Detalji

Objavljeno: 04. siječnja 2022.

Često se prije govorilo, pa i sada katkad, o jezičnoj tolerantnosti. Ne stvara li pojam srpsko-hrvatski jezik jezičnu netoleranciju prema drugim i ne pojačava li ime srpski jezik, što je vjerojatno opravdano prema svojemu jeziku, identitetski jezik, dok se istodobno često spočitava jezikoslovnoj kroatistici kad rabi ime hrvatski? Je li moguć dijalog između hrvatskoga i srpskoga jezika, pa i drugih jezika, kad jedna strana strukovno (stručno) i znanstveno priznaje vlastito pravo na svoj nacionalni jezik i razvoj jezika, a druga to ne priznaje ili gazi? (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 30. studenoga 2021.

Drvo života (arm. Կենաց ծառ ‘Kenac (t)car’) je zauzimalo središnje mjesto u različitim kulturama kao i u životu starih Armenaca. Ono je simboliziralo i spajalo među sobom podzemne, zemaljske i božanske svjetove. Smatralo se je da njegovi korijeni sežu u podzemno carstvo, a ono se nalazi na zemlji, a grane teže uvis, u nebesa. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 14. studenoga 2021.

Armenska kolekcija u Muzeju umjetnosti Metropolitan u New Yorku, koja je utemeljena 1870. god., ima više od trista različitih armenskih izložaka. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 05. studenoga 2021.

Hrvatski jezik postoji od pamtivijeka. Od davnine Hrvati svoj jezik nazivaju hrvatskim. U trećem retku Bašćanske ploče iz godine 1100. zapisano je: „Zvonimir, kralj hrvatski“. U Dobrinjskoj listini, pisanoj hrvatskom glagoljicom 1. siječnja 1230., stoji: „Ja Petar Petriš prekopijah z latinskoga na hrvatski jezik“, a u Istarskom razvodu iz 1275.: „pisaše listi jezikom latinskim i hrvackim“. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 20. listopada 2021.

Hrvatski književni (standardni) jezik, kao jezik javne i službene porabe u svim područjima života hrvatske jezične zajednice, nije dan jednom zasvagda; status jezika, njegovo jezično planiranje, razvitak i njegovanje moraju biti stalna skrb države i struke. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 23. kolovoza 2021.

O svojim armenskim korijenima kaže da ima puno rođaka u Armeniji i da su se djed, koji je bio urolog, i otac preselili u Moskvu još u vrijeme Sovjetskoga Saveza. Armenske obitelji obično su vrlo velike i složne. Na upit želi li postati netko drugi barem na jedan dan, odgovorio je: „Sviđa mi se biti ono što jesam. Ja sam 100 % Karen i ne bih htio biti netko drugi.” (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 21. srpnja 2021.

U hrvatskom književnom jeziku imenica litra već je odavno normativno prihvaćena u ženskom rodu i čak propisana u Zakonu o mjernim jedinicama od 10. lipnja 1993. iako ju susrećemo katkad i u muškom rodu. (A. Bagdasarov, Jezik)

Detalji

Objavljeno: 04. srpnja 2021.

Zbor narodne garde prethodi Hrvatskoj vojsci i prelazi u povijest, a ne obrnuto. U Institutovu pravopisnom rječniku iza kratice ZNG (Zbor narodne garde) mora biti uvrštena odrednica pov. (povijesni), a iza HV (Hrvatska vojska) ništa jer i sada čuva i brani Republiku Hrvatsku. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 23. lipnja 2021.

Ispada da za školu imamo jednu, preporučenu pravopisnu inačicu, a za sve ostale i jednu i drugu, tj. preporučeno-dopuštenu. Školarci moraju pisati samo na jedan način, a svi ostali – kako tko želi. Sada u jednom priručniku imamo strjelicu i ne ću, u drugom preporučenu strelicu i neću i dopuštenu strjelicu i ne ću, u trećem strelicu i neću, a u četvrtom strjelicu i strelicu… (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 11. lipnja 2021.

Treba što prije dovršiti rad na odabiru, ujednačivanju i usustavljivanju vojnih naziva i što prije objaviti pouzdan normativni rječnik hrvatskoga vojnoga nazivlja. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 05. lipnja 2021.

Crkva predstavlja jednu od suvremenih zgrada armenske crkvene arhitekture i nalik je srednjovjekovnomu „stražarskomu“ tornju. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 19. svibnja 2021.

Norveški znanstvenici su uvjereni da su staronordijski graditelji od kršćana preuzeli način gradnje svojih hramova. Pronađena konstrukcija je vrlo slična starim kršćanskim bazilikama. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 28. travnja 2021.

Imamo ruske pohrvaćenice i ponašenice, npr. Dostojevski, Lenjin, Staljin, Sputnjik (satelit), votka itd. One su već ustaljene pa zato tako i dalje pišemo, ali Sputnik V (lijek) je zaštićeno novo ime koje je registrirano u Rusiji i mnogim drugim zemljama latinicom upravo kao Sputnik V., a ne Sputnjik V. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 19. travnja 2021.

Prezime Matasovići, prema portalu Acta Croatica, u Hrvatskoj su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Đakova. U prošlom stoljeću razmjerno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u okolici Đakova. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 18. travnja 2021.

Opće imenice (apelative) prilagođujemo hrvatskomu kao i ustaljenu pohrvavaćenicu Sputnjik (satelit), a zaštićena imena lijekova, prema našemu sudu, treba pisati kao u jeziku izvorniku. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 06. travnja 2021.

Danas još nema jasne značenjske razdiobe kroatistike od kroatologije pa mnogi poimaju taj pojam kao jedan u širokom smislu te riječi, kao opći izraz hrvatske etnolingvokulture i povijesti hrvatskoga naroda, međutim postoji među njima razlika koju pojedini stručnjaci priznaju ili ne priznaju. (A. Bagdasarov)