HaagKako je presudom hrvatskim generalima Gotovini i Markaču u međunarodno pravni i globalni politički promet pušten hrvatski zajednički zločinački pothvat, u kontekstu raspada Jugoslavije trebalo bi vidjeti koji je zajednički zločinački pothvat Haaško krumpirište namjerno preskočilo, kako bi od neželjene mu hrvatske države preostao samo zajednički zločinački pothvat. Jednoga dana, recimo 2021., netko osobit, poput Tuđmana, morati će reći u Mesićpusićstanu kako je Republika Hrvatska bila „izraz težnje hrvatskoga naroda“. Taj će odmah dobiti po glavi palicom čuvara Jugoslavije uz osudu da „veliča NDH i hrvatske zajedničke zločinačke pothvate“! Za vrijeme Tuđmana, Hrvatice i Hrvati, imali smo Hrvatsku. Politike Račana, Tomčića, Mesića, Sanadera, Bebića, Pusićke, Milanovića, Bajića, Kosorove i Josipovića mogu se pohvaliti: Građanke i građani - imamo ZZP. Jedanaest godina napornoga rada urodilo je plodom! Trebalo im je dvostruko više vremena i vanjskih saveznika negoli Tuđmanu da vlastitim snagama uz pomoć Božju obnovi, obrani i oslobodi Hrvatsku.(N.Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

Hrvoje HitrecNeki dan mi je u splitskom HNK uručena (treća) nagrada "Marin Držić" za dramsko djelo "Asasin". Prvu je nagradu dobio Zlatko Sviben za djelo " Odsjev magle". Kao trećerazredni pisac uglavnom prozne orijentacije pristojno sam primio dramsku nagradu koja ima određenu težinu – skulptura dubrovačkih zidina i renesansne bine teška je brat-bratu više od pet kilograma i imao sam ponešto problema pri unošenju u zrakoplov.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

DobranjeZahvaljujući ponajprije Bogu i velikom hrvatskom bogoljubu, čovjekoljubu, domoljubu i rodoljubu – Don Lovri Žuljeviću-Mikasu, već 11-u godinu zaredom, 25. travnja 2011. na Uskrsni ponedjeljak, održana je u Dobranju (u imotskoj općini Cista Provo) komemoracija,tj. sv. Misa zadušnica u spomen na 136 nevinih hrvatskih žrtava, koje su pomahnitale komunističke bande – partizani koncem svibnja 1944. ubili (u većini slučajeva hladnim oružjem – kamom) i izmasakrirane bacili u jamu Podi pokraj Graba u Cetinskoj krajini. U nazočnosti nekoliko tisuća vjernika, te rodbine, prijatelja i poštovatelja ovih 136 hrvatskih mučenika (njihov popis prilažem na kraju članka, a e-poštom mi ga je proslijedio splitski katedralni župnik Don Tomislav Čubelić, na čemu mu bratski zahvaljujem!) sv. Misu zadušnicu je u ovdašnjoj crkvi sv. Ivana Krstitelja predvodio msgr. Juraj Jezerinac, vojni ordinarij u RH, dakako, u suslavlju mnogobrojnih svećenika iz imotske i cetinske krajine.(P.Vulić)

Add a comment Add a comment        
 

 

Peter GalbraithKad bi se dijelila nagrada za najviše pojavljivanja u hrvatskim medijima od čitanja presude za tzv. „zajednički zločinački pothvat" onda bi tu nagradu vjerojatno odnio bivši američki veleposlanik u Republici Hrvatskoj Peter W. Galbraith. No, njegovo današnje tumačenje zbivanja iz 95. godine treba prvenstveno shvatiti kao svojevrsno američko pranje ruku od Hrvatske. Uostalom, kako je sam bivši veleposlanik rekao, nema zemlje na svijetu koja je učinila, odnosno, kako je to diplomatski rekao, „postigla", ono što je „postigla" Hrvatska, predavši primjerice svoje najstrože čuvane državne dokumente drugima.(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

