u toj „proročkoj knjizi“radi o atentičnom uradku sa Prvog cionističkog kongresa u Bazelu 1897. godine, ili o gnusnoj krivotvorini i antisemitskom pamfletu. Među mnogim preporukama kako zavladati svijetom, svakako je najzanimljivi onaj koji se odnosi na važnost informacije i preuzimanje svih medija od strane vladara svijeta. Fascinira svježina teksta Protokola u davanju naputaka o načinu preuzimanja kontrole nad medijskom istinom, kao i važnosti imati „svoju istinu“,poglavito ako znamo da u to vrijeme nije bilo elektronskih medija, a i tiskani su bili još u samom povoju. Jer ne zaboravimo onaj tko ima pravo na „svoju istinu“, taj ima moć da vlada ljudskim umom i naumom."
- Detalji
Donosimo izlaganje Tomislava Majića s predstavljanja knjige novinara, publicista i člana HKV-a Mate Kovačevića "Bespuća hrvatske politike", održanog 20. listopada 2009. u Tomislavgradu."Već iz doslovno prve riječi ove knjige, odnosno iz prve riječi naslova jasna je orijentacija i politička platforma s koje Kovačević nastupa. Naime, neizbježna je asocijacija na jednu drugu knjigu, s istom početnom rječju i također trorječnoga naslova, kojom je prvi hrvatski predsjednik nagovijestio novu političku epohu u povijesti našega naroda, knjigu koja je razbistrila međunacionalne odnose u bivšoj državi, razotkrila nastojanja srpske hegemonističke politike i označila put ka hrvatskoj neovisnosti."
- Detalji
Ponekad čovjeka zavede naslov knjige, pa ju odlaže za neka druga vremena, što je u pravilu nepravedno prema autoru. Nesklon teorijskim znanstvenim publikacijama koje obično imaju zamoran ritam i suhoparan iskaz, tek sam nedavno uzeo u ruke knjigu dr. Miroslava Tuđmana «Informacijsko ratište i informacijska znanost». Bio sam ugodno iznenađen, jer je teoretiziranje samo manji (premda vrlo važan ) dio te knjige koja obiluje zanimljivostima iz starije i novije povijesti – primjerima koji služe kao ilustracije uporaba i zlouporaba informacija, poglavito u zadnjih nekoliko desetljeća. Dr. Miroslav Tuđman, kandidat za dužnost predsjednika Republike Hrvatske na skorim izborima, autor je desetak knjiga i dvije stotine znanstvenih članaka. Profesor je informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dragovoljac u Domovinskom ratu, od prosinca l99l.vodio je Upravu za IPD MORH-a, sudionik svih većih vojnih operacija od l992. do l995., a u dva navrata bio je ravnatelj Hrvatske izvještajne službe (HIS) - od l993. do l998. te l999. do 2000. Spominjem te podatke zato da podsjetim kako se M. Tuđman i u praksi bavio informacijama, stvarajući bitne poluge hrvatskoga sigurnosno-obavještajnog sustava, koji je potom dolaskom trećejanuarske diktature gotovo posve razoren, a Sanaderova Vlada nije učinila ništa da popravi tu štetu.(H.Hitrec)
- Detalji
Jedanaest godina poslije izdanja na engleskom jeziku [1] tiskano je i hrvatsko izdanje knjige Britanija i Bleiburžka tragedija [2] novozelandske umjetnice i publicistkinje Suzanne Brooks-Pinčević. Tko je autorica iz dalekog svijeta i kako je usmjerila svoj rad k dramatičnoj hrvatskoj povijesti 20. stoljeća? Suzanne Brooks-Pinčević po ocu je Britanka. Otac joj je bio britanski vojnik, borio se protiv japanske invazije na Hong Kong i završio je četiri godine u japanskom zarobljeništvu. Majka joj je Francuskinja čija je obitelj morala napustiti kuću zbog invazije Nijemaca. Oboje su roditelja jako propatili zbog Nijemaca i Japanaca – pa ta imena nisu bila poželjna u njihovoj obitelji. [3] Suzanne se udala za Hrvata iz Dubrovnika te kad je započela agresija na Hrvatsku 1991. godine gospođa Brooks-Pinčević suočava se sa strašnim činjenicama za koje sama kaže da bi mnogi željeli da ih nikada nije otkrila. Kao akademska likovna umjetnica ratne vijesti iz Hrvatske od 1991. – 1995. godine doživljava kao slikovne vizije te ih prenosi na platno i na taj način izražava svoje neslaganje s ratnom agresijom na domovinu svog supruga. Autorica je i pjesnikinja te knjigu upotpunjuje i lirskim sadržajima.(D.Borovčak)
