Hrvatske kronike

Detalji

Objavljeno: 31. prosinca 2010.

Scenografski pompozno, zašećereno i službouljudno djelovao je razgovor dnevničara Šprajca s Josipovićem. Stajališta su bila umotana u celofan, a stavovi vrlo neobični – govorim o stavu tijela Josipovića i Šprajca. Prvi je sjedio kao đak na ispitu, sa skupljenim nogama, dok je Šprajc ležerno prebacio nogu preko noge i ugodnim baritonom neopazice podsjećao sugovornika na unaprijed dogovorene odgovore na unaprijed dogovorena pitanja. Vrlo neuobičajeno (glede stavova), pa bi netko tko ne zna tko je tko pomislio da je onaj drugi predsjednik, to jest Šprajc.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 28. prosinca 2010.

Dva dana nakon Božića Vlada je osvježena novim ministrima s kojima ulazi u sretnu novu 2011. Na oduševljenje općinstva, ministar kulture postao je Jasen Mesić, jer hrvatska javnost jednostavno ne može živjeti bez nekog Mesića, pa makar i Jasena. Činjenica da u Hrvatskoj postoje stotine i stotine književnika, slikara, kipara, glazbenika, filmaša i kazalištaraca koji su radom i talentom desetljećima stvarali ime, te bi bili pozvaniji obnašati dužnost ministra (ministrice) kulture – nije bila bitna. No i tako se radi o privremenom rješenju. Jasen će trajati sve dok ne dođe Hrast. I red je da tako bude, zbog biološke raznolikosti.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 22. prosinca 2010.

U ovoj osobnoj rubrici koju sam podosta redovito punio svime i svačime, htio bih reći nešto važnije. Naime, o HRAST-u. Ne sjećam se da je i jedna jedina inicijativa u zadnjih dvadeset godina odjeknula tako snažno i munjevito kao Hrvatski rast. Dokaz je to da se radi o dobro osmišljenom projektu (pokretu), da je zamisao pala na već plodno tlo u mislima i srcima ljudi, i da je obznanjena u pravom trenutku. Premda su blagdani pred nama, premda se u vašim kućama kite borovi, nemojte zaboraviti ni na hrastove. Poslije Nove godine bit će vam predočena složena ali markantna razgranatost HRAST-a i način njegova djelovanja. Bit će to godina nade.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 19. prosinca 2010.

Nevjerojatna količina sadističkoga trančiranja prati slučaj Sanader, sa stranica, postaja i ekrana istih onih medija kojima je bio obožavani uzor modernoga europskog političara. Ta je činjenica već i zapažena i elaborirana, a pojava nije nova u hrvatskoj ni svjetskoj povijesti. Narod ima o tome svoje mišljenje, i o Sanaderu ali i o tim i takvim medijima. (Ovo "tim i takvim" skratit ću TIT, zbog racionalnosti i česte uporabe u idućim rečenicama napisa.) Premda i građani u početku ponešto uživaju u tužnoj priči, nakon nekoga vremena im se izljevi gadnoga grohota iz TIT-medija počinju gaditi . Pitaju se je li doista sve tako crno kako im je predočeno, ne sumnjaju doduše da tu nečega ima kada je novac u pitanju, ali već znaju kako se vode hajke na osobe, kako im se unaprijed presuđuje , kako im se sudi bez materijalnih dokaza (general Zagorec), kako im se presuđuje na temelju upitnih "stručnih" mišljenja (Rončević) itd.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 17. prosinca 2010.

One rane jeseni 1991. kada su Hrvati jedva odolijevali srpskoj agresiji, naoružani samo hrabrošću i ponekom puškom, povlačili se na mnogim područjima ili ostajali opkoljeni, jedan je čovjek poduzeo prvu uspješnu navalnu akciju većega formata. Zvao se Tomislav Merčep. Očistio je od četnika veliko područje zapadne Slavonije, markantan i odvažan na čelu vojske koja ga je slijedila. U tomu je pothvatu i ranjen. Televizijske snimke koje je vidjela javnost, probudile su i u malodušnih nadu da se možemo suprotstaviti srpskom nasilju.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 17. prosinca 2010.

Projekt "Documente" s ciljem prikupljanja svjedočanstava o ratovima i drugim oblicima političkog nasilja od 1941 do danas na prvi je pogled plemenit pokušaj da se uz pomoć osobnih svjedočanstava rekonstruira povijest. Namjera je da se "kazivači i kazivačice" ispovijedaju "popisivačima i popisivačima" Documente, a u tim će svjedočanstvima biti spominjana i imena, koja će Documenta marljivo bilježiti i – upotrijebiti u svoje svrhe.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 14. prosinca 2010.

