Autor Mladen Lojkić u knjizi U klopci demona (Vlastita naklada, Zagreb, siječanj 2009.) ukazuje na problematiku koja bi trebala biti itekako prisutna u razmišljanjima katoličkih vjernika u današnjim realnim i suvremenim okolnostima. On se svojom trećom knjigom, snažnog sadržaja, u vrlo kratkom vremenskom razmaku, odredio kao vrstan prepoznavatelj uzroka i posljedica svjetskog i hrvatskog društveno-političkog stanja. U klopci demona Lojkić proučava globalnu problematiku utjecaja Zloga i razmjere njegovog ovosvjetovnog haranja. Najveće zlo vezano je uz politička djelovanja koja potiču razne vrste intelektualnog i društvenog porobljavanja, osvajanja tuđih životnih prostora i dobara, medijsko manipuliranje istinom, do krajnjeg cilja – rušenja katoličkih vrijednosti. Sve to s nakanom uspostave 'novih vrijednosti' Novog svjetskog poretka i uspostave nove sinergijske religije u zamjenu za kršćanstvo. Kršćani koji iskreno vjeruju u Boga, trebali bi vjerovati u postojanje Zloga i njegovo djelo, jer se opstrukcija Božje Istine i Dobra događa u svijetu sustavno i kroz vijekove. No, nikada kao do sada, u tako snažnoj turbolenciji kao u naše vrijeme, zlo kulminira kroz prividno visoka civilizacijska i humana dostignuća suvremenog svijeta. (D.Borovčak)

 

 

Pravnik, filozof i političar dr. Branimir Lukšić u knjizi «Nedovršena Hrvatska» objavljuje niz svojih predavanja održanih od početka ovoga stoljeća u kojemu živimo opterećeni prtljagom iz nesretnoga dvadesetog stoljeća koje i dalje traje kao nedovršena knjiga i krupan razlog nedovršenosti hrvatske države. Branimir Lukšić jedan je od onih autora koji pronicljivo analiziraju stanje duha u Hrvatskoj, postavljaju prava pitanja i nude odgovore, s upornim lajtmotivom nedovršene dekomunizacije, neprevladanog poslušničkog mentaliteta i opasnosti koju donosi ravnodušnost i pasivnost većine hrvatskih građana, što otvara put beskrupuloznom samovlašću i nagriza ionako krhku demokraciju u Hrvatskoj. Ne slučajno, među krucijalnim pitanjima jest ono zašto su u Hrvatskoj izostala kažnjavanja komunističkih zločina počinjenih pod vodstvom megaubojice Josipa Broza. Autor nalazi odgovor u psihološkom stanju ljudi kojima je teško priznati da su služili u najkrvavijoj utopiji u povijesti čovječanstva, dakle onih koji nisu ubijali, nisu bili egzekutori, ali su bili kukavički, karijeristički suputnici sustava i šutke pristajali na komunistički totalitarizam. Takvi, eto, a ima ih vrlo mnogo, pa i u politici i pravosuđu, nastavili su egzistirati u samostalnoj, demokratskoj hrvatskoj državi i zdušno su se brinuli da i najgori zločini sistema kojemu su bili podrepaši – ne budu istraženi i kažnjeni, jer bi onda isplivala sva strahota njihovih zabluda.(H.Hitrec)

 

 

Primio sam knjigu Branimira Lukšića pod naslovom «Nedovršena Hrvatska». Dr. Lukšić vam je vjerojatno ostao u sjećanju kao župan Splitsko-dalmatinske županije od l997. do 2003. Objavio je niz znanstvenih radova iz područja pomorskoga prava, te iz graničnoga područja prava i etike. Autor je knjige «Pravo i etika», a u upravo je objavljena njegova knjiga "Nedovršena Hrvatska". Autor raspravlja o Bleiburgu, o Europi, o potrebi dekomunizacije Hrvatske, o euroskepticizmu, o Vukovaru i genocidu, o talijanskim fašistima, četnicima i partizanima, o protivnicima demokracije u Hrvatskoj, o odnosu kršćanskog vjernika i politike, o političkoj hrabrosti i o političkoj sudbini Hrvata u BiH. Dakle, o prvorazrednim temama koje zaokupljaju hrvatsko društvo. Budući da se bliži prosvjed koji će se održati u Zagrebu 13. prosinca i na kojemu će se opet tražiti da sramotni naziv Trg maršala Tita bude zamijenjen nazivom Kazališni trg, ograničit ću se na dijelove Lukšićeve knjige koji su posvećeni liku i djelu komunističkoga diktatora, u svezi s ubojstvima stotina tisuća Hrvata 1945.(H.Hitrec)

 

 

Kako smo već najavili na Portalu, u duhovno-obrazovnom centru Marijin dvor Lužnica u srijedu, 12. studenoga  održano je predstavljanje knjige Damira Borovčaka Vjera u sjeni politike 3. O knjizi je uz autora govorila i s. M. Berislava Grabovac čije izlaganje donosimo u nastavku. "Tek kad vidite nekoga tko je uspio zastati, uspio staviti pod svjetlo čvrstih vrijednosti sva ta zapljuskivanja, tko je uspio sa čvrste stijene baciti pogled na uzburkano more – vidite koliko ste propustili i koliko je toga preko vas prešlo, a da niste ni registrirali. I da to što niste zastali ne znači da ne ostavlja tragove nego da su ti tragovi nezaliječene rane. Takav osjećaj obuzme vas kad pročitate knjigu Vjera u sjeni politike. Pogledi sa stijene na uzburkano more hrvatske politike od početka 2006. do početka 2008. Sve su to poznate teme, sve su sto događaji koji s nas zaokupljali, sve su to optužbe koje smo slušali, medijske novokomponirane povijesne rugalice koje su nas zaglušivale… Autor je zastao nad njima i pred njima, ne zato što su one vrijedne toga nego zato što su vrijedni oni kojima se time pokušava manipulirati i zato što je istina vrijedna toga."

