in memoriamU razdoblju od nekoliko dana umrla su tri značajna umjetnika: Ivica Bednjanec, Fedor Kritovac i Zoran Pavlović. Potpisnik ovih redaka iznosi, umjesto nekrologa, osobna sjećanja na njih. Zoran Pavlović - Družili smo se svršetkom šezdesetih u vrijeme "Paradoksa", viđali smo se u tiskarama i uredništvima sljedećih desetljeća, a u zadnjem i prvom u novom stoljeću slučajnost je htjela da oba, premda Zagrepčani, živimo o Samoboru, gdje je Zoran Pavlović neko vrijeme i radio za privatnu dizajnersku tvrtku. Visok, mršav, s karakterističnim pramenom već prorijeđene kose, pramenom koji mu bijaše zaštitnim znakom, beskrajno simpatičan, ironičan, ponekad ciničan. Umjetnik koji je već nesigurno hodao južnim dijelom Samobora, "dodran" (rekli bi kajkavci) više boemskim životom nego životnom dobi, uglavnom sam u svijetu koji ništa više i nikoga više ne cijeni, bez novaca.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

ButkovićJedan od naših čitatelja skrenuo nam je pozornost na komentar nedavnoga druženja Davora Butkovića s Zoranom Milanovićem i Radimirom Čačićem, opisanog podrobno, i rekli bi besramno, u rubrici Jutarnjeg lista s imenom "Salon Davora Butkovića". Komentar je zanimljiv budući da ga je napisala osoba koja je po svoj prilici politički bliža SDP-u nego HDZ-u, a opet potpuno razočarana, tako da se na kraju komentara čak zaziva pojava neke treće opcije na predstojećim parlamentarnim izborima.(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

Miroslav MikuljanTužna vijest presjekla me u rano kišno i maglovito jutro. Trenutak je to kad čovjek mora zastati i razgrnuti maglu...Uvijek me hrabrio. Davao poticaje. Donosio materijale. Predlagao teme. Ukazivao na probleme. Predlagao rješenja. Bilo mu je jasno što se uistinu događa, kako na HRT-u, u hrvatskom filmu, na kulturnoj, medijskoj i političkoj sceni, tako i u Haagu, Beogradu ili Bruxellesu. Patio je za onakvom Hrvatskom kakvu je sanjao – slobodnu u svakom pogledu - za kakvu se zalagao i kakvu je želio doživjeti u njezinoj punini. Osjećao je bilo svojega naroda. Disao je s njim. Nije gubio nadu i vjeru u bolju Hrvatsku. Nije se štedio. Domoljub. Trajni primjer o tomu da se bez ljubavi prema Domovini ne može dosegnuti punina života. I da je osobna žrtva na tom putu itekako izgledna.(N.Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

tisakŠto će Društvo novinara poduzeti protiv Jelene Lovrić? Znam da ne će ništa poduzeti, ali znam i da bi trebalo. Ne poznajem statut toga cijenjenog društva, ali vjerujem da se ondje govori i o etici. Možda samo o novinarskoj etici, no ona bi se trebala zasnivati na etici u najširem smislu riječi, kao znanosti o moralu i promicateljici istinskih vrijednosti.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

veljačaNa spekulacije o tome zašto sada progon komunističkih zločinaca, ministar unutarnjih poslova Karamarko odgovara na način koji ostavlja dojam iskrenosti. "Zato jer sam sada ja ministar ", kaže, te drugo: "Nužno je otkriti sve činjenice o karakteru komunističkoga totalitarizma". Ne znam zašto, ali Karamarku ponešto vjerujem. Glede činjenica o karakteru komunističkoga totalitarizma – nije potreban nikakav napor, jer se o tome sve zna. Jedna od tih činjenica je masovni genocid nad hrvatskim narodom. Ono što je potrebno utvrditi jest broj žrtava (i njihova identifikacija te dostojan grob) koji će kao konačan ući u povijesne knjige i školske udžbenike, što treba postati nacionalnim ali i međunarodnim projektom i nikako nije samo posao policije.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

