Detalji

Objavljeno: 30. svibnja 2010.

Inače vrlo dobro dizajniran, manjinskom svjetonazoru prilagođen, "Jutarnji list" kronično pati od nedostatka vrsnih kolumnista, od kojih su neki u potpunoj diskrepanciji s hrvatskom zbiljom. U broju od petka okomili su se na sudove, i to ne bilo kakve, nego na Vrhovni i Ustavni sud. Prvom zamjeraju što je donio jednu presudu, na drugoga "vrše pritisak" da ne donese drugu presudu. U drugom slučaju radi se o poznatom načinu ("Tadić: Gotovina ne smije biti oslobođen"), samo što ovaj put hrvatski novinar Butković u maniri političkoga (i pravosudnog) arbitra poručuje "Osloboditi Glavaša značilo bi katastrofu". Sada bi se Ustavni sud valjda trebao uplašiti, ili što? Ukoliko je doista u suđenju Glavašu učinjena proceduralna pogreška (kadija te pritvori, kadija ti sudi), onda je dužnost Ustavnog suda da djeluje u skladu sa zakonom. Osim toga, cijelo suđenje Glavašu ionako je bilo politička farsa, pripremljeno je bilo nezakonitim pritiskom na svjedoke, od kojih je jedan (ključni) doista nekoga ubio i ostao na slobodi. No ni to nije sve, jer je tendenciozno i neodgovorno govoriti, i onda (u vrijeme suđenja) i danas, o "srpskim civilima".(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 27. svibnja 2010.

Prema ovotjednim novinskim napisima, biskup Komarica polaže velika očekivanja u susret s Ivom Josipovićem u Banja Luci. Citira se njegova nada da će se posjetom hrvatskoga predsjednika ne samo Sarajevu nego i Banjoj Luci okrenuti novi list i otvoriti vrata masovnijem povratku Hrvata iz Republike Srpske. I, zaista, kao najviši predstavnik Katoličke Crkve u Republici Srpskoj, iz koje je do 1995. godine etničkim čišćenjem protjerano gotovo cijelo katoličko stanovništvo (200.000 osoba), biskup Komarica idealna je osoba s čijim se željama i nadama može politički manipulirati. Naime, Ivo Josipović sada zaista do mile volje može u Banja Luci okretati nove listove, jer tamo Hrvata više nema i svi imalo realniji znaju da će tako ostati zauvijek. Pa zato priče o povratku Hrvata nikoga ne zabrinjavaju, a ponajmanje Srbe. Ali su s druge strane pogodne za relativiziranje važnosti susreta Josipović-Dodik u glavnom gradu Republike Srpske, čime se de facto i s hrvatske službene strane amenuje etničko čišćenje kao temelj srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini. Ako se pri tome može za hrvatske medije dobiti i koja slika s katoličkim biskupom, još bolje, zar ne?(mm)

Detalji

Objavljeno: 27. svibnja 2010.

Nakon intenzivne šetnje spuštanje autobusom 156, u kojemu mi pozornost privuče dijalog što se razvio između postarije žene koja je sjela iza mene i mlađega muškarca koji je stajao iza mene. I, govori mladićev glas, je li se u Erdelju napokon poboljšala opskrba? Mrvicu stran naglasak, uzlazni lukovi u završecima riječi i rečenica upućuju na govor koji se priviknuo na zvuk nekog zapadnjačkog jezika pa već i ta uzlazna putanja daje njegovu govoru prizvuk prilične arogancije.(...) Naposljetku sam se pribrao i okrenuo na sjedalu kako bih neskriveno i temeljito promotrio sugovornike. Naglo su zašutjeli i više nisu ni pisnuli-a ja odonda razbijam glavu zašto? Zar mi je pogled tako strog? Gornji citat iz knjige Imre Kertesza Dnevnik s galije , Fraktura 2008. str.219.-220. potaknuo me na pomnije osluškivanje i bilježenje događaje iz autobusa koji me od mog doma dovodi do, ili odovodi od, srca Zagreba i hrvatske države. Autobusno stajalište na Kaptolu. Veći broj ljudi očekuje dolazak autobusa broj 106 koji vozi do Mirogoja i Krematorija. Rano je prijepodne.(M.Međimorec)

Detalji

Objavljeno: 27. svibnja 2010.

Ove subote u Norveškoj će se održati 55. po redu Eurosong. Nije nam namjera ulaziti u rasprave o umjetničkoj kvaliteti i razini same priredbe koja s godinama neosporno postaje sve upitnija, uostalom o ukusima se ne raspravlja. Činjenica je da sve to šarenilo i kič milijune gledatelja svake godine ipak drže pred malim ekranima, a čak i oni najnezainteresiraniji komentiraju kvalitetu pjesama, ponajviše naravno hrvatsku predstavnicu na tom glazbenom natjecanju. Ove godine predstavljaju nas tri mlade djevojke s pjesmom koju će, a što je svakako pohvalno izvesti na hrvatskom jeziku. Ono što svemu daje pomalo negativnu konotaciju jest nezaobilazni politički predznak koji se od strane hrvatskih medija sustavno pokušava implementirati u priču koja bi trebala biti ponajprije glazbene naravi. Naime, trebala bi, ali nije. Čitajući hrvatske tiskovine i portale i gledajući vijesti stječe se dojam kako Hrvatska ove godine nema samo jednog predstavnika, nego najmanje još njih šest – Srbiju, BiH, Sloveniju, Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 26. svibnja 2010.

