Detalji

Objavljeno: 25. listopada 2010.

Marko Štrovs – voditelj službe za vojna grobišta pri Ministarstvu rada u Sloveniji potvrdio je postojanje u subotu otvorene grobnice poratnih žrtava Drugog svjetskog rata. Riječ je o 120 metara dugačkom protutenkovskom rovu u Mostecu kod Dobove. Prema procjenama slovenskih stručnjaka u njemu se nalaze kosti od nekoliko stotina do mogućih i nekoliko tisuća žrtava, većinom Hrvata koji su pokušali pobjeći pred nadolazećim partizanskim snagama.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 03. listopada 2010.

Nedavni prilog u svezi otvorenoga pisma Armanda Černjula hrvatskim intelektualcima izazvao je stotine komentara na našem Portalu. Mi smo tada prigovorili da je Černjulovo pismo odaslano na krivu adresu. No, treba isto tako reći da je Černjul povodom dolaska Gianfranca Finija službenom Zagrebu i Puli baš na devedesetu obljetnicu posjeta Benita Mussolinija Istri vrlo kritički pisao o ponašanju visokotiražnih hrvatskih medija, kao i vodećih političkih stranaka. U posljednjem članku objavljenom u subotu na portalu GradPula.com Černjul je prozvao niz osoba iz javnog života koje inače rado ističu svoj „antifašizam". Možda slučajno, a možda i ne, dan kasnije pristigla je vijest da je nepoznati počinitelj razbio prozorsko staklo i žarulju u stanu Armanda Černjula u strogom središtu Pule, što nas je potaknulo prenijeti u nastavku njegov subotnji tekst „Zašto je prof. dr. Inoslav Bešker, kolumnist Jutarnjeg lista i dugogodišnji dopisnik iz Rima, hvalio fašista Gianfranca Finija?".(mm)

Detalji

Objavljeno: 01. rujna 2010.

Balkanskim ali i širim prostorima kolaju razni mitovi i legende. Jedna od poznatijih je da su "Tuđman i Milošević (po)djelili Bosnu u Karađorđevu". Takvim maštanjem nameću se neka pitanja, na koje (još) nismo dobili valjane odgovore, kao npr.: gdje je onda taj hrvatski dio kad su je međusobno podjelili? Po kojoj logici su onda Hrvati izašli na referendum za nezavisnost Bosne i Hercegovine, kad je sve dogovoreno, a Srbi ne? Zašto su u BIH Srbi napali Hrvate, njihove gradove, sela i naselja, te vršili progone? Druga, često ponavljana legenda koju smo imali priliku čuti zadnjih desetljeća je, da je "JNA treća (negdje četvrta) vojna sila u Europi". Poznati hrvatski povjesničar Davor Marijan, u svom je znanstvenom članku "Jugoslavenska narodna armija - važnija obilježja" detaljno analizirao ovu partijsku vojsku, te glede ove teze konstatira, da je to istina, "ali među komunističkim zemljama".(posavski-obzor.info)

Add a comment Add a comment         Opširnije...

Detalji

Objavljeno: 08. kolovoza 2010.

Čovjek koji je dozvolio da se zbog uvjetne zatvorske kazne za klevetu čija je kušnja istekla još 2007. u francuskom Le Mondeu pišu apeli u njegovu zaštitu ne bi trebao zavrijediti ništa doli potpunog prezira. Isto vrijedi i za politički azil što je nudila Italija zbog navodnih sudskih progona. Zapravo, cijeli priča s Predragom Matvejevićem toliko je jadna da je nedostojna šiparica na placu, a kamo li nekakvih „intelektualnih sfera". Međutim, u Hrvatskoj vrijede druga pravila. U Hrvatskoj se usred farse predsjednik Republike Hrvatske odlučuje „progonjenog" proglasiti osobnim izaslanikom, kako bi ovaj valjda, nakon svega, s još više autoriteta predstavljao Hrvatsku po svijetu.(mm)

Detalji

Objavljeno: 27. srpnja 2010.

Kako treba gledati na naše političare kada u posjetima susjednim zemljama savršeno uspješno izbjegavaju govoriti o problemima, i umjesto toga radije razdragano šire optimizam o budućem suživotu mitskih dimenzija, većim i od onoga u Titovoj Jugoslaviji? Kakav oni dojam ostavljaju tapšajući i grleći se sa svojim domaćinima, prelazeći preko svega što se čulo i čuje o Hrvatima i Hrvatskoj u tim zemljama? Što misle o njima i nama predstavnici drugih naroda kada se spomenik četničkom pokretu iz 1941. uz visoko pokroviteljstvo Sabora podiže kamenom dopremljenim iz Srbije i onda slavi 27. srpnja kao antifašizam, i to kada u Hrvatskoj postoji državni blagdan Dan antifašističke borbe 22. lipnja? Shvaćaju li se sve te geste kao primjer europske uljuđenosti hrvatskih lidera koji treba slijediti ili kao znak da Hrvate opet vode slični bijednici kao i oni što su ih vodili do devedesetih, što znaći da se Hrvate opet može do mile volje čerupati? Nekako smo osjećaja da dio odgovora na ova pitanja sadrže već dvije samo jučer objavljene vijesti.(mm)

Detalji

Objavljeno: 26. srpnja 2010.

