Pauci4. gardijska brigada, znana pod nazivom «Pauci», osonovana je 28. travnja 1991. godine u jeku priprema za ustrojavanje ZNG-a, nakon samog početka agresije na Republiku Hrvatsku. Brigada je bila sastavljena od dragovoljaca i veće skupine mladih redarstvenika koji su izašli iz središta za izobrazbu postrojbi za posebne namjene MUP-a. 4. brigada je jedna od onih postrojbi čiji pripadnici nisu imali vremena za obučavanje, pa je isto vršeno u hodu tijekom izvršenja zadaća koje su postavljane pred njih. Sve borbene zadaće brigada je izvršavala pod geslom "In hoc signo vinces" (U tom znaku pobjeđuješ), a prvi borbeni zadatak brigade je bila akcija oslobađanja Kruševa, koji je uspješno izvršen u srpnju 1991. godine. Potom su uslijedile obrambene ali i oslobodilačke akcije od Zadra, Sinja, Drniša, Šibenika, Vodica do oslobađanja Dubrovnika i dubrovačkog zaleđa u akcijama Tigar i Vlaštica, operacija Maslenica, Zima 94, Skok-1 i Skok-2, Ljeto 95, a potom akcije Oluja i Maestral. U borbi za slobodu Hrvatske poginula su 193 pripadnika ove postrojbe. Na žalost, one koji su se hrabrima i nepobjedivima pokazali u ratu, pravi porazi izgleda očekuju tek nakon njega.. Tako nam je prispjelo pismo čitatelja Ante iz Splita u kojem upozorava na činjenicu da je prije nekoliko dana ta ista brigada  navodno ukinuta, bez da je Slobodna Dalmacija ili bilo koji drugi medij o tome donio niti jednu jedinu riječ. Posljednje sjedište 4. gardijske udarne brigade bilo je u Kninu. Ako je tome zaista tako, sada od Karlovca pa do juga Hrvatske nema više Hrvatske vojske, piše Ante. U svakom slučaju riječ je o logičnom nastavku trenda kriminalizacije Domovinskoga rata i odricanja svega i svih što bi se sa njime moglo povezati, uključujući i hrvatske generale koji sjede na optuženičkim klupama u Haagu.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
MeđimorecNa stranicama ovog portala objavljeno je moje izlaganje u povodu godišnjice smrti pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana koje sam izgovorio 12. prosinca 2007. godine u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu. Oslanjajući se na reakcije na netom izvedenu predstavu „Zastave, barjaci, stjegovi“, prigodom stote godišnjice „Hrvatskog narodnog kazališta“ u Osijeku, analizirao sam ozračje koje se počela stvarati od same najave tog projekta, preko podmetanja za vrijeme njegovog nastajanja, do prvih reakcija javnosti i stručne kritike neposredno nakon premijere. Zaključio sam da se ponovno digla hajka na tekst i predstavu koja na drukčiji, slobodan, iskren i pošten, ne-dogmatski, ne-komunistički način tumači hrvatsku suvremenu povijest, njenih sedamdeset godina od 1920. do 1990. Ona nije politički pamflet već drama ljudi u povijesti/politici, komad koji se razvija kroz sudbinu pojedinaca. U tu svrhu sjajno je poslužila Krležina mreža likova i njihove isprepletene sudbine, nazori, ideologije, naravi, moral i politika. Jedan od nezaobilaznih lica, dramskih osoba koje su stvarale tu povijest bio je dr. Franjo Tuđman i njegova pojava u ovom komadu postala je glavni razlog da se jedan dio javnosti, javnih medija, činovnika u kulturi i kazališnih djelatnika unaprijed ideološki usprotivi tom projektu. Protimba predstavi nastavila se s podmetanjem o pomirbi ustaša i partizana (slučaj s nacrtom plakata za predstavu ), da bi kazališni izvjestitelji u nekoliko napisa i pamfleta oštro napali tekst i predstavu koju je s rijetkom pažnjom do sada odgledalo stotine gledatelja u Osijeku.
