Detalji

Objavljeno: 08. travnja 2011.

Nakon iznenadna bombardiranja splitske luke 6. travnja 1941. (na Cvjetnicu!) koje su izveli talijanski ratni zrakoplovi, proglašeno je ratno stanje. U katedrali uobičajeni obredi Velikog tjedna nisu održani. Samo je služena tiha misa uz otkrivanje križa i klanjanje vjernika. Nije bilo ni barabana ni tradicionalne procesije. Posvećenje ulja obavilo se u protuzrakoplovnom skloništu Biskupske palače.(F.Baras)

Detalji

Objavljeno: 07. travnja 2011.

Sveti Tripun je rođen u Kampsadi (Mala Azija) oko 232. godine, a mučeničku smrt je podnio za vrijeme vladavine rimskog imperatora Decija, oko 250. godine. Tijelo mu je preneseno u Kotor iz Carigrada 13. siječnja. 809. godine. Kult sv. Tripuna neobično je raširen u južnoj Italiji (provincija Bari), gdje se prva crkva njemu u čast spominje 1326. godine. Najveća proslava u čast sv. Tripuna je u gradiću Adelfia, 12 km od Barija, gdje se na dan 10. studenog kada se slavi Tripundan po rimskom martirologiju, okupi i do 300.000 vjernika. Adelfia je dobila česticu relikvije sv. Tripuna 1839. godine iz Kotora.(Đ.Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 04. travnja 2011.

Izgleda da Dražen Budiša nije izvukao veću pouku iz smjene vlasti nakon smrti prvoga hrvatskog predsjednika, kada je zbog vlastitih predsjedničkih ambicija osigurao 2000. godine SDP-u potpuni politički prevrat na trećesiječanjskim izborima. Posljedice toga prevrata i velikih čistki koje su ga slijedile praktički se na svim razinama osjećaju i danas, jer povratkom Sanaderovoga HDZ-a na vlast nije ništa učinjeno drugoga nego je samo dodatno zabetonirano zatečeno stanje. Izlazeći sada iz političke mirovine, Dražen Budiša se pred još jedne važne parlamentarne izbore vraća u hrvatski politički život. Međutim, odabrani način, na žalost, sličan je onome koji je prethodio 2000., HSLS bi opet htio biti SDP-u partner pri povratku na vlast.(mm)

Detalji

Objavljeno: 03. travnja 2011.

O naslovnici najnovijih Novosti, „samostalnog srpskog tjednika" koji izlazi uz pomoć Državnog proračuna, sigurno će se ovih dana ponovo dosta govoriti. Naime, nakon skandaloznih naslovnica kojima su se vrijeđali hrvatski branitelji (hrvatski vojnik prikazan kao vampir koji siše krv srpske žrtve) i Hrvatska vojska (ilustracija pada dva MIG-a uz naslov „Oba su pala"), zadnja naslovnica ovoga lista primjer je u Hrvatskoj do sada nezabilježenoga prostakluka i primitivizma.(mm)

Detalji

Objavljeno: 03. travnja 2011.

U proteklom uglavnom uludo potrošenom desetljeću uloga medija odigrala je jednu od ključnih dionica eutanazije javnoga mišljenja. Instalacija podobnih medija na nacionalnom planu događala se na različite načine, pa i pogodovanjem privatizacijske kupnje nacionalnih brandova. Sretnici su zauzvrat klijentelistički veličali Sanadera i njegove „uspjehe“, a prije njega Račana. Prije svih drugih „uspjeha“, najvažniji su im bili odricanje od istine, pokornost vanjskim čimbenicima i porast vanjskoga duga države. Pokornost se provodi kroz medije i banke. Objektivno informiranje i zdravi novac zamijenili su propaganda i siromaštvo što je pogubno za održivi razvitak demokratskoga društva. Kad već tako ide u središnjoj državi, istim putom krenule su i mjesne elitice stasale uglavnom na negativnoj stranačkoj selekciji. Koriste proračune kako bi osigurale medijsku nirvanu i svoju inačicu istine.(N.Piskač,Panorama)

Detalji

Objavljeno: 01. travnja 2011.

Osim svetoga Tripuna i blažene Ozane Kotorke, o kojima će biti riječ u idućem nastavku, u Kotorskoj se biskupiji slavi nekoliko blaženika-franjevaca o čijim se životima i posljednjim počivalištima malo znade. Navodimo ih prema kronotaksi Biskupije.(Đ.Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 29. ožujka 2011.

Nisam pratio cijelu polemiku, tek u citatima, a pozornije sam pročitao napis Zvonka Pandžića u "Vijencu", pod naslovom "Velimir Visković – posljednji komesar hrvatske književnosti". Pandžićeve su primjedbe na "Hrvatsku književnu enciklopediju" u najvećem dijelu točne. Premda se nesumnjivo radi o dobrodošlom i ponegdje solidno obavljenom poslu u obavještajnom (informativnom) smislu, HKE je proviđena ideologramom osamdesetih godina prošloga stoljeća. Nije to ništa neobično, jer ni Visković ni njegov ravnatelj Vlaho Bogišić nisu kadri otrgnuti se od matrice kojoj zauvijek pripadaju, a ona je jugoslavenska i u svojoj biti duboko nesretna. Na pitanje tko je tu dvojicu vrlih muževa proizveo u leksikografe, odgovor je poznat – Sanader, Biškupić i uža politička rodbina, u vrijeme pune vlasti stranke koja je nekada bila pokret i zvala se HDZ.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 28. ožujka 2011.

Zasađen u prosincu 2010., znači prije otprilike tri mjeseca, politički pokret Hrast naglo je rastao i sada se već može reći da je riječ o fenomenu koji ubrzano popunjava prazan prostor na političkoj sceni. Taj je uspjeh postignut jer su programska načela Hrasta cijelo vrijeme živjela u hrvatskome narodu. Nadalje, utemeljitelji i podupiratelji Hrasta radili su uglavnom daleko od očiju medija na cijelom prostoru hrvatske države, stjecali simpatije i širili mladu krošnju Hrasta uključivanjem stotina formalnih i neformalnih skupina građana. Veći skupovi u nekim hrvatskim gradovima bili su tek vidljivi, javni znak djelovanja Hrasta, koji je usporedo kapilarno zahvaćao i najmanja naselja, a i dalje na tome radi, nalazeći svugdje ljude koji zatim sami na svome području, u svojoj obitelji i među poznanicima šire glas o Hrastu i promiču njegovu poruku. Utemeljena su vijeća Hrasta u izbornim jedinicama, a započelo je i utemeljivanje u gradovima i općinama.(H.Hitrec)