Detalji

Objavljeno: 27. veljače 2020.

Daron (Taron) Muradjan se je rodio 1961. godine u Jerevanu, Armeniji. Pohađao je nastavu u umjetničkoj školi, a zatim je završio Armensku umjetničku akademiju (1984.-1990.). (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 13. veljače 2020.

Aren Arutjunjan (pseudonim – “Boomants”) je rođen 1967. godine u Stepanakertu (Gorski Karabah). Završio je Umjetničko učilište P. Terlemezjana 1986. godine i Umjetničko-kazališni institut (akademiju) 1994. godine u Armeniji. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 02. veljače 2020.

Armenska pismenost je jedno od znatnijih postignuća armenskoga naroda, zahvaljujući kojoj je tijekom mnogih stoljeća uspjela preživjeti teške kušnje i sačuvati kulturni istobit (identitet). (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 22. siječnja 2020.

U armenskoj pismenosti ne samo da je poseban slovopis (sustav slova) nego i sustav razgodaka (interpunkcijskih znakova). (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 14. siječnja 2020.

Katedrala sv. Grgura Prosvjetitelja je najveća armenska saborna crkva u Jerevanu. Sagrađena je 2001. god. u čast 1700-te obljetnice proglašenja kršćanstva državnom religijom u Armeniji, petnaest godina prije negoli je to učinio car Konstantin I. Veliki u rimskoj carevini. (hkv)

Detalji

Objavljeno: 05. siječnja 2020.

Armenska apostolska crkva slavi rođenje i krštenje Gospodinovo (Bogojavljenje) u isti dan, 6. siječnja, prema staroj kršćanskoj tradiciji. Smatra se, prema Bibliji, da nitko nema pravo propovijedati prije navršenja 30 godine života. Upravo je u tim godinama nakon krštenja Isus počeo propovijedati. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 29. prosinca 2019.

Godine 2019. na mjestu nekadanje porte armenokatoličke crkve sv. Grgura Prosvjetitelja u Novom Sadu uz molitveni čin župnika Rimokatoličke crkve imena Marijinoga Roberta Erharta i velečanskoga Daniela Katačića, u novosagrađenu grobnicu-kosturnicu pohranjene su posmrtni ostatci 91 novosadskih Armenaca i obitelji Čenazi. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 16. prosinca 2019.

Josip (Iosif) Abgarovič Orbeli je armenski i ruski orijentalist i društveni djelatnik, akademik Akademije znanosti SSSR-a (1935.), akademik Akademije znanosti Armenske SSR-a i njezin prvi predsjednik (1943. - 1947.), a od 1934. do 1951. ravnatelj je sanktpeterburškoga Ermitaža, jednoga od najvećih i najznačajnijih kulturno-povijesnih muzeja u Rusiji i svijetu. Služio se je armenskim, ruskim, latinskim, grčkim, gruzijskim te turskim jezikom. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 15. prosinca 2019.

U dvorani Konzervatorija Komitas (uz klavir) i Komornoj dvorani (uz orgulje) u glavnom gradu Armenije Erevanu održan je u prosincu ove godine koncert hrvatskih glazbenica gđe Eve Kirchmayer Bilić i gđe Klasje Modrušan. (hkv)

Detalji

Objavljeno: 05. prosinca 2019.

Zabel Jesajan (djevojačko prezime Ovanesjan) je rođena 4. veljače 1878. god. u jednoj od carigradskih četvrti Uskudar (Silidare). Posjećivala je osnovnu školu Svetoga Križa. Od 1895. god. živjela je u Parizu gdje je pohađala studij književnosti i filozofije na Sveučilištu u Parizu (Sorbonne). (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 26. studenoga 2019.

Zenobija je, prema djelu “Anali” starorimskoga povjesničara Tacita (oko 55. - oko 129.), kći kralja Armenskoga Kraljevstva (190. pr. Kr. - 428.) Mihridatesa (Mitridata) Iberijskoga (35. - 42. i 47. - 51.) koja se je udala za svojega bratića Radamista iz dinastije Farnavazida. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 18. studenoga 2019.

Račija Ačarjan je armenski jezikoslovac, filolog, etimolog, poliglot, redoviti član Akademije Armenske SSR. Poznat je po svojim radovima u području dijalektologije, leksikologije, leksikografije, jezične povijesti itd. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 13. studenoga 2019.

Rockefeller-park je poznat po nacionalnim vrtovima: engleski, grčki, indijski, talijanski, njih više od dvadeset. U rujnu 2010. god. je otvoren Vrt armenske kulture. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 10. studenoga 2019.

mučenica Šušanik (Susanna Ranska ili Gruzijska) je svetica Gruzijske pravoslavne crkve, Armenske apostolske crkve, Armenske katoličke crkve i Ruske pravoslavne crkve. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 01. studenoga 2019.

U listopada ove godine Državna ustanova za formiranje Državnoga fonda dragih kovina i dragulja Rusije organizirala je izložbu “Draguljarski obrt. Tradicije i suvremenost”. Na izložbi su predstavljeni i ruski draguljari armenskoga podrijetla. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 23. listopada 2019.

Sin poznatoga francuskoga šansonijera, skladatelja i glumca Charlesa Aznavoura Nicolas Aznavour se je preselio s obitelji u Armeniju. Nicolas je sin Šveđanke Olle Torselj s kojom se je Charles Aznavour vjenčao u armenskoj crkvi u Parizu i živio u braku s njom više od pedeset godina. (A. Bagdasarov)