Detalji

Objavljeno: 17. ožujka 2009.

Varaždinski biskup Josip Mrzljak sazvao je sjednicu Biskupskog vijeća u utorak 17. ožujka u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Varaždinu. Na sjednici je, uz stalne članove Biskupskog vijeća, sudjelovao i župnik iz Macinca Stjepan Markušić. Na području njegove župe, na nasipu lijeve obale rijeke Drave, između naselja Gornji Hrašćan i Trnovec 5. ožujka 2009. iskopane su ljudske kosti, koje su najvjerojatnije ostaci ljudi odvedenih iz varaždinskog zatvora i logora te pobijenih 1945. godine. Premda se ne zna točan broj nasilno iz Varaždina odvedenih i ubijenih, strašna je već sama činjenica da su na dužini od 200 m pronađene kosti koje pripadaju petorici ubijenih. Svjedoci govore da su te 1945. godine iz nasipa virila ubijena tijela u dužini od 7 km. Nalazimo se pred tajnom koja je skrivana šutnjom i pod prijetnjom te ostala bez pravog vrednovanja. No, same kosti progovaraju, kosti ubijenih koji nisu imali ispraćaj, ni grob dostojan čovjeka, rekao je između ostalog župnik iz Macinca.(IKA)

Detalji

Objavljeno: 10. ožujka 2009.

Komisija Slovenske biskupske konferencije Pravda i mir objavila je 10. ožujka izjavu o otkriću grobišta poratnih smaknuća u oknu rudnika Barbara u Hudoj Jami. Ističući strašnu patnju žrtava i barbarsku okrutnost njihovih ubojica te da je otkriće masovne grobnice potreslo svakog suosjećajnog čovjeka, Komisija podsjeća da je proteklih godina više puta upozoravala na moralne i pravne dimenzije poratnih zločina i dužnosti koje u vezi s time imaju najviše državne ustanove. Suosjećanje, potresenost, zgroženost i zahtjevi za dostojnim pokopom žrtava toga masovnog zločina sasvim su razumljiva reakcija ljudi, no kao društvo se ne smijemo zaustaviti na tome, ističe se u izjavi. Najviše državne ustanove, posebno one koje su dužne podupirati etične vrednote kao što su pravda, mirni suživot i potpuno poštovanje ljudskih prava, morale bi jasno i nedvosmisleno izreći moralnu i političku osudu tih zločina i svih pojedinaca i skupina koji su za te zločine odgovorni, ističe se u Izjavi koju je potpisao predsjednik Komisije mariborski nadbiskup koadjutor dr. Anton Stres.(IKA)

Detalji

Objavljeno: 05. ožujka 2009.

Kako piše Hina, presuda doživonog zatvora Krunoslavu Pratesa postala je pravomoćna i danas ju je objavio njemački Vrhovni savezni sud u Karlsruheu (5. ožujka). Viši zemaljski sud u Muenchenu 2008. zaključio je da Đureković ubijen po nalogu bivšeg predsjednika predsjedništva SFRJ Mike Špiljka jer se strahovalo da bi Đureković, koji je do svoje emigracije obnašao visoke dužnosti u Ininu vodstvu, mogao otkriti financijske zlouporabe u toj tvrtki i u koje je, kako se navodi, bio umiješan i Vanja Špiljak, sin Mike Špiljka. Iako je Vanja Špiljak pred sudom u Muenchenu nekoliko tjedana prije zanijekao ikakvu povezanost s Đurekovićevim ubojstvom, sudsko se vijeće u potpunosti oslonilo na iskaz svjedoka optužbe koji su iznijeli detalje po kojima je iza ubojstva stajao sam jugoslavenski državni vrh. Kad je prošle godine izricao presudu, sud je kritizirao ponašanje Republike Hrvatske tijekom suđenja Pratesu zato što ne "surađuje" i "ne pokazuje interes" za taj slučaj. Sud je posebice kritizirao činjenicu da se pred sudom ne pojavljuje bivši načelnik hrvatskog SDS-a Josip Perković koji je, po mišljenju njemačkog sudstva, bio također umiješan u Đurekovićevo ubojstvo.

Detalji

Objavljeno: 22. veljače 2009.

U redakciju Portala pristigao je tekst anonimnog autora koji otvara neka bitna društvena pitanja. Konkretno, riječ je o tekstu objavljenom na internetskim stranicama www.domovinskirat.hr, a odnosi se na tendenciozno svjedočenje Žarka Puhovskog u procesu protiv hrvatskih generala u Haagu, ali i općenito na njegovu društveno-političku djelatnost. S obzirom da je riječ o čovjeku koji je profesor  filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, autor teksta dovodi u pitanje njegovu, ako ništa drugo moralnu kompetenciju i autoritet da predaje hrvatskoj akademskoj mladeži. U komentaru su priložena i pisma koja su kao svojevrsni protest poslana na adrese dekana fakulteta i ministra Dragana Primorca. "Kao porezni obveznik, želim iskazati svoje nezadovoljstvo što Žarko Puhovski ima priliku učiti mlade ljude kako nerad, neodgovornost i nemoral, su sasvim normalni i nekažnjivi, također me duboko uznemirava pomisao da i ja financiram moralnu nakaznost Žarka Puhovskog. Budućnost Hrvatske ovisi o odgovornim, vrijednim i moralnim mladim ljudima, koje FF oblikuje i educira na FF-u. Žarko Puhovski nije ni odgovoran, ni moralan, ni savjestan u svom radu, to je pokazao sa nizom lažnih izvještaja o zločinima, koje nije provjeravao dugi niz godina, ali ih je pasionirano plasirao po svim svjetskim i domaćim medijima. Ne želim sugerirati da je Žarko Puhovski maliciozan i manipulativan, no i takav zaključak bi bio logičan."

