Gorski Karabah ili Nagorno Karabah?
U zadnje vrijeme često susrećemo na HRTV i u drugim općilima (medijima) nekoliko inačica zemljopisnih imena koja su povezana sa sadanjim zaraćenim područjem pod imenom Gorski Karabah (armenski samonaziv - Artcakh).
Usporedite:
"Snage Azerbajdžana i etničkih Armenaca iz Nagorno Karabaha ponovo su se sukobile..." (Pregovori u Moskvi ulijevaju nadu u prekid vatre u Nagorno Karabahu) i
"Nastavljeni su sukobi između azerbajdžanske vojske i snaga etničkih Armenaca oko sporne regije Gorski Karabah." (Geopolitika sukoba u Gorskom Karabahu).
Gorski Karabah je smješten na sjeveroistoku Armenske visoravni i od davnine je jedna od provincija povijesne Armenije, sjeverozapadna granica koje, prema antičkim izvorima je bila najveća rijeka Kura u južnom dijelu Kavkaza. U državi Urartu (VIII. - V. pr. Kr.) Prvi put Artcakh se spominje pod nazivom Urtehe ili Urtehini u klinopisu urartskoga kralja Sardura II. (vladao od 764. -735. pr. Kr.), a također i u djelima Strabona, Plutarha, Plinija Starijega, Klaudija Ptolomeja, Diona Kasija i dr. Stari Grci su nazivali Artcakh - Orhistena, a Strabon spominje ga kao stratešku regiju koja daje u carsku vojsku najbolje konjanike. U armenskom zemljopisnom i kartografskom spomeniku iz 7. st. “Ašharacujc” (“Armenski zemljopis”) Artcakh se spominje kao deveta od petnaest pokrajina Armenskoga kraljevstva.
Mravski planski lanac u Gorskom Karabahu
Naziv “Karabah” potječe od turkijskoga kara ‘crn’ i perzijskoga bag ili bah ‘vrt’ i zadržao se je u toj većinom planinskoj i šumovitoj regiji od 14. stoljeća. Prema drugoj inačici, koju izražava npr. iranski jezikoslovac A. Karang kara proizlazi iz riječi kaleh ili kala što znači u perzijskom ‘veliki’, tj. ‘Veliki vrt’. Postoji također i druga inačica da riječ bag (bah) potječe od armenskoga naziva planinskoga kraja Bahk, t.j. - Veliki Bahk. Još je prije tisuću godina tu postojalo armensko Sjuniksko (Bahsko) kraljevstvo. Prema armenskoj narodnoj predaji riječ Artcakh potječe od armenskoga kneza Arana Sisakjana i riječi tcah ‘vrt’, tj. Artcakh - vrt Ara. Pojedini istraživači u osnovi te riječi vide armenski korijen arc od indoeuropskoga * harg - ‘jarki; svijetli’. Naravno da postoje i druga tumačenja toga imena. Uzgred budi rečeno da postoje dvije inačice armenskoga književnoga (standardnoga) jezika, istočnoarmenska u Armeniji i zapadnoarmenska u višemilijunskom iseljeništvu. Posjeduju staru pismenu baštinu s prijelaza 4. na 5. stoljeće. Karabaški Armenci rabe u svojem govornom jeziku karabaški dijalekt armenskoga književnoga (standardnoga) jezika.
Simbol Gorskoga Karabaha spomenik “Mi i naše planine”, kipar Sargis Bagdasarjan, 1967. U narodu spomenik nazivaju “Papik i tatik” (‘Djedica i bakica’)
Na HRTV-u susrećemo malo jedno (Nagorno Karabah), malo drugo (Gorski Karabah) što nije dobro prema jezičnoj normi, normiranju zemljopisnih imena u hrvatskom književnom (standardnom) jeziku jer treba barem na državnoj radioteleviziji (osnivač HRT je RH, a osnivačka prava ostvaruje Vlada RH-a) imati i rabiti samo jedno zemljopisno ime, a ne dva ili katkada čak tri. Ne možemo u jednom službenom tekstu pisati Nagorno Karabah, a u drugom Gorski Karabah, tj. sad ovako, sad onako. Jezik RTV utječe na druga općila, a porabom sličnih primjera još više stvara jezični nered u hrvatskim tiskovinama. HRTV ima lektorsku službu koja mora to srediti pa odabrati jednu inačicu u porabi zemljopismih imena i dosljedno ju rabiti i pisanom i govornom jeziku. U hrvatskom jeziku imamo razmjerno ustaljeno zemljopisno ime - Gorski Karabah, zašto pak treba rabiti vjerojatno srpsku posudjenicu - Nagorno Karabah ili Nagorno-Karabah (rus. Nagornyj Karabah) i sl.? Treba što brže srediti pojedine jezične nepravilnosti ili pogrješke koje se pojavljuju u emisijama, poglavito u vijestima i reportažama.
Pripremio: Artur Bagdasarov