 

 

University of Chicago Presents - Čikaško sveučilište predstavlja jedna je od najstarijih i najuglednijih godišnjih glazbenih serija u Chicagu. Ovo čuveno svučiliste već tamo od 1943. svake školske godine na svojoj pozornici ugošćuje svjetski poznate umjetnike klasične glazbe. Na taj način glazbenici doprinose izobrazbi, odgoju i kulturnom uzdignuću studenata i ostalih posjetitelja, te gajenju glazbene kulture općenito i osjećaja zajedničke nam čovječnosti kroz vrhunska glazbena umijeća. Nedavno je među Hrvatima ovog grada posebnu pozornost izazvao koncert „Judita – bibliska priča iz renesansne Hrvatske“ održan u ovogodišnjem rasporedu University of Chicago Presents. Riječ je o glazbenoj monodrami hrvatske umjetnice, pjevačice i muzikologinje Katarine Livljanić. Koncert je održan 7. studenog 2008. u Hyde Park Union Sanctuary, na 56. ulici i Woodlawn aveniji. Priča je temeljena na stihovima knjige „Judita“ u „versih hrvatski složena“ od Marka Marulića (1450-1524), „oca hrvatske književnosti“, a nadahnuta je biblijskom pričom o svetoj udovici Juditi koja pogubi Holoferna i tako svoj narod spasi od ropstva. Katarina je prilagodila, uglazbila i pjevala Marulićeve stihove na hrvatskom jeziku njegova vremena, uz pratnju lirice i viele (Albrecht Maurer), te dvojnice i flaute (Norbert Rodenkirchen), a majstorica uprizorenja ovog divnog djela je Sanda Herzić.(A.Čuvalo)

 

 

O muškoj pjevačkoj klapi Hrvatske ratne mornarice, odnosno klapi sv. Juraj u više smo navrata pisali na Portalu. Izvještavali smo o njihovim velikim uspjesima, primjerice, kad im je povodom 50 obljetnice međunarodnog susreta vojski svijeta u Lurdu, gdje se i ove godine okupilo 40 zemalja i cijelog svijeta, za izniman doprinos i sudjelovanje u brojnim programima internacionalnog sadržaja u proteklih 8 godina, vojni ordinarij Republike Francuske Mons. Patrik le Gal, uručio zlatnu plaketu međunarodnog vojnog hodočašća (Pelerinage militaire international). Također, naše smo čitatelje više puta obavjestili o brojnim prekrasnim koncertima koje je klapa samostalno ili u suradnji s drugim glazbenim umjetnicima priređivala diljem Lijepe Naše.(mmb)

 

 

U pošti koja stiže Hrvatskom kulturnom vijeću, često se nalaze i tekstovi koji upozoravaju na knjige, u najvećem broju slučajeva nedostupne našim čitateljima. Danas izdvajamo nekoliko njih. Član HKV-a Luka Kurilić skreće pozornost na knjigu Vitalija Šentalinskog «Uskrsla riječ» s podnaslovom «iz književnih arhiva KGB-a». O čemu je riječ u «Uskrsloj riječi»? Citiramo autora, ruskoga književnika srednjega naraštaja: «Za vrijeme sovjetskoga razdoblja, oko dvije tisuće pisaca bilo je uhićeno. Više od tisuću i petsto ih je stradalo u tamnicama i logorima. Ukrali su nam našu prošlost i naše pamćenje.» Šentalinski je napisao knjigu po autentičnim «književnim» arhivima KGB-a, koji otrkivaju detalje strašne sudbine koja je snašla velike majstore poput Babelja, Piljnjaka, Mandeljštama, itd., te progone književnika poput Bulgakova i Platonova, čija su «djela bila utamničena umjesto njih samih». Saznaje se, također, kako su stradali Kljujev ili Florenski (nazvan ruskim Leonardom da Vincijem) i kakva je bila sudbina lijepe Nine Hagen-Torn, koja se jedina do kraja dostojanstveno držala pred sucima(H.Hitrec)

 

 

Škole su zatvorene odavno, jedna prije pedeset godina, druga prije dvadesetak i više. Nekada je u njima znalo biti po stotinjak učenika. Danas u Žumberku plače tek jedna beba. Susjedi, najviše muškarci, dolaze i gledaju je. Ostalu djecu, svoje nećake i dalje rođake, vide tek na fotografijama, koje stižu iz Kanade, Australije, Argentine ili Njemačke. Tamo su njihovi odlazili trbuhom za kruhom. Slali su rijetka pisma, poneku fotografiju, tu i tamo koju marku ili dolar. A nad Žumberkom se spuštala tmina. U zagrebačkom kinu Europa održana je u subotu, 8. ožujka 2008. godine, namjerno baš na praznik Dana žena, svečana premijera novoga dokumentarnoga filma “Sam” redatelja Miroslava Mikuljana. Priča je to o žumberačkim muškarcima, nesuđenim ženicima, odreda pedesetogodišnjacima ili starijima, koji žive sami. Jer, malo je žena koje bi htjele ostati živjeti u lijepomu, ali siromašnomu i sve više pustomu Žumberku. Još je manje onih koje bi htjele tu doći živjeti, stigavši izdaleka.(D.Popović)