Detalji

Objavljeno: 15. ožujka 2010.

U četvrtak, 11. ožujka predstavljene su knjige «U viteza krunica» - ukoričeni zid boli posvećen poginulim hrvatskim braniteljima iz Zagreba. Pred punom dvoranom, u kojoj je bilo i učenika škola u Sesvetama, govorili su dr. Andrija Hebrang, dr. Josip Jurčević, general Ante Rosso i književnik Hrvoje Hitrec, direktor «Školske knjige» Ante Žužul i autorica knjiga Gordana Turić. Donosimo govor predsjednika Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoja Hitreca. Izdvajamo: "Dopustite mi da prvo kažem nekoliko riječi o trenutku u kojemu se događa predstavljanje ovoga opsegom i važnošću ogromnoga projekta Gordane Turić. Živimo, naime, u vremenu u kojemu se pokušava, pa i uspijeva, krivotvoriti bliža hrvatska povijest. Čini se to u samoj Hrvatskoj, ali i izvan njezinih granica. U Hrvatskoj je za taj posao zadužen dobar dio visokotiražnih tiskovina i nekoliko povjesničara sumnjivih namjera, kojima mediji daju velik prostor. Poglavito se povijest krivotvori, i to na posebno ružan način, u mnogim književnim, filmskim i dramskim djelima u kojima se hrvatski branitelji gotovo u pravilu opisuju kao razbojnici, kriminalci i uopće osobe sumnjiva morala. Izvan Hrvatske postoje središta u kojima se danomice proizvode protuhrvatski falsifikati, ne samo u Beogradu gdje stoluje takozvana vlada davno nestale terorističke tvorevine koja je u ratu egzistirala na tlu Hrvatske, a tu vladu u sjeni podržava službena srbijanska politika koja eto, nedavno, na usta predsjednika Tadića traži od Hrvatske da ne slavi svoj službeni blagdan, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti."

Detalji

Objavljeno: 14. ožujka 2010.

Veličina jednog naroda mjerljiva je njegovim velikanima. Počesto, međutim, velikani toliko natkrile vlastiti narod da proteknu čitava stoljeća dok ih običan puk ne prepozna kao svoje dične sinove. Znakovita je u tom smislu sudbina hrvatske aristokratske porodice Zrinski. Na europskim dvorovima isprva slavljeni, potom prezreni i pogubljeni, pa od vlastita naroda gotovo zaboravljeni ,te napokon iznova otkriveni i slavljeni, Zrinski su otrpjeli višestruko povijesno preispitivanje i vrednovanje te se u konačnici dokazali kao objektivna, ponajprije etička, vrijednost.(Z.Bacinger)

Detalji

Objavljeno: 09. ožujka 2010.

U Hrvatskoj je situacija što se filmskih festivala tiče ista ili slična kao i s medijima – organizatori su u pravilu ljevičarske postave, objektivnosti ni traga, pa se na kraju krajeva postavlja pitanje – sudjelovati ili ne. Tako nekako izgleda hrvatska „demokracija“ u prvom desetljeću 21. stoljeća. Prije nekoliko dana završio je Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox 2010., na kojem je između ostalih prikazan i film filmskog i TV redatelja i člana HKV-a Miroslava Mikuljana pod nazivom „Ljudi s mliječnog puta“. S obzirom da je riječ o jdnom od najboljih hrvatskih dokumentarista, koji je zbog svoje političke nepodobnosti od strane struke i medija često puta ignoriran i prešućen, već prošle godine svojevrsno je iznenađenje bilo uvrštavanje njegovog filma „Sam“ na ZagrebDox, ali film istodobno nije uvršten na Dane hrvatskog filma. Ove godine su se dogodila dva velika iznenađenja. Mikuljanov film "Ljudi s mliječnog puta" uvršten je u službeni program međunarodnog festivala dokumentarnog filma Zagrebdox (od 700 pristiglih odabrano je 65), a zatim se dogodilo nešto što posebno veseli - film je osvojio nagradu publike.(hkv)

Detalji

Objavljeno: 05. ožujka 2010.

Sve otkako je legendarna američka filmska glumica Bette Davis nadjenula pozlaćenom kipiću Akademije filmskih umjetnosti i znanosti ime Oscar, jer ju je izgledom neobično podsjetio na njenog ujaka Oscara, svake godine iznova svjedočimo groznici koja trese Hollywood i cijeli filmski svijet. Zanemarimo na trenutak sve popratne pojave, od agresivnih kampanja nominiranih filmova, do dragulja i toaleta visoke mode koje su nepresušan izvor radosti i komentara nježnijeg (i ne samo njega) spola, i pogledajmo kako ustvari izgleda film koji konkurira za „Best picture“ (najbolji film) nagradu 2010. godine. Vizualno i zvučno savršen, film današnjice bombardira gledatelja svim mogućim podražajima, tako da u konačnici možda ipak pomalo pati - priča. Uzmimo za primjer blockbuster Jamesa Camerona - Avatar, najskuplji film svih vremena, film novih tehnologija i revolucionarnih CGI efekata, koji upravo obara sve rekorde na kino blagajnama (zanemarimo li neizbježnu inflaciju), i na široka vrata 3D tehnologijom impresionira široke mase apsolutnom vizualnom fantazijom.(nn)

Detalji

Objavljeno: 19. veljače 2010.

