Detalji

Objavljeno: 05. ožujka 2010.

Sve otkako je legendarna američka filmska glumica Bette Davis nadjenula pozlaćenom kipiću Akademije filmskih umjetnosti i znanosti ime Oscar, jer ju je izgledom neobično podsjetio na njenog ujaka Oscara, svake godine iznova svjedočimo groznici koja trese Hollywood i cijeli filmski svijet. Zanemarimo na trenutak sve popratne pojave, od agresivnih kampanja nominiranih filmova, do dragulja i toaleta visoke mode koje su nepresušan izvor radosti i komentara nježnijeg (i ne samo njega) spola, i pogledajmo kako ustvari izgleda film koji konkurira za „Best picture“ (najbolji film) nagradu 2010. godine. Vizualno i zvučno savršen, film današnjice bombardira gledatelja svim mogućim podražajima, tako da u konačnici možda ipak pomalo pati - priča. Uzmimo za primjer blockbuster Jamesa Camerona - Avatar, najskuplji film svih vremena, film novih tehnologija i revolucionarnih CGI efekata, koji upravo obara sve rekorde na kino blagajnama (zanemarimo li neizbježnu inflaciju), i na široka vrata 3D tehnologijom impresionira široke mase apsolutnom vizualnom fantazijom.(nn)

Detalji

Objavljeno: 19. veljače 2010.

Mladen Lojkić, sada već afirmirani publicist intrigantnih političko-strateških tema, ostvaruje i četvrtu knjigu takve tematike - Masoni protiv Hrvatske (Vlastita naklada, Zagreb 2010.). To je knjiga rasčlambe uzroka i posljedica zbog kojih se Hrvatska poslije proglašenja neovisnosti i krvavo izvojevane slobode, poslije čiste pobjede u obrambenom Domovinskom ratu, najednom našla osiromašena, osramoćena i ucijenjena te zatočena u okrutnom gospodarskom, političkom i međunarodno-pravnom robstvu. Na svjetskoj pozornici kapitala koncentrirani su najbogatiji, koje danas vodi treća generacija potomaka masonstva, okupljenih u Trilateralnoj komisiji, te poput hobotnice djeluju kroz Bilderberg grupu, nadzorni Komitet 300 i podstrukture Rotary klubove, Lions klubove, Helsinški odbor i Otvoreno društvo, koji svoje krakove neprestano drže u Hrvatskoj. Lojkić smatra, a kroz poglavlja knjige Masoni protiv Hrvatske to i dokazuje, da su vladari svijeta i novog svjetskog poretka imali znatnog utjecaja na političko-zemljopisno rastrojavanje Hrvatske, te sudjelovali u iskorijenjivanju hrvatskog naroda zbog njegova katoličanstva i stoljetnih čvrstih veza sa Svetom Stolicom. (D. Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 14. veljače 2010.

Dana 13, veljače 2010, u Domu HV u organizaciji župe Presvetog Srca Isusova iz Karlovca i internetskog portala Horvatska (www.horvatska.com) održana je promocija knjige “Vjera u sjeni politike 3” autora Damira Borovčaka. Uvodničarka Antonia Tomašić je pozdravila nazočne, te predstavila prezentate i upoznala skup sa biografskim crtama autora. Župnik Norbert Ivan Koprivec je pozdravio gosta p. Stjepana Fridla, DI, glavnog urednika Radio Marije i Damira Borovčaka, autora knjige i voditelja emisije “Vjera u sjeni politike” na Radio Mariji. Pater Fridl je upoznao nazočne s poviješću nastanka i djelovanjem Radio Marije, te ukazao na značaj emisije Damira Borovčaka koja nije politička emisija, nego emisija istine, koja ukazuje na prešućivane patnje hrvatskoga naroda kroz povijest do današnjih dana. Posebno je naznačio zalaganje gospodina Borovčaka na brizi za hrvatske branitelje.(Ž.Tomašić)

Detalji

Objavljeno: 27. siječnja 2010.

Iz Hrvatskog slova donosimo kulturni osvrt Maje Burger na retrospektivnu izložbu slika velikana hrvatskog slikarstva Vlahe Bukovca koja je od kraja rujna prošle godine bila postavljena u jednom od najeminentnijih nizozemskih muzeja Gemeentemuseumu u Den Haagu, a zatvorena je 10. siječnja 2010. Ova nizozemska izložba privukla je veliko zanimanje nizozemske i europske publike, kako za djelo Vlahe Bukovca, tako i za našu nacionalnu umjetnost i kulturu. "Vlaho Bukovac, hrvatski slikar, poliglot, kozmpolit, ostavio je trag u brojnim europskim gradovima, a zanimljivo je kako je čak šesnaest godina bio profesor na Likovnoj akademiji u Pragu gdje je i umro. Već ga je M. A. Bélina uvrstio u knjigu Nos Peintres dessiné par eux memes (1883.), iz koje doznajemo, da su ga Francuzi već tada smatrali svojim."