Detalji

Objavljeno: 08. veljače 2009.

Jedan od naših članova proslijedio nam je pismo Ružice Andrić, supruge Ambrozija Andrića - pripadnika Bugojanske grupe. Radi se o grupi koja je 1972. nakon Hrvatskog proljeća pokušala oružanim ustankom izboriti se za hrvatsku samostalnost. Akcija je bila potpun promašaj, a svi pripadnici Bugojanske grupe osim najmlađeg Ludviga Pavlovića na koncu su ubijeni. Neposredni povod pismu Ružice Andrić je feljton koji se o Bugojanskoj akciji od sredine siječnja objavljuje u Hrvatskom listu, odnosno priprema filma o Bugojanskoj grupi. Naime, Ružica Andrić smatra kako feljton u Hrvatskom listu kao i najavljeni film ne će dati točnu sliku o zbivanjima sedamdesetih prošlog stoljeća, već da će poslužiti za daljnje skrivanje prave istine. Ružica Andrić, kao jedna od zadnjih koja o cijelom slučaju može govoriti iz prve ruke, uvjerena je kako Hrvatsko revolucionarno bratstvo (HRB) koje je cijelu Bugojansku akciju organiziralo bilo pod kontrolom jugoslavenske tajne policije: "Ja dobro znam kako smo mi članovi Bugojanske grupe pali u šape UDBE... Nema nikakvih nedoumica, Bugojanska grupa bila je na prevaru zavedena po vodstvu Bratstva i uvedena u jugoslavensku zamku, a onda likvidirana. HRB-o bila je UDBIN-a teroristička organizacija".(mm)

Detalji

Objavljeno: 06. prosinca 2008.

Na znanstvenom skupu "Kardinal Alojzije Stepinac - svjedok vremena i vizionar za treće tisućljeće", koji je u petak 5. prosinca održan u organizaciji Varaždinske biskupije i župe Lepoglava, jednoglasno je usvojena Izjava kojom se poziva Vladu Republike Hrvatske kao mogućeg predlagatelja izmjena Zakona o kaznenom postupku ili izravno Hrvatski sabor, da predlože promjenu čl. 490. Zakona o kaznenom postupku (st. 3. i 4.) tako da se omogući revizija ne samo političkog procesa protiv nadbiskupa Alojzija Stepinca, nego i procesa protiv više stotina svećenika i domoljuba koji su živjeli i sanjali samo jedan san - slobodnu hrvatsku državu. Također je predloženo osnivanje pravno-povijesne komisije, koja bi imala zadatak da objektivno i znanstveno utemeljeno (sine ira et studio) dade svoj pravno-povijesni sud o svim političkim procesima u razdoblju od godine 1945. do 1990. na tlu bivše komunističke Jugoslavije. To zahtijeva, ne samo sjećanje na žrtve tih procesa, nego i svekolika hrvatska javnost.(J.Bakoš-Kocijan)

Detalji

Objavljeno: 17. srpnja 2008.

Kako se dolazi na Mesićevu listu za pomilovanja? Valjda kosovim vezama, jer drugih objašnjenja za posljednji slučaj baš ne vidimo. Naime, kako piše Slobodna Dalmacija, predsjednik Republike Stjepan Mesić pomilovao je izvjesnog Ivu Šeparovića koji je 2002. na Cavtatskoj rivi izvadio nož i s jednim ubodom u prsa ubio tridesettrogodišnjeg sumještanina. Za to je dobio deset godina zatvora, no i to je valjda bilo previše, pa je sada pomilovan. Za pomilovanje zacijelo su bile presudne njegove zasluge ratnih godina. Kada je sudjelovao u KOS-ovom projektu proglašavanja Dubrovačke Republike, a onda prokazivao JNA svoje susjede zbog hrvatstva, zbog čega su mnogi premlaćeni i poslani u logore.(mm)

Detalji

Objavljeno: 16. srpnja 2008.

"Sudsko vijeće Višega zemaljskog suda u Münchenu osudilo je na doživotnu kaznu zatvora hrvatskog državljanina Krunoslava Pratesa zbog sudioništva u ubojstvu hrvatskog emigranta i političara Stjepana Đurekovića 1983. godine." Tako počinju članci u današnjim izdanjima Večernjeg lista i Jutarnjeg lista (vijest ovog zadnjega prenosimo u cijelosti u nastavku članka). Samo na temelju te rečenice, jedini mogući komentar bio bi: "Zločinca je nakon 25 godina stigla zaslužena kazna". Presuda, međutim, otkriva mnogi više tog, izrazito nepovoljnog, da ne kažemo katastrofalnog  za pravni sustav i rukovodstvo Republike Hrvatske.

Tako novinar Večernjeg lista prenosi konstataciju, navodimo: "Sud u Münchenu smatra da Republika Hrvatska nije pravna država." Jutarnji list pak objavljuje vijest Hine i navodi: "Predsjedavajući sudac Von Heintschel-Hanegg danas je iznova kritizirao ponašanje Republike Hrvatske tijekom suđenja Pratesu zbog "nesuradnje" i "nepokazivanja interesa" za ovaj slučaj. On je ustvrdio da je takvo ponašanje neprimjerno za jednu državu koja želi postati članicom Europske Unije.(djl)