Add a comment Add a comment        
 

 
Zastave, barjaci, stjegovi U nastavku donosimo prvi dio teksta iz predstave Miroslava Međimorca pod nazivom "Zastave, barjaci, stjegovi". Ugodno čitanje.
Add a comment Add a comment        
 

 
Zastave, barjaci, stjegovi U nastavku donosimo drugi dio teksta kazališne predstave Miroslava Međimorca pod nazivom "Zastave, barjaci, stjegovi".
Add a comment Add a comment        
 

 
Horst PirkerU subotnjem podlistku Večernjeg lista Obzor mogli smo pročitati u članku pod naslovom "3M - Strategija novina budućnosti" kako je predsjednik uprave Styrije Horst Pirker doputovao privatnim zrakoplovom na samo nekoliko sati u Dubrovnik, gdje je u sklopu prve Komunikološke škole Matice hrvatske održao predavanje o temi „Budućnost medija“. Ako se oljušte suvišne riječi, srž te ingeniozne strategije (3M strategija – multimedija, multikanali i multiplatforma) je u slučaju Styrije i Hrvatske da se do veće tiraže stiže Internetom, odnosno u konkretnom slučaju internetskim portalom Večernjaka - koji je "iznimno dobar, moderan i na međunarodnoj razini". S druge strane, strateg Horst Pirker nije znao objasniti kako to da dnevnik "24 sata" sa svojih 200 do 250 tisuća primjeraka dnevno ima danas veću nakladu nego Večernji i Jutarnji list zajedno. Što se tiče samih sadržaja, odnosno uređivačke politike, u članku u Večernjem listu nije bilo puno riječi. Ništa nismo saznali ni o temama na koje su se u svom otvorenom pismu Horstu Pirkeru podrobno osvrnuli uredništvo i suradnici Porala Hrvati AMAC krajem veljače [Otvoreno pismo portala Hrvati AMAC predsjedniku uprave Styrije]. Možda je gospodin Pirker mogao kupiti poštansku marku, uputiti sms-poruku ili e-mail i pristojno odgovoriti na to pismo, umjesto ići tumačiti u Dubrovnik da „Styria želi dati doprinos društvu, a ne samo ubirati profit“, te da „ne želi nikakvu moć i zato je slobodna i od politike i drugih moćnika“.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Medački džep Bivši zapovjednik kanadskog bataljuna u sastavu mirovnih snaga UN-a Thomas James Calvin ponovio je svjedočeći na suđenju generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu da su se kanadske snage sukobile s pripadnicima Hrvatske vojske koja je, tvrdi, nakon mirovnog sporazuma odugovlačila s povlačenjem iz Medačkog džepa. Ovoga puta izostavio je svoje podatke o hrvatskim žrtvama spomenute «bitke», za koje su i hrvatski izvori kao i časnici UN-a koji su svjedočili nešto ranije u procesu sa sigurnošću ustvrdili kako ih nije bilo. Podsjećamo o konkretnoj nepostojećoj bitci u nekoliko smo navrata već pisali na Portalu( 1 ,2 ,3 ,4 ). Ipak fascinira upornost kojom Kanađani ne odustaju od priče o svojem imaginarnom sukobu s Hrvatima, iako im se ista kontinuirano osporava na način da je već mnogo takozvanih argumenata uspješno opovrgnuto. Ruku na srce, Kanađani od spomenute, ne zavaravajmo se isključivo političke konstrukcije niti mogu, a niti žele odustati. Kad bi se tako nešto dogodilo, bila bi to velika pljuska kanadskoj vojsci, ali i državi koja je svojim «hrabrim» vojnicima za srčanost i hrabrost u izmišljenoj bitci podijelila 800 medalja, proglasivši je ni manje ni više svojom najvećom bitkom od Korejskoga rata. No nitko i ništa ne može opravdati činjenicu da se i dalje dopuštaju zlonamjerne konstrukcije koje će, ako se ne spriječe, predstavljati povijesnu istinu i negativno obilježiti ne samo direktne sudionike borbe za slobodu vlastite države, nego i generacije koje dolaze. Zaustavimo laži! (mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Milanović U poslijednja dva dana uzburkale su se vode u SDP-u. Nije da su