Vrt_armenskih_slova3Armenski jezik pripada skupini indoeuropskih jezika. On je jedan od jezika s vrlo starim zapisima. To je službeni jezik u Republici Armeniji, a također se armenski govori u Francuskoj, Gruziji, Iranu, Libanonu, Rusiji, SAD-u, Siriji i drugdje. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ac19Armenija ima mnoštvo različitih crkvenih objekata i svaki je od njih po svom krasan i osebujan. Upoznajmo hrvatske čitatelje s pojedinim armenskim samostanima i crkvama. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Armenska_apostolska_crkva_Svetoga_Svespasitelja_u_DerbentuNjihove crkve, gdje se Armenci često okupljaju na bilo koji crkveni armenski blagdan, pomažu im u međusobnom komuniciranju, upoznavanju, razmjenjivanju iskustava i informacija, a nerijetko se prilikom tih susreta rode i nova prijateljstva i upoznaju budući bračni parovi. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Crkva_sv._Katarine_-_Sankt-Peterburg-2Prvi Armenci pojavili su se u Sankt-Peterburgu odmah nakon osnivanja grada. Godine 1710. stvorili su vlastitu općinu koju je predvodio Gukas (Luka) Širvanjan. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ruben_MalajanSlikar, krasopisac i dizajner Ruben Malajan (1971.) živi i radi u Jerevanu. Završio je Jerevansku umjetničku školu P. Terlemezjana (smjer – slikarstvo) i Državno veleučilište likovne umjetnosti (smjer – grafika) u Jerevanu. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Hanzen1 1Akademski slikar, grafičar, dobročinitelj, kolekcionar Aleksej Hanzen (rus. Ganzen) rođen je 2. veljače 1876. u Odesi, u obitelji aktivnoga građanskoga savjetnika (građanski čin, rang u Ruskom Carstvu) Wilhelma (Viljgeljma) Hanzena i druge kćeri svjetski poznatoga marinista armenskoga podrijetla Ivana (arm. Hovanes) Ajvazovskoga. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

KrasopisPovijest je armenske vještine krasnoga pisanja povezana s kršćanstvom koje je službeno utemeljeno u Armeniji 301., dvanaest godina prije Rima. Armenija je tada postala prva kršćanska država u svijetu, zahvaljujući sv. Grguru Prosvjetitelju (oko 239. – 325./326.) i caru Trdatu III. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Adamjan3Malo tko zna da je jedan od prvih izumitelja sustava televizijskih prijenosa signala u boji bio armenski znanstvenik Hovanes (Ivan) Adamjan. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Tigran_Mansurjan1Tigran Mansurjan rođen je 27. siječnja 1939. godine u Bejrutu, u Libanonu. Roditelji mu nisu bili glazbenici, no sam skladatelj i njegova sestra, operna pjevačica Araks, cijeli su svoj život posvetili upravo glazbi. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Dolazak HrvataHrvati. Korjenoslovlje (ili etimologija) etnonima Hrvat nije do kraja jasna. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Gabrijel_Ajvazovski2Gabrijel Ajvazovski (1812. – 1880.) armenski je svećenik, povjesničar, jezikoslovac i poliglot. Stariji je brat svjetski poznatoga slikara marinista Ivana Ajvazovskoga. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Zmmar3Službeno je samostanu ime Uznesenje Djevice Marije, ali narod ga naziva Zmmar (Bzoummar, Bzommar) prema imenu sela. Riječ „zmmar“ znači „čovjek koji svira na fruli“. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

zemljovid1672.bakrorezJoš je od davnih vremena iranske vladarske dinastije Ahemenida (705. (?) – 330. pr. Kr.) politička sudbina Armenije tijesno povezana s Iranom, kada je ona potpuno ili djelomice ulazila u njegov sastav. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

PravopisU drugoj je Jugoslaviji postojao zajednički srpskohrvatski/hrvatskosrpski pravopis iz 1960. godine, u biti svojoj upravo srpski s pojedinim ustupcima hrvatskomu jeziku radi tzv. ravnopravnosti te „bratstva i jedinstva“. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

PravopisNe stvaramo li pravopisnu pomutnju ako stalno mijenjamo vlastita rješenja? Treba izraziti ukrajinskomu narodu u tragičnim zbivanjima pomoć i potporu, ali vjerojatno na drukčiji način. Ne treba ni jedan jezik pretvarati u trenutačnu politiku. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

PravopisPrema Institutovu pozivu hrvatski mediji moraju rabiti ukrajinska imena prema ukrajinskom izgovoru, a na dvojni način onaj tko rabi tiskano pa i mrežno izdanje Institutova pravopisa ili pak preporuke Povjerenstva za standardizaciju geografskih imena. Ne stvaramo li time pravopisnu zbrku u „jedinstvenom“ pravopisu? (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

bagdasarovPisanje stranih riječi pripada jezikoslovnoj struci i samo struci, a ne politici ili diplomaciji. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
Čet, 27-03-2025, 05:05:39

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.