Detalji

Objavljeno: 15. ožujka 2021.

U uporabnoj normi hrvatskoga književnoga (standardnoga) jezika supostoje dva lika - šport i sport i neka porabnik (korisnik) samostalno odabere što mu je prihvatljivije. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 10. ožujka 2021.

Izgleda da svaki novi izvanjezičai val sa sobom donosi i pravopisne promjene. Hoće li možda koje novo ravnateljstvo odlučiti o sastavljanju najnovijega pravopisa sa strjelicom, grješkom, uvrjedom ili ne ću? Treba li zbog sitnih pravopisnih dvostrukosti ponovno mijenjati pravopis i koliko puta? Hrvatski pravopis nije lopta za nabacivanje amo-tamo, niti bi se pravopisna pravila trebala olako prekrajati. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 02. ožujka 2021.

Katedrala sv. Vardana (arm. Surb Vardan) u New Yorku je prva katedrala Armenske apostolske crkve koja je sagrađena u Sjevernoj Americi. Sveti Vardan Mamikonjan (oko 388. - 26. svibnja 451.) je armenski vojskovođa i knez, junak Avarajske bitke (26. svibnja 451.), vjerske borbe Armenaca sredinom 5. st. protiv perzijskih Sasanida koji su pokušali prisilno preobratiti istočnu Armeniju na zoroastrizam. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 21. veljače 2021.

Hrvati su jedini narod u svijetu koji ima glagoljicom tiskane knjige. Prema pojedinim istraživanjima u 15. - 18. st., tiskano je 60 ili malo više od 60 knjiga i letaka, naravno ono što je pronađeno. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 10. veljače 2021.

Stjepan G. Barhudarov je ruski jezikoslovac, strukovnjak za gramatiku i leksik ruskoga jezika, profesor (1932.), doktor filoloških znanosti, dopisni član Akademije znanosti SSSR-a (1946.). (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 28. siječnja 2021.

Planina Ararat zapravo su dvije planine koje se nalaze jedanaest kilometra jedna od druge. To je mali Ararat (arm. Sis), visok je 3.896 m i veliki Ararat (arm. Masis), visok 5.165 m. Obje planine imaju vulkansko podrijetlo. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 15. siječnja 2021.

Denis je suvremeno muško osobno ime koje vjerojatno potječe iz starogrčkoga jezika (stgrč. Διονύσιος i grč. Διόνυσος, lat. Dionysus) i znači „onaj koji je posvećen Dionizu”. Prema helenskoj mitologiji Dionysios je olimpski bog vinogradarstva, vina i plodnosti. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 04. siječnja 2021.

Karikatura predstavlja ravnodušno stajalište Velike Britanije prema armenskomu pokolju. Nacrtana karikatura ima više od sto godina. S vremenom ništa se nije promijenilo. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 21. prosinca 2020.

Tvrdnja da „u hrvatskome standardnom jeziku imenice blagdan i praznik nemaju isto značenje" nije potvrđena ni u rječničkim člancima pojedinih priručnika ni u jezičnoj praksi. Razvidno je da riječ blagdan može značiti i vjerski i svjetovni dan, a češće se rabi u ustaljenoj svezi riječi – državni blagdan. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 09. prosinca 2020.

Indoeuropski jezici su jezici koji pripadaju tzv. indoeuropskoj jezičnoj porodici. Jezikoslovno je ustanovljeno da je riječ o srodnim jezicima koji su se razvili iz jednoga nezapisanoga praindoeuropskoga jezika. (A. Bagdasarov, DW)

Detalji

Objavljeno: 03. prosinca 2020.

David Bagdasarjan je rođen 1989. god. u Jerevanu, u Armeniji. Završio je Moskovsku socijalnu akademiju, smjer - dizajn. Stjecanje slikarskoga znanja nastavio je u radionici slikara Marka Ibšmana. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 25. studenoga 2020.

U svezi s ratnim sukobom na prostorima bivšega SSSR-a sve češće u općilima susrećemo zemljopisno ime područja u Zakavkazju, u istočnom dijelu Armenske visoravni. Kao da se općila natječu u svojoj pravopisnoj kreativnosti i svako na svoj način određuje području svoje ime: Nagorno Karabah, Nagorno-Karabah, Gorski Karabah, a u zadnje vrijeme susrećemo i četvrtu opciju Gornji Karabah. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 12. studenoga 2020.

Odabir, obradba i poraba crkvenoga nazivlja u različitim rječnicima ili priručnicima zahtijeva tijesnu suradnju sa strukovnjacima različitih vjerskih zajednica i potreban oprez pri sastavljanju rječničkih članaka. (A. Bagdasarov, Jezik)

Detalji

Objavljeno: 04. studenoga 2020.

U četvrti Šišli (tur. Şişli) turskoga grada Istanbula postoji uličica koja nosi ime „Ulica Dilaçar“. Malo tko zna da je posvećena turskomu jezikoslovcu armenskoga podrijetla Akopu (Agopu) Martajanu Dilačaru. Akop Martajan je ugledni turkolog, armenist i književnik koji se je rodio 22. svibnja 1895. god. u Carigradu (Konstantinopolju, Istanbulu). (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 22. listopada 2020.

U povijesti hrvatskoga jezika objavljeno je više hrvatskih pravopisa, jedan je od posljednjih - Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (HP IHJJ). (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 16. listopada 2020.

U zadnje vrijeme često susrećemo na HRTV i u drugim općilima (medijima) nekoliko inačica zemljopisnih imena koja su povezana sa sadanjim zaraćenim područjem pod imenom Gorski Karabah (armenski samonaziv - Artcakh). (A. Bagdasarov)