hrtJa pratim i vaš mukotrpan rad na provedbi našega programa. Potaknut vašom mudrom odlukom o ukidanju Poslovnog kluba urednika Đure Tomljenovića, slobodan sam vašim daljnjim društvenopolitičkim naporima u provedbi našega programa skrenuti pozornost na činjenicu da na HTV-u ima još utvara prošlosti koje bi trebalo, sukladno prethodnoj vam odluci, odlučno eliminirati kako ne bi radnike, seljake i poštenu inteligenciju pred malim ekranima skretali s pravoga puta. Nadam se da ste Tomljenovića pospremili na sigurno. Pišem samo o televiziji, o radiju pisat ću u drugom ekspozeu, premda je i radio u mjerodavnosti Saveza za Europu (SZE), odnosno, našega Socijalističkoga saveza radnoga naroda Hrvatske (SSRNH). Vi znate, revoljucija, oprostite – program ne smije stati makar je neprestano u dijaljektičkom gibanju između proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa. Program je vaša obveza i odnos, vaša proizvodnja. Zato vi morate biti najsvjesnija snaga ove zemlje.(N.Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

BleiburgPrije više od dvadeset ljeta, u zadnjim godinama postojanja SFRJ, pojavila se u nakladi zagrebačkoga "Starta" knjiga "Bleiburg" (skupina autora, urednik Marko Grčić). Knjiga je to znamenita i u svoje je doba izazvala senzaciju, jer je po prvi put nakon duge šutnje u vrijeme komunističke strahovlade objavljena (gotovo cijela) istina o Bleiburgu i Križnim putovima. Pri kraju knjige tiskana su dva razgovora – s grofom Tolstoyem i lordom Adlingtonom. Prvi je netom bio izgubio proces protiv Adlingtona – proces koji i nije mogao dobiti pred engleskim sudom.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

šutnjaKako priopćavaju mediji, haaško je tužiteljstvo na početku završnih riječi u suđenju šestorici političkih i vojnih čelnika bosanskih Hrvata (Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić, Berislav Pušić) poručilo da su dokazi «pokazali da je postojao udruženi zločinački pothvat na čelu s bivšim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom čiji je cilj bio stvoriti etnički čistu 'veliku Hrvatsku' progonom bošnjačkog i drugog nehrvatskog stanovništva iz dijelova BiH koje se planiralo pripojiti Hrvatskoj». Od tužiteljstva haaškoga suda, čiji rad – recimo to posve neezopovski i nediplomatski - kontroliraju isti oni kroatofobni jugofili koji su Miloševiću omogućili krvavu agresiju na RH i BiH, i koji samostalnu Hrvatsku ne trpe na karti svijeta, nisu se mogle ni očekivati drugačije riječi.(D.Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

komunizamU subotu, 29. siječnja 2011. sastali su se preživjeli hrvatski partizani i njihovi današnji sljedbenici, te zajedno s aktualnim predsjednikom Države, predsjednikom Sabora i gradonačelnikom Zagreba, lamentirali u skladu sa svojom ideologijom, moralom i osjećajem za povijesnu i ljudsku odgovornost. Pada u oči kako su komunisti, bivši i sadašnji, prisvojili antifašizam, kao nešto što samo njima pripada. Oni su jedini antifašisti, baštinici njegove istine, a svi ostali su, ili fašisti, ili kontrarevolucija. Za takvo prisvajanje ne postoji povijesno opravdanje. Antifašizam pripada svim demokratski opredijeljenim građanima Hrvatske, koji su tijekom Drugog svjetskog rata, ne zbog staljinizma kao naši komunisti, već zbog slobode, demokracije i potpune nacionalne suverenosti, ustali protiv ustaškog režima i Centralnih sila, za jednu novu i drugačiju Hrvatsku.(Đ.Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
Sub, 2-05-2026, 18:45:07

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.