Dragan Čović (HDZ BiH) govori sve jasnije o hrvatskom entitetu u BiH. Zamišlja ga kao teritorij koji obuhvaća Hercegovinu, srednju Bosnu i Posavinu. Cilj je postavljen, nije minimalistički a niti ambiciozan. Realan je. Još kada bi imao tako jasnu potporu iz Hrvatske, kao i potporu onih međunarodnih snaga koje su (loše) dijelile Bosnu, gdje bi nam bio kraj.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 14. prosinca 2010.

Kako započeti priču o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata? Da li krenuti od početka pa prema sadašnjem vremenu ili suprotno? Da li početi iz svijetla ili mraka? Možda je ipak bolje prvo iz mraka pa da na kraju priče ipak bude svijetla... nade. Pola milijuna hrvatskih branitelja je velika populacija za hrvatske prilike. Gledajući iz današnje perspektive, naročito mlađa populacija ili stranci, dolazi se do slike o velikoj vojsci koja je pobijedila u Domovinskom ratu. Ta ista tako brojna vojska činila je ratne zločine kao i Srbi što su činili. Svi su isti... Tako nas vidi svijet, ali što je najgore, tako danas Hrvatsku vidi većina mlade populacije u Hrvatskoj. Stvara se anacionalna mladež koja odmahuje rukom na Norca ili Gotovinu... Za to vrijeme svi branitelji se izjednačavaju, i oni koji su ratovali i oni koji su bili tri dana u logistici. Masa od pola milijuna branitelja, svi isti. Nema heroja i herojskih djela jer tada bi netko bio zaslužniji za stvaranje Hrvatske, odnosno netko bi morao objasniti gdje je bio i što je radio dok su heroji ratovali.(Tyson,uhd91.com)

Detalji

Objavljeno: 12. prosinca 2010.

Kao što već znate, 10. prosinca predstavljen je javnosti politički pokret pod imenom Hrvatski rast (Hrast). Budući da ima podosta nedoumica oko stvaranja i budućega djelovanja Hrast-a, htio bih razjasniti ono što je moguće i objasniti ono što se čini nemogućim – naime značajan uspjeh pokreta na izborima za Hrvatski sabor sljedeće godine, u koji ne sumnjam. Počelo je tako da su mnogi od nas slušali i poslušali glas onih Hrvata, u stvari ogromne većine hrvatskih građana, da nije dovoljno samo više ili manje točno dijagnosticirati novu zabunu hrvatske politike, nego djelatno i odlučno poduzeti sve kako bi se Hrvatska vratila na pravi put državne samostalnosti i narodnoga dostojanstva. Vrag je, naime, odnio šalu i bili bismo ništarije, kao što reče Stepinac, ako ništa ne bismo poduzeli u ovoj dubokoj političkoj krizi koja prijeti opstanku Republike Hrvatske. Ne može se i ne smije, dakle, dogoditi da se birači na parlamentarnim izborima opredjeljuju isključivo za dvije stranke, koje su u zadnjem desetljeću pokazale i nesposobnost i amoralnost i nepoštenje, odnosno izigrale hrvatski narod (O ostalim, klijentelističkim strankama, ne želim trošiti riječi.)(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 08. prosinca 2010.

Premda sam rekao da imamo pametnija posla nego se baviti retardiranim pogledima na nepostojeći jezik, moram još jednom o tome jer sam došao u posjed recenzije knjige Bernarda Gröschla "Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik." Recenziju je napisao Christian Voss i objavio u "Südost- Forschungen" 2009.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 07. prosinca 2010.

Gospodin Marinko Šišak, tajnik Hrvatskih studija, poslao nam je prvi broj novorođenoga časopisa "Kroatologija". Glavna urednica je Branka Tafra, šest je urednika, a u uredničkom vijeću poznata imena s europskih sveučilišta. Uz znanstvenike iz Oxforda, Cornella, Zagreba, Beča, Praga, Budimpešte, Bristola, Kiela i Poznana, u vijeću je i Jadranka Gvozdanović sa Sveučilišta u Heidelbergu. U prvom broju "Kroatologije" objavljen je i njezin prilog pod naslovom "Jezik i kulturni identitet Hrvata", dijametralno suprotan preživjelim razmišljanjima Snježane Kordić i šačice njezinih retardiranih pristaša u Hrvatskoj. Jadranka Gvozdanović ne polemizira. Predočuje statističke podatke iz popisa stanovništva provedenog 2001. u Hrvatskoj, te s popisa u Srbiji također početkom 21. stoljeća.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 06. prosinca 2010.

Kao oprezni pristaša stanovite škole u Chicagu koja je prije mnogih desetljeća zahtijevala da se u bavljenju teorijom književnosti prije svega raščiste termini a tek zatim raspravlja, definiram eto još jednom riječ klatež kao sinonim za sve ono što danas gmiže, puže i glavinja hrvatskom političkom scenom. Ta i takva sjedinjena klatež koja je davno izgubila boju, okus, ideološku prepoznatljivost i autentičnost, neki se dan na sajmištu dogovorila oko pomoći nesretnim i ugroženim komercijalnim televizijama a na štetu Hrvatske radiotelevizije, dakle nacionalne televizije (i radija). Nije, naime, HRT nacionalna televizija samo po pokrivenost teritorija (pokrivaju ga i komercijalne) nego po tomu što prati ili bi trebala pratiti cjelinu hrvatskoga života, kao upućena i svim područjima otvorena i utjecajna kulturna ustanova.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 03. prosinca 2010.

