Na petoj i posljednjoj u nizu ovogodišnjih tribina pod nazivom "Zajednički vidici" održanoj u srijedu u dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predstavio je rezultate najnovijih europskih istraživanja o vjeronauku u školi. Dobrodošlicu kardinalu Bozaniću, pomoćnim zagrebačkim biskupima Valentinu Pozaiću i Ivanu Šašku, državnim tajnicima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Zrinki Kovačević, Želimiru Janjiću, Draganu Schwarzu i Dