Ivo JosipovićNovi, treći po redu predsjednik Republike Hrvatske u inauguracijskom govoru istaknuo je danas kao jedan od glavnih ciljeva svoga petogodišnjeg predsjedničkoga mandata misao: "Vaša dobrobit je cilj mog djelovanja". I koliko god ona bila zgodna za isticanje na naslovnicama hrvatskih medija, budući da smo na ovom Portalu do sada bili oprezni sa ciljevima nove Pravednosti koju je tijekom kampanje promovirao Ivo Josipović, bacili smo pogled na konkretne poteze i kadrovske križaljke izvedene neposredno uoči preuzimanja dužnosti od dosadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića. Prema onome što smo vidjeli čini se da baš i nije teško proniknuti na čiju je dobrobit zapravo Ivo Josipović mislio u svojem inauguracijskom govoru. Naime, reklo bi se kako već sastav novog predsjednikova Ureda daje poprilično jasan odgovor na moguće dvojbe.(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

JosipovićIz časopisa Identitet koji izdaje Srpski demokratski forum prenosimo dio razgovora s predsjedničkim kandidatom dr. Ivom Josipovićem u kojem se bez prigovora složio s tvrdnjom novinara kako je tijekom Domovinskog rata iz Splita protjerano 9000 Srba i kako Hrvatska ima, ali skriva topničke dnevnike. Ovaj intervju zorno pokazuje kakvu politiku ima namjeru voditi SDP-ov kandidat  ako postane predsjednik Republike Hrvatske - dakle, ukratko na Pantovčaku ništa novoga. Tužbu republike Hrvatske protiv Srbije Josipović je objasnio sljedećim riječima: "Tužba je nastala u trenutku kada Srbija nije pokazivala volju da se ispune, ja mislim, vrlo pravedni zahtjevi. Druga stvar je je li to bio najsretniji mehanizam za njihovo ostvarenje. Ali, u vrijeme kada se tužba podnosila izgledalo je da nema drugog rješenja da se potakne brže rješavanje problema pronalaženja nestalih i zatočenih, povrat kulturnog blaga, kažnjavanje zločina... Kasnije napravljeni su vidljivi pomaci."

Add a comment Add a comment        
 

 

Danijel SrbKako piše Hina, saborski zastupnik HSP-a i čelnik te stranke Daniel Srb na posebnoj konferenciji za tisak u Saboru iznio je podatke o tome kako će se sljedeće godine financirati pojedine u općine u Hrvatskoj. Recept je vrlo jednostavan, odnosno kao da je prepisan iz "starih dobrih vremena" bratstva i jedinstva naroda i narodnosti, kada su se obilato hrvatskim novcima dotirale općine s većinskim srpskim stanovništvom, a one s većinski hrvatskim zanemarivale i prepuštale odumiranju. Što još reći? Kako se ovih godina stvari ubrzano razvijaju, jasno je da se sve skupa ne će ostati na republičkim granicama, i da ćemo vjerojatno vrlo brzo u jednom od sljedećih državnih proračuna RH ugledati stavku kojom se u dotiranju općina «prevazilaze» republičke granice. Ono što smo u 20 godina izgradili - izgradili smo, vrijeme je i da ostatak regiona dobije našu pomoć, zar ne?(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

KrižMalu školicu o tome kako napisati pismo današnjem predsjedniku RH Stjepanu Mesiću, a da se odmah iza toga ne trebamo zbog gnjevnih misli ispovjediti, održao nam je prošli tjedan kardinal i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Podsjećamo, 14. rujna predsjednik Stjepan Mesić iskazao je svoj revolt prema svemu i svačemu što po njemu ide na račun Katoličke Crkve u Hrvata u podužem tekstu adresiranom na kardinala Bozanića. Predsjednika je zbog toga što su neki "prevršili svaku mjeru" strpljenje bilo potpuno izdalo pa je oštro zatražio "da se Crkva izrijekom ogradi od" tih nekih biskupa. Nakon dva tjedna Predsjedniku i njegovim savjetnicima u Predsjedničkim dvorima došao je i kardinalov odgovor.(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

DaksaViše pisama čitatelja primili smo kao reakciju na članak objavljen u Večernjem listu od subote pod naslovom "Pronađeno šest žrtava partizana s otočića Dakse". Budući da je sam tekst Večernjakovoga članka vrlo kratak, nije ga teško prenijeti: "Prvog dana ekshumacije na otočiću Daksa pored Dubrovnika pronađeni su neidentificirani posmrtni ostaci za koje se pretpostavlja da pripadaju šestorici žrtava. Očekuje se da će se pronaći još ostataka žrtava ubijenih ulaskom partizanskih snaga u Dubrovnik pri kraju Drugog svjetskog rata. Tada su partizani na Daksu sproveli neke važnije dubrovačke ustaše i pogubili ih. Sada će se moći ustanoviti je li bilo među njima i nevinih."