do sada bile mirne, ali ipak se pokušavao održati nekakav površinski privid mira i sloge. No, kako se iz izjava pojedinih članova SDP-a već duže vrijeme dalo naslutiti sve manje prikriveno nezadovoljstvo kako trenutnim stanjem u kojem se sama stranka nalazi, tako i njenim još uvijek aktualnim predsjednikom Milanovićem, ostavka dojučerašnje dopredsjednice Željke Antunović ne bi trebala (a i nije) nikoga iznenaditi. S obzirom na činjenicu da vatromet taština, odnosno sukob starih i novih kadrova u SDP-u lagano tinja još od njihove izborne konvencije, a kako je stranka od kad je kormilo preuzeo mlad i nadobudan partijski kadar Milanović neosporno na silaznoj putanji, bar što se opće popularnosti među narodom tiče, zanimljivo će biti vidjeti kako će se stvari odvijati na slijedećem stranačkom kongresu. Bez obzira na činjenicu kako se Željka Antunović na ovakav potez najvjerojatnije nije odlučila iz samaritanskih razloga i brige za stranku, nego prvenstveno vođena vlastitim ambicijama da istu napokon i formalno preuzme, ne može se osporiti da mnogo stvari u unutarstarnačkoj hijerarhiji trenutno očito ne valjaju, odnosno da je mladi Milanović nametnuo svojevrsnu diktaturu, koja je zapravo u potpunoj suprotnosti sa svim onim liberalnim, demokratskim i «modernim» stavovima koje tako neumorno zagovara.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
ČačićPortal javno.hr objavio je dokumentaciju koja otkriva kako je predsjednik Uprave INA d.d. Tomisalv Dragičević 2000. godine poklonio nešto više od milijun kuna državne naftne kompanije INA-e, sestri Radimira Čačića Radmili Ramuščak. U cijelu aferu je nečasno upetljano još nekoliko visokopozicioniranih HNS-ovaca, uključujući i uglednoga zagrebačkog odvjetnika Marijana Hanžekovića. Također se iz dokumentacije može naslutiti kako su predsjednik Središnjeg odbora Hrvatske narodne stranke Radimir Čačić, kao i još neki visokopozicionirani članovi HNS-a "imali svoje prste'"u cijelom slučaju koji je Čačićevoj sestri donio milijunsku korist. Više puta spominjane financijske malverzacije Čačića, kao i nekih drugih HNS-ovaca ne bi trebale čuditi nikoga, ako se u obzir uzme činjenica kako je on o svome "specifičnom" načinu poslovanja u nekoliko navrata govorio čak i prilično otvoreno, ali se po onoj staroj "vuk ujeo magare" nije ništa dogodilo, osim što je za nagradu Čačić bio kandidiran kao jedan od premijerskih kandidata na prethodnim izborima. Predsjednik Mesić na sva se usta raspričao o problemima korupcije, sukoba interesa kao i o potrebi da se u mrežu konačno ulove i krupnije, a ne samo sitne ribe. Ako su te priče zaista i iskrene, u ribolov ne bi trebao otići daleko, dovoljno je da pogleda kako ribe grizu u njegovoj vlastitoj stranci.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Stjepan Mesić Nakon tri tjedna gotovo neprekidnih putovanja, u Republiku Hrvatsku vratio se predsjednik Stjepan Mesić. Podsjećamo, nakon prijateljskog posjeta pukovniku Gadafiju koji vodi Veliku Socijalističku Narodnu Libijsku Arapsku Džamahiriju, Stjepan Mesić uputio se u Japan, pa je nekoliko dana proveo u Vijetnamu, da bi se svjetska turneja završila s posjetom Amanu i razgovorima s jordanskim kraljem Abdullahom II. Osim nezaboravnih trenutaka o kojima ćemo zacijelo imati prilike čitati u memoarima današnjeg predsjednika RH jednom kada budu dovršeni, od predsjednikove turneje veliku korist imali su i građani. Bili su neko vrijeme pošteđeni predsjednikovih izjava. No, kao što se obično kaže, sve što je lijepo, kratko traje.(mm)
Add a comment Add a comment        
Pon, 17-03-2025, 18:31:12

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.