Mladen Lojkić, sada već afirmirani publicist intrigantnih političko-strateških tema, ostvaruje i četvrtu knjigu takve tematike - Masoni protiv Hrvatske (Vlastita naklada, Zagreb 2010.). To je knjiga rasčlambe uzroka i posljedica zbog kojih se Hrvatska poslije proglašenja neovisnosti i krvavo izvojevane slobode, poslije čiste pobjede u obrambenom Domovinskom ratu, najednom našla osiromašena, osramoćena i ucijenjena te zatočena u okrutnom gospodarskom, političkom i međunarodno-pravnom robstvu. Na svjetskoj pozornici kapitala koncentrirani su najbogatiji, koje danas vodi treća generacija potomaka masonstva, okupljenih u Trilateralnoj komisiji, te poput hobotnice djeluju kroz Bilderberg grupu, nadzorni Komitet 300 i podstrukture Rotary klubove, Lions klubove, Helsinški odbor i Otvoreno društvo, koji svoje krakove neprestano drže u Hrvatskoj. Lojkić smatra, a kroz poglavlja knjige Masoni protiv Hrvatske to i dokazuje, da su vladari svijeta i novog svjetskog poretka imali znatnog utjecaja na političko-zemljopisno rastrojavanje Hrvatske, te sudjelovali u iskorijenjivanju hrvatskog naroda zbog njegova katoličanstva i stoljetnih čvrstih veza sa Svetom Stolicom. (D. Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 14. veljače 2010.

Dana 13, veljače 2010, u Domu HV u organizaciji župe Presvetog Srca Isusova iz Karlovca i internetskog portala Horvatska (www.horvatska.com) održana je promocija knjige “Vjera u sjeni politike 3” autora Damira Borovčaka. Uvodničarka Antonia Tomašić je pozdravila nazočne, te predstavila prezentate i upoznala skup sa biografskim crtama autora. Župnik Norbert Ivan Koprivec je pozdravio gosta p. Stjepana Fridla, DI, glavnog urednika Radio Marije i Damira Borovčaka, autora knjige i voditelja emisije “Vjera u sjeni politike” na Radio Mariji. Pater Fridl je upoznao nazočne s poviješću nastanka i djelovanjem Radio Marije, te ukazao na značaj emisije Damira Borovčaka koja nije politička emisija, nego emisija istine, koja ukazuje na prešućivane patnje hrvatskoga naroda kroz povijest do današnjih dana. Posebno je naznačio zalaganje gospodina Borovčaka na brizi za hrvatske branitelje.(Ž.Tomašić)

Detalji

Objavljeno: 27. siječnja 2010.

Iz Hrvatskog slova donosimo kulturni osvrt Maje Burger na retrospektivnu izložbu slika velikana hrvatskog slikarstva Vlahe Bukovca koja je od kraja rujna prošle godine bila postavljena u jednom od najeminentnijih nizozemskih muzeja Gemeentemuseumu u Den Haagu, a zatvorena je 10. siječnja 2010. Ova nizozemska izložba privukla je veliko zanimanje nizozemske i europske publike, kako za djelo Vlahe Bukovca, tako i za našu nacionalnu umjetnost i kulturu. "Vlaho Bukovac, hrvatski slikar, poliglot, kozmpolit, ostavio je trag u brojnim europskim gradovima, a zanimljivo je kako je čak šesnaest godina bio profesor na Likovnoj akademiji u Pragu gdje je i umro. Već ga je M. A. Bélina uvrstio u knjigu Nos Peintres dessiné par eux memes (1883.), iz koje doznajemo, da su ga Francuzi već tada smatrali svojim."

Detalji

Objavljeno: 21. siječnja 2010.

Razdoblje između dvaju fašnika, onoga koji je završio desetoga siječnja drugim krugom izbora za predsjednika RH i fašnika koji redovito slijedi u veljači, pravo je vrijeme za otvorenje izložbe političkoga karikaturista Nikole Listeša, koji je u ovoj grani satire obilježio prvo desetljeće 21. stoljeća. Listešov stalni protagonist Stjepan Mesić dolazi, a Ivo Josipović će vjerojatno postati novi Listešov ljubimac jer je tridesetpostotni izabranik dao naslutiti da će biti dostojan Mesićev nasljednik. Nastavit će se isto tako opća mučna hrvatska politička priča, što je za narodni život pogubno, ali rasnom karikaturistu predstavlja dragocjenu građu, koju će satirik iz Kaštela majstorski pretočiti u crtež i duhovitu dosjetku. Na prijelazu stoljeća, Listeš se doista ukazao kao najbolji i najoštroumniji naš politički karikaturist i postao predvodnikom te podosta rijetke grane, rijetke i zato što uz darovitost zahtijeva i karakternost, čvrstinu političkih stajališta, svijest o povijesti i izravnu vezu s narodom, njegovim osjećajem i samosvojnošću.(H.Hitrec)