- Detalji
Tko ne vjeruje da je Josip Broz Tito poslije Drugog svjetskog rata odobrio svojoj „partiji“ krvavu torturu „prevaspitanja“ katoličkih svećenika neka pomno prouči najnoviju knjigu don Anto Bakovića: Batinama do oltara (Martyrium Croatiae, Zagreb 2009.). U svojoj mladosti don Anto Baković četiri je puta bio optužen i osuđen ukupno na deset godina i tri mjeseca zatvora. Prošao je divizijski zatvor u Leskovcu, Vojno-istražni zatvor u Nišu, KPD Niš, KPD Zenica, Centralni zatvor Sarajevo, Okružni zatvor Travnik i KPD Foča. Potpuno nevin, proveo je cijelu mladost po Titovim zatvorima. Na prvu robiju poslan je zbog obrane Stepinca, drugi, treći i četvrti puta zatvaran zbog svećeničkih aktivnosti, rada s djecom i mladeži te spominjanja imena Hrvat! Napominje da ništa nije radio ni govorio protiv ondašnje države i Tita! Nikakvom se politikom nije bavio, a najbolje godine mladosti proveo je po Titovim zatvorima.[1](D.Borovčak)
- Detalji
U kratkom razmaku, izlaze iz tiska tri vrlo zahtjevne i korisne knjige hrvatskog dragovoljca i branitelja Mate Ćurka iz Bjelovara. Zahtjevne po prikupljenoj dokumentarnoj građi a korisne zbog originalnih svjedočanstva i fotografija branitelja koje je autor prikupio i zabilježio u tri naslova. Knjiga Mi smo htjeli (Gradsko poglavarstvo Grada Bjelovara, 2007.) podsjeća na tadašnje vijesti Hine i dnevničke zapise s početaka srbočetničke pobune. Knjiga Moji suborci (Grafocentar, Bjelovar 2008.) sadrži svjedočanstva branitelja koji su bili aktivni u obrani Bjelovarsko-bilogorske županije, a knjiga Ratni doživljaji kroz fotografije (Grafocentar, Bjelovar 2009.) govori kroz originalne fotografije, kao neporecive dokaze o onima koji su na bojišnici branili svoj zavičaj i svoju Hrvatsku. Kako je rat sve više buktio, ova svjedočanstva sudionika Domovinskog rata 1990. – 1995., ukazuju na to da su branitelji iz bjelovarskog kraja branili Hrvatsku na svim bojišnicama.(D.Borovčak)- Detalji
Iz Hrvatskog slova prenosimo kulturni osvrt Maje Burger u svezi s otvaranjem nove Umjetničke galerije u Zagrebu u kojoj se mogu razgledati neka od najvećih dijela hrvatskih umjetnika. "Trenutačno se u Galeriji Krvavi most mogu razgledati manje poznata djela poznatih hrvatskih klasika poput Ive Šebalja, Marijana Jevšovara, Đure Sedera, Ede Murtića, Branka Šenoe, Slavka Šohaja i mnogih drugih. A cijela ova avantura, i to doslovno avantura jer je riječ o privatnoj umjetničkoj galeriji otvorenoj u današnje vrijeme u kojem hrvatsko društvo ne pokazuje pretjeran interes za umjetnost kao takvu, a još manje za ostavštinu hrvatskih umjetnika, započela je nedavno 21. svibnja izložbom velikog hrvatskog slikara Iva Dulčića, iz čijeg je bogatog i raznorodnog likovnog opusa bilo prezentirano dvadesetak antologijskih izložaka."- Detalji
21. svibnja 2009. u prostoru muzeja Mimara u Zagrebu održano je predstavljanje knjige Julienne Bušić «Tvoja krv i moja». Knjigu su predstavili: Tomislav Marijan Bilosnić - prozaist i pjesnik, Zvonko Bušić i Julienne Bušić - autorica. Odabrane ulomke čitala je dramska umjetnica Anja Šovagović Despot. U nastavku donosimo tekst koji je na predstavljanju knjige pročitala autorica. "Mladi hrvatski idealist odlučuje se na drastično otimanje zrakoplova kako bi pozornost svijeta svrnuo na strašna kršenja ljudskih prava, utamničenja i umorstva svojih sunarodnjaka. Zbog svojih ideala više od pola života provodi u zatvoru i time u cijelosti plaća dug društvu. Njegova supruga Amerikanka, koja s Hrvatskom nema drugih spona osim ljubavi, napušta svoj udoban i, priznajem, razmažen život kako bi poduprla supruga i provodi trinaest godina u zatvoru, a nakon toga vjerno čeka da on odsluži ukupno trideset i dvije strašne godine. Možda sam ja malo pristrana, ali meni to zvuči kao priča koju bi ljudi ipak željeli čuti i čitati je i, ako je to dvoje ljudi zavirilo duboko u svoje duše, možda bi drugi iz te priče htjeli naučiti važne lekcije."Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

