Detalji

Objavljeno: 05. studenoga 2021.

Hrvatski jezik postoji od pamtivijeka. Od davnine Hrvati svoj jezik nazivaju hrvatskim. U trećem retku Bašćanske ploče iz godine 1100. zapisano je: „Zvonimir, kralj hrvatski“. U Dobrinjskoj listini, pisanoj hrvatskom glagoljicom 1. siječnja 1230., stoji: „Ja Petar Petriš prekopijah z latinskoga na hrvatski jezik“, a u Istarskom razvodu iz 1275.: „pisaše listi jezikom latinskim i hrvackim“. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 20. listopada 2021.

Hrvatski književni (standardni) jezik, kao jezik javne i službene porabe u svim područjima života hrvatske jezične zajednice, nije dan jednom zasvagda; status jezika, njegovo jezično planiranje, razvitak i njegovanje moraju biti stalna skrb države i struke. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 23. kolovoza 2021.

O svojim armenskim korijenima kaže da ima puno rođaka u Armeniji i da su se djed, koji je bio urolog, i otac preselili u Moskvu još u vrijeme Sovjetskoga Saveza. Armenske obitelji obično su vrlo velike i složne. Na upit želi li postati netko drugi barem na jedan dan, odgovorio je: „Sviđa mi se biti ono što jesam. Ja sam 100 % Karen i ne bih htio biti netko drugi.” (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 21. srpnja 2021.

U hrvatskom književnom jeziku imenica litra već je odavno normativno prihvaćena u ženskom rodu i čak propisana u Zakonu o mjernim jedinicama od 10. lipnja 1993. iako ju susrećemo katkad i u muškom rodu. (A. Bagdasarov, Jezik)

Detalji

Objavljeno: 04. srpnja 2021.

Zbor narodne garde prethodi Hrvatskoj vojsci i prelazi u povijest, a ne obrnuto. U Institutovu pravopisnom rječniku iza kratice ZNG (Zbor narodne garde) mora biti uvrštena odrednica pov. (povijesni), a iza HV (Hrvatska vojska) ništa jer i sada čuva i brani Republiku Hrvatsku. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 23. lipnja 2021.

Ispada da za školu imamo jednu, preporučenu pravopisnu inačicu, a za sve ostale i jednu i drugu, tj. preporučeno-dopuštenu. Školarci moraju pisati samo na jedan način, a svi ostali – kako tko želi. Sada u jednom priručniku imamo strjelicu i ne ću, u drugom preporučenu strelicu i neću i dopuštenu strjelicu i ne ću, u trećem strelicu i neću, a u četvrtom strjelicu i strelicu… (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 11. lipnja 2021.

Treba što prije dovršiti rad na odabiru, ujednačivanju i usustavljivanju vojnih naziva i što prije objaviti pouzdan normativni rječnik hrvatskoga vojnoga nazivlja. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 05. lipnja 2021.

Crkva predstavlja jednu od suvremenih zgrada armenske crkvene arhitekture i nalik je srednjovjekovnomu „stražarskomu“ tornju. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 19. svibnja 2021.

Norveški znanstvenici su uvjereni da su staronordijski graditelji od kršćana preuzeli način gradnje svojih hramova. Pronađena konstrukcija je vrlo slična starim kršćanskim bazilikama. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 28. travnja 2021.

Imamo ruske pohrvaćenice i ponašenice, npr. Dostojevski, Lenjin, Staljin, Sputnjik (satelit), votka itd. One su već ustaljene pa zato tako i dalje pišemo, ali Sputnik V (lijek) je zaštićeno novo ime koje je registrirano u Rusiji i mnogim drugim zemljama latinicom upravo kao Sputnik V., a ne Sputnjik V. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 19. travnja 2021.

Prezime Matasovići, prema portalu Acta Croatica, u Hrvatskoj su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Đakova. U prošlom stoljeću razmjerno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u okolici Đakova. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 18. travnja 2021.

Opće imenice (apelative) prilagođujemo hrvatskomu kao i ustaljenu pohrvavaćenicu Sputnjik (satelit), a zaštićena imena lijekova, prema našemu sudu, treba pisati kao u jeziku izvorniku. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 06. travnja 2021.

Danas još nema jasne značenjske razdiobe kroatistike od kroatologije pa mnogi poimaju taj pojam kao jedan u širokom smislu te riječi, kao opći izraz hrvatske etnolingvokulture i povijesti hrvatskoga naroda, međutim postoji među njima razlika koju pojedini stručnjaci priznaju ili ne priznaju. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 02. travnja 2021.

Armenci i Hrvati ove godine diljem svijeta slave 4. travnja Uskrs. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 24. ožujka 2021.

Hrvatski jezik je jedan i jedinstven i ne treba ga svjesno ili nesvjesno cijepati na ideološke dijelove, služeći se tim u izvanjezičnoj borbi. (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 15. ožujka 2021.

U uporabnoj normi hrvatskoga književnoga (standardnoga) jezika supostoje dva lika - šport i sport i neka porabnik (korisnik) samostalno odabere što mu je prihvatljivije. (A. Bagdasarov)