Svetom misom zadušnicom, koju će ove nedjelje, 5. prosinca u župnoj crkvi Sv. Jurja m. u Kaštel Sućurcu predvoditi sućurački župnik dr. don Emanuel Petrov, te paljenjem svijeća, Sućurani će obilježiti 67. godišnjicu od tragične pogibije stotinjak mještana koji su živote izgubili prilikom savezničkog bombardiranja stare župne crkve u Drugom svjetskom ratu. U spomen na nevine žrtve upalit će se svijeće na mjestu gdje se do tog kobnog dana 1943. godine nalazila stara crkva, a od koje je danas ostao samo zvonik.(R.Dobrić)

Detalji

Objavljeno: 30. studenoga 2010.

Kada sam ne tako davno pribilježio, s uskličnikom kao znakom ugodnoga iznenađenja, da je Matica hrvatska održala znanstveni skup "More – hrvatsko blago" uz sudjelovanje 120 stručnjaka, zabilježio sam i ime osobe koja je pripremila skup u ime Matice, naime ime prof. dr. Zvonimira Radića, pročelnika Odjela za nacionalnu tehnologiju. Nedavno saznajem da je g. Zvonimir Radić suspendiran i da je u sporu s Maticom. Pripisao sam to isprva zanimljivom novom stilu Matice, čija se uprava olako rješava ljudi zaslužnih za njezin rad i opstojnost, u čemu je slučaj akademika Dubravka Jelčića simptomatičan i zabrinjavajući. Premda nikada nisam bio matičar u djelatnom smislu - a jedino djelatno što sam učinio bilo je sudjelovanje u pritisku (u redovima Društva hrv. književnika) svršetkom osamdesetih da se reanimira Matica nakon skoro dva desetljeća zabrane – zbivanja u Matici hrvatskoj nisu me ostavljala ravnodušnim.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 30. studenoga 2010.

U četvrtak 2. prosinca bit će održana tribina posvećena hrvatskim generalima i braniteljima iz Bosne i Hercegovine, generalu Slobodanu Praljku, generalu Milivoju Petkoviću, te Valentinu Ćoriću, Jadranku Prliću, Berislavu Pušiću i Bruni Stojiću. Tribinu zajednički organiziraju Hrvatsko slovo i Hrvatsko kulturno vijeće, nastojeći svratiti pozornost na zapovjednike HVO-a i ostale hrvatske branitelje iz Herceg Bosne koji čame u haaškim tamnicama i protiv kojih se vodi politički montirani proces pod gotovo identičnom optužnicom kao što je ona hrvatskim generalima iz Republike Hrvatske, Gotovini, Čermaku i Markaču. Hrvatski se narod u Hrvatskom domovinskom ratu borio kao jedan narod, bez obzira na činjenicu da, voljom povijesti, dio hrvatskoga naroda živi u državi koja se naziva Bosnom i Hercegovinom, a čiji teritorij pokriva povijesnu hrvatsku baštinu, odnosno zemljopisno područje na kojemu je u srednjem vijeku bila stvorena drugotna država hrvatskoga naroda.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 29. studenoga 2010.

Na drugi, bolji svijet, preselio se književnik Julije Derossi, hrvatski domoljub i iznimno častan čovjek. Trogiranin rodom, živio je kao dječak u Požegi, gdje je i maturirao. U Zagrebu je pohađao Višu pedagošku školu a zatim diplomirao književnost na Filozofskom fakultetu. Radio je kao nastavnik, a potom profesor metodike i književnosti za djecu na Pedagoškoj akademiji u Gospiću. Sklon humoru i humorističnom pisanju, postao je svršetkom šezdesetih stalnim suradnikom satiričnog "Paradoksa" koji je nakon pada Rankovića širio prostore slobode, u tada mogućim okvirima. Kao urednik u "Paradoksu" često sam bio u kontaktu (telefonskom) s tim našim duhovitim dopisnikom iz Gospića, čiji su tekstovi bili rado čitani, ali su mu u ličkom središtu pribavljali mnoge neprijatelje. Osobno sam ga upoznao tek poslije. Nakon zabrane "Paradoksa", te sloma Hrvatskoga proljeća tri godine potom, Derossiju su život u Gospiću učinili nepodnošljivim, pa je morao potražiti utočište u Zadru gdje je nakon dugih godina iskušenja napokon dobio radno mjesto knjižničara.(H.Hitrec)