Mit o nebeskoj SrbijiPred nekoliko tjedana iz tiska je izišla knjiga kulturnog povjesničara i bivšeg profesora književne teorije na Sveučilištu u Indiani i Arizoni dr. Branimira Anzulovića pod naslovom "Mit o nebeskoj Srbiji. Polazište osvajačkih ratova i zločina u 20 st.". Riječ je, zapravo, o prijevodu knjige koja je još 1999. u New Yorku i Londonu objavljena pod naslovom "Heavenly Serbia: From Myth to Genocide". Prijevod je prije smrti 2001. uradio sam autor, a knjiga je objavljena u nakladi Večernjeg lista pod uredničkom palicom Zvonimira Despota. Knjiga je podijeljena na šest poglavlja sa sljedećim naslovima: 1. "Nebeska Srbija" 2. "Susret s Turcima" 3. "Život i pjesme Dinaraca" 4. "Raskol u modernome srpskom nacionalnom identitetu" 5. "Začarani krug laži i straha" 6. "Svijet i srpski mitovi".(D.Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Mesić i RačanKad je predsjednik Zastupničkoga doma Hrvatskoga državnoga sabora, dipl. ing. Zlatko Tomčić (HSS) potpisao Deklaraciju o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu (Klasa: 004-01/00-01/01, Zagreb, 14. travnja 2000.), otvorio je širom vrata velikobritanskoj konstrukciji o hrvatskom zajedničkom zločinačkom pothvatu, koja se već kuhala u Haagu, a na koju je predsjednik dr. Franjo Tuđman prethodno upozoravao. Odmah za Tomčićem i predsjednik Republike Hrvatske, Stjepan Mesić (kandidat Pusićkine i Čačićeve HNS), širom je na Pantovčaku otvorio vrata kreatorima hrvatskoga zajedničkoga pothvata. Krajem iste godine vladajuća garnitura u Zagrebu prihvatila je i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Zapadnog Balkana.(N.Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

Zoran ŠprajcJoš jedna zloraba Dnevnika HTV-a – na samu uskrsnu večer. Voditelj središnjeg Dnevnika Zoran Šprajc ovlastio je samoga sebe da izgovori komentar na presude zloglasnoga Haaškog suda, u skladu s tužiteljem i sucima toga suda, u skladu s izjavama srbijanskih političara i u skladu s uskrsnim komentarima vrha Srpske pravoslavne crkve.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

guskeO protuhrvatskoj politici Haaškoga suda pisao sam od sredine prošloga desetljeća. I sve to, uključujući i knjige Nebeska Srbija u Hrvatskoj (Zaprešić, 2005.) i Haag protiv Hrvatske (Zagreb, 2007.) stoji i danas poslije izricanja haaških osuđujućih nepravomoćnih presuda nevinima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, generalima Hrvatske vojske koja je pobijedila velikosrpskog agresora. Sad znam da sam i osobno dio konstruiranoga „zajedničkoga zločinačkoga pothvata“. Hvala Haagu na „uskršnjoj“ čestitci u kojoj laže kako je i moderna hrvatska država stvorena na zločinu. Potencijalno svi smo sumnjivi, možda nam to otvori oči: Isus je svojima oprao noge, a nama Haag ispire mozak.(N.Piskač, Panorama)

Add a comment Add a comment        
 

 

državna tajnaOvih dana s pozornošću se čekalo očitovanje bivšega predsjednika Republike Stjepana Mesića u svezi s ilegalnim dilanjem transkripata audio snimki njegova prethodnika. S jedne strane postoji velika sumnja u autentičnost ovih transkripata u inačici u kakvoj su se pojavili u javnosti i Haagu, što sada priznaje čak i trenutni predsjednik Republike Ivo Josipović u izjavi da se "postavlja pitanje vjerodostojnosti brijunskih transkripata". S druge strane, neovisno o tome da li su transkripti vjerodostojni ili ne, i ima li uopće u njima nečega što bi opravdalo haašku optužnicu, ostaje pitanje legalnosti njihove objave. Odnosno, postavlja se pitanje da li se s materijalom s oznakom državne tajne radilo u skladu sa zakonskom procedurom ili je prekršena državna tajna zbog čega bi netko morao snositi odgovornost propisanu zakonom?(mm)

Add a comment Add a comment        
Sub, 2-05-2026, 18:39:52

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.