Hrvatska stranka prava (HSP) je u ponedjeljak na tiskovnoj konferenciji u Zadru izrazila ogorčenje i zaprepaštenje činjenicom da su hrvatska Vlada i Sabor pokrovitelji manifestacije u Donjem Srbu 27. srpnja. Predsjednik stranke Danijel Srb podsjetio je kako se taj dan do demokratskih promjena obilježavao kao dan ustanka naroda Hrvatske i BiH protiv fašizma, i onda je između ostaloga dodao: "Upravo tim danom počeo je progon i pokolj Hrvata s tog dijela Hrvatske i susjedne Bosne i Herecgovine. Ogorčeni smo jer hrvatska Vlada sudjeluje u manifestaciji kojom se slavi etničko čišćenje vlastita naroda i s više od tri milijuna kuna financira obnovu spomenika." Iz HSP-a su poručili kako nisu organizatori prosvjeda zakazanog u Donjem Srbu 27. srpnja, ali da HSP podržava prosvjed. Radi se naime o prosvjedu pod motom "Želimo istinu!" i "Ne želimo četničke spomenike u Hrvatskoj!", a organizira ga Autohtona hrvatska stranke prava.(hrt,mm)

Detalji

Objavljeno: 15. svibnja 2010.

Svečanom svetom misom na Bleiburškom polju odana je u subotu počast hrvatskim civilima i vojnicima ubijenima na kraju Drugog svjetskog rata. Oštar govor o kojem će se naravno dosta pričati sljedećih dana održao je potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Jarnjak. Pritom je naglasio da Bleiburg nije mjesto politizacije već mjesto na kojem se odaje počast svim nevinim žrtvama koje su stradale u bezumnom ludilu fašističkog i komunističkog, ideološkog i rasističkog nasilja. Zastrašujućom smatra činjenicu da 'počinitelji tih zločina nikad nisu izvedeni pred domaće ili međunarodno sudište, kao što je to bio slučaj sa stravičnim zločinima koje je počinio fašizam i nacizam'. Homiliju sisačkog biskupa Vlade Košića na središnjoj komemoraciji žrtvama Bleiburške tragedije objavila je Ika. Nju u cijelosti prenosimo u nastavku, a ovdje izdvajamo neke naglaske. "Istina je da je na ovom mjestu prije 65 godina započela najveća tragedija hrvatskoga naroda... Po zapovjednoj odgovornosti nije moguće izuzeti vrh ondašnje vlasti koja je stvorena na leševima i krvi nedužnih ljudi... Molimo se ovdje, draga braćo i sestre, molimo se za duše poginulih, ubijenih, stradalih zarobljenih hrvatskih vojnika, za tolike žene, djecu i ljude koji su ovamo došli vjerujući da je Zapad Hrvatima utočište, a prevarili su se jer su bili izdani i predani u ruke svojih progonitelja, premda su važeće međunarodne konvencije zabranjivale, da se zarobljenici izruče onima od kojih su bježali.". (Hina,Ika)

Detalji

Objavljeno: 11. ožujka 2010.

Julia Gorin poznata je kao američka spisateljica židovskog podrijetla. Da bi se bolje shvatili njeni politički stavovi važno je napomenuti kako je Gorin između ostaloga neplaćeni član Američkog savjeta za Kosovo i gorljivi lobist protiv nezavisnosti Kosova. Ne treba, stoga, posebno naglašavati kako u svojim tekstovima već duže vrijeme izravno ili neizravno podupire i srpske političke interese. Međutim, manje je važna činjenica što Julija Gorin piše, od toga gdje se njeni tekstovi objavljuju, a to su mahom renomirani mediji - National Review, The Wall Street Journal, FrontPage Magazine, Jihad Watch, The Huffington Post, The American Thinker, The Christian Science Monitor, WorldNetDaily itd. Nedavno je Julija Gorin objavila dugački tekst u izraelskom Jerusalem Postu, u kojem polemizira o ulozi Katoličke Crkve u Drugom svjetskom ratu. Štoviše, temu obrađuje na temelju svoje raščlambe povijesti NDH: "Tražeći branik od komunizma, Katolička crkva podržavala je nešto što je postalo genocidni režim nacističkog satelita Hrvatske...." Prijevod teksta iz Jerusalem Posta donosimo u nastavku uz pitanje je li itko od službenih predstavnika državne vlasti u RH ili inozemstvu na ovaj članak reagirao? Ako do nje dođemo - reakciju ćemo vrlo rado objaviti.(mmb)