Detalji

Objavljeno: 21. siječnja 2010.

Razdoblje između dvaju fašnika, onoga koji je završio desetoga siječnja drugim krugom izbora za predsjednika RH i fašnika koji redovito slijedi u veljači, pravo je vrijeme za otvorenje izložbe političkoga karikaturista Nikole Listeša, koji je u ovoj grani satire obilježio prvo desetljeće 21. stoljeća. Listešov stalni protagonist Stjepan Mesić dolazi, a Ivo Josipović će vjerojatno postati novi Listešov ljubimac jer je tridesetpostotni izabranik dao naslutiti da će biti dostojan Mesićev nasljednik. Nastavit će se isto tako opća mučna hrvatska politička priča, što je za narodni život pogubno, ali rasnom karikaturistu predstavlja dragocjenu građu, koju će satirik iz Kaštela majstorski pretočiti u crtež i duhovitu dosjetku. Na prijelazu stoljeća, Listeš se doista ukazao kao najbolji i najoštroumniji naš politički karikaturist i postao predvodnikom te podosta rijetke grane, rijetke i zato što uz darovitost zahtijeva i karakternost, čvrstinu političkih stajališta, svijest o povijesti i izravnu vezu s narodom, njegovim osjećajem i samosvojnošću.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 16. prosinca 2009.

S predstavljanja knjige Damira Borovčaka Hrvatski osvrti, održanog 8. prosinca 2009. u Zagrebu donosimo izlaganje publicista Mladena Lojkića. "Osvrnut ću se na jedan segment Protokola sionskih mudraca, bez obzira da li se u toj „proročkoj knjizi“radi o atentičnom uradku sa Prvog cionističkog kongresa u Bazelu 1897. godine, ili o gnusnoj krivotvorini i antisemitskom pamfletu. Među mnogim preporukama kako zavladati svijetom, svakako je najzanimljivi onaj koji se odnosi na važnost informacije i preuzimanje svih medija od strane vladara svijeta. Fascinira svježina teksta Protokola u davanju naputaka o načinu preuzimanja kontrole nad medijskom istinom, kao i važnosti imati „svoju istinu“,poglavito ako znamo da u to vrijeme nije bilo elektronskih medija, a i tiskani su bili još u samom povoju. Jer ne zaboravimo onaj tko ima pravo na „svoju istinu“, taj ima moć da vlada ljudskim umom i naumom."

Detalji

Objavljeno: 21. listopada 2009.

Donosimo izlaganje Tomislava Majića s predstavljanja knjige novinara, publicista i člana HKV-a Mate Kovačevića "Bespuća hrvatske politike", održanog 20. listopada 2009. u Tomislavgradu."Već iz doslovno prve riječi ove knjige, odnosno iz prve riječi naslova jasna je orijentacija i politička platforma s koje Kovačević nastupa. Naime, neizbježna je asocijacija na jednu drugu knjigu, s istom početnom rječju i također trorječnoga naslova, kojom je prvi hrvatski predsjednik nagovijestio novu političku epohu u povijesti našega naroda, knjigu koja je razbistrila međunacionalne odnose u bivšoj državi, razotkrila nastojanja srpske hegemonističke politike i označila put ka hrvatskoj neovisnosti."

Detalji

Objavljeno: 01. rujna 2009.

Ponekad čovjeka zavede naslov knjige, pa ju odlaže za neka druga vremena, što je u pravilu nepravedno prema autoru. Nesklon teorijskim znanstvenim publikacijama koje obično imaju zamoran ritam i suhoparan iskaz, tek sam nedavno uzeo u ruke knjigu dr. Miroslava Tuđmana «Informacijsko ratište i informacijska znanost». Bio sam ugodno iznenađen, jer je teoretiziranje samo manji (premda vrlo važan ) dio te knjige koja obiluje zanimljivostima iz starije i novije povijesti – primjerima koji služe kao ilustracije uporaba i zlouporaba informacija, poglavito u zadnjih nekoliko desetljeća. Dr. Miroslav Tuđman, kandidat za dužnost predsjednika Republike Hrvatske na skorim izborima, autor je desetak knjiga i dvije stotine znanstvenih članaka. Profesor je informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dragovoljac u Domovinskom ratu, od prosinca l99l.vodio je Upravu za IPD MORH-a, sudionik svih većih vojnih operacija od l992. do l995., a u dva navrata bio je ravnatelj Hrvatske izvještajne službe (HIS) - od l993. do l998. te l999. do 2000. Spominjem te podatke zato da podsjetim kako se M. Tuđman i u praksi bavio informacijama, stvarajući bitne poluge hrvatskoga sigurnosno-obavještajnog sustava, koji je potom dolaskom trećejanuarske diktature gotovo posve razoren, a Sanaderova Vlada nije učinila ništa da popravi tu štetu.(H.Hitrec)