Dobra je vijest da su kiše prestale. Po dogovoru HDZ-a i SDP-a do svršetka svibnja kiša će padati samo subotom i nedjeljom. O kazališnom komadu "Buđenje proljeća" bit će još riječi na našim internetskim stranicama. Za sada: stavljanje križa pokraj (nacističke) svastike, štoviše njihovo izjednačavanje, bezočna je drskost. Autorima "Buđenja" vjerojatno nije nepoznato da su nacisti progonili križ i kršćanstvo u cjelini, baš kao i komunisti – ali kada se krivotvori na sve strane i u svim područjima, zašto bi kazalište zaostajalo. Otvorena je izložba radova Radovana Domagoja Devlića, u zagrebačkoj Galeriji ULUPUH. Neprežaljeni, prerano umrli moj prijatelj postaje sve većim što vrijeme odmiče, te sada već svi potvrđuju ono što sam svojedobno rekao – da se radi ne samo o najboljem hrvatskom crtaču stripova, nego i o jednom od najboljih crtača u hrvatskoj likovnoj umjetnosti uopće.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 26. svibnja 2010.

Zbirka pjesama „Pismo mome Marangunu" literarni je prvijenac autora do sada malo poznatog široj javnosti, Dražena Radmana. U popratnoj „Bilješci o autoru" otkriva se zanimljivi životopis ovog pjesnika s lijepog otoka Šolte. Naime, Dražen Radman je rođen 1967. u Splitu, a djetinjstvo je proveo u Maslinici na otoku Šolti, odakle su mu roditelji. Završio je Višu pedagošku školu u Splitu. Od 1991. do 1999. radio je kao učitelj i amaterski se bavio književnim radom. „Usporedo s navedenim, trajala je i njegova osobna potraga za pronalaskom unutarnjeg mira i trajnog smisla. U tom pogledu prijelomna je bila 1994. godina, kada pronalazi duhovno ispunjenje u kršćanstvu... Danas radi kao pastor Baptističke crkve – Split, služeći različitim ljudima u njihovim duhovnim potrebama i traganjima".(Đ.Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 25. svibnja 2010.

Ovih se dana u hrvatskim medijima pojavilo poprilično članaka o državnoj maturi koja se počela provoditi u hrvatskim srednjim školama. Rezultati mature su «uglavnom loši». Najveći hrvatski tiskani mediji o njima izvještavaju kao i o svemu drugome, pretežno senzacionalistički, ali se piše i «analitički», odnosno «istraživački», pa se pokušavaju i raščlaniti uzroci i nude se poboljšanja. Tako se može čitati o (opravdanom) zgražanju nad neznanjem dobrog dijela maturanata, mogu se pročitati izjave pojedinih osoba poznatih u javnosti koje kao da se natječu istaći da ni oni ne znaju odgovore na mnoga pitanja. A mogu se (rijetko) naći i prijedlozi pojedinih stručnjaka o tome kako «poboljšati» državnu maturu. Tako je u Jutarnjem listu velik prostor dan donedavnom dekanu Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Nevenu Budaku, od kojeg bi se, zbog dužnosti koje je obnašao i obnaša, trebala očekivati nezavisna, staložena i smislena raščlamba svega što se može dovesti u vezu s državnom maturom. Prof. Budak problem koji je u Hrvatskoj stvaran i vrlo slojevit svodi tek na postavljena pitanja na državnoj maturi i na svoj stav o tome kako «poboljšati» sama pitanja. Pri tome, međutim, polazi od posve pogrješnih pretpostavki i nudi nelogična, i po cijeli sustav školovanja, pogubna rješenja. (djl)

Detalji

Objavljeno: 24. svibnja 2010.

Naslov je u stvari doslovna izjava perjanice hrvatske političke scene, Vladimira Šeksa-Kraljotvorca, u svezi s glasovanjem Hrvata u BiH. "Svi će doći na red", baca u javnost ciničan spin nakon što su i on i Vlada RH , dotično stranka koja bi se trebala nazvati HDZ 2004. pristali na ucjenu SDP-a i HNS-a. Vrlo uplašen da Hrvatska ne će na vrijeme stići u Europsku uniju, bezalternativni HDZ 2004. popustio je lijevim strankama koje njeguju tradiciju jugoslavenskog integralizma i usađene mržnje prema Hrvatima u BiH koji možda nisu "ustaše" (kako su očevi učili svoju orjunašku djecu) ali su svakako sumnjivi na mnogo načina, u svakom slučaju kao osobe s moralnom grješkom koje varaju na izborima i slično. Kao što je bilo za očekivati, spin-doktori su se razmahali, jedni pokušavajući očajno prikazati svoj politički (i moralni) debakl kao uspjeh, a drugi jedva susprežući trijumfalizam.(H.Hitrec)