Add a comment Add a comment        
 

 

daksaS internetskih stranica www.ika.hr prenosimo vijest o događanju koje je uoči prvog Dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, koji se diljem Europe obilježava 23. kolovoza, dubrovačka Udruga "Daksa 1944./45." organizirala u subotu 22. kolovoza u Dvorani Ivana Pavla II. u Samostanu sv. Klare u Dubrovniku. Riječ je o tribini "Europska savjest i totalitarizmi (u ozračju Rezolucije Europskog parlamenta od 2. 4. 2009. godine)". Na tribini koju je vodio predsjednik Udruge Mato Račević govorili su Ante Beljo iz Hrvatskog informativnog centra, dr. fra Marijo Šikić, prof. dr. Hrvoje Kačić i dramski umjetnik Miše Martinović."Na početku se nazočnima obratio dubrovački biskup Želimir Puljić, čestitavši Udruzi Daksa na čelu s predsjednikom Račevićem što su upriličili susret u povodu najnovije rezolucije Europskog parlamenta od 2. travnja, u kojoj se predlaže Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. "Tim danom htjelo bi se odati priznanje svim žrtvama totalitarnih i nedemokratskih režima i osuditi sve zločine protiv čovječnosti", kazao je biskup, objasnivši da je ta rezolucija nastavak onoga što je 26. siječnja 2006. tražila rezolucija skupštine Vijeća Europe da se "osude zločini totalitarnih komunističkih režima"."

Add a comment Add a comment        
 

 
JazovkaPokraj jame Jazovke, kod Sošica na Žumberku, 22. lipnja je misom zadušnicom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana počast ubijenim pripadnicima hrvatskih vojnih postrojba koje su partizani bacili u tu jamu nakon bitke kod Krašića 1943., i nakon Drugoga svjetskog rata, u svibnju i lipnju 1945., te ranjenicima, medicinskom osoblju i redovnicama odvedenim iz bolnica 1945. i poubijanim na tom stratištu. Spomen pohod održava se svake godine na Dan antifašističke borbe, kao podsjetnik na sve žrtve komunizma, za koje ni danas ne postoji prava volja, pa maka i sućut da im se utvrde imena i prezimena i oda primjerena počast. Iz tog je razloga u medijima prešućena i propovijed koju je na Jazovki izgovorio pomoćni biskup Valentin Pozaić, a koju donosimo u nastavku. "Sućuti nema. Zato im nije potrebno znati ime i prezime stradalih. Pedeset godina terora i progona, laži i podvala, nije im bilo dovoljno da istraže makar samo jedan logor, samo jedno stratište, da popišu imenom i prezimenom sve stradale. Zašto? Jer – tada više ne bi mogli lagati. Normalno je: ako idemo na sprovod, u pohod mrtvima na groblju, stratištu, želimo znati kome idemo. Njih to ne zanima, jer ih ne zanima čovjek."(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Arena ZagrebUdruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke(UBIUDR) predložila je srpskoj pjevačici Lepoj Breni (Fahreti JahićŽivojinović) da sama odustane od najavljenog koncerta u Areni u Zagrebu zakazanog 13. lipnja. Kako piše u dopisu kojeg je potpisao predsjednik UdrugeMladen Pavković, UBIUDR nije za to da se nekada popularnoj pjevačicizabrani koncert i nastup, kao što se  zabranjuje nastup MarkaPerkovića – Thompsona u pulskoj Areni, ali vjeruje da je i samapjevačica svjesna kako ratne rane, poglavito kod stotine tisućaobitelji koje su u srpskoj agresiji na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinuizgubile svoje sinove i kćeri, još nisu zacijelile, te da još nijevrijeme da se kao spužvom preko ploče izbrišu njene ratne epizode. Dopis UBIUDR još jedna je u nizu inicijativa branitelja u svezi koncerta u Areni Zagreb, a mi u ovom uvodu podsjećamo i na Facebook grupu koju je pokrenuo Portal Dragovoljaca Domovinskog rata "STOP - Lepoj Breni u Hrvatskoj!" i koja sada ima oko 22.000 članova.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Simo DubajićNa Portalu smo u mnogo navrata pisali o partizanskim zločinima u razdoblju neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, počinjenima na području Hrvatske. Također, pisali smo i o masovnim grobnicama hrvatskih žrtava «narodnih osloboditelja» koje u susjednoj Sloveniji, baš kao što je to slučaj i u najnovijim primjerou takozvane Hude jame, niču kao gljive poput kiše. Pisali smo i o zločinima koje su partizani u spomenutom razdoblju počinili i na prostoru Bosne i Hercegovine. Ponajprije o tragičnoj pogibji čak 66 hercegovačkih fratara, od kojih su grobovi njih 36 još i danas nepoznati. Ovih je dana otkrivena i masovna grobnica u Vrgorcu, u kojoj su ostatci 30 – 40 mještana Ljubuškog, žrtve partizanskog zločina iz godine 1945., a otvoreno je i pitanje još neistraženih, a među pukom i franjevcima poznatih stratišta hrvatskoga puka na samom prostoru Ljubuškog. Sve više se govori i o argumentiranim poveznicama između partizanskih zločina na Širokom Brijegu i Kočevskom rogu. Više o ovoj temi, kao i mnoge druge tekstove o partizanskim zločinima nad Hrvatima počinjenim krajem rata i u poraću može se pronaći na internetskim stranicama krvavipleskomunista.blog.hr.(mmb)
Add a comment Add a comment        
Sub, 12-10-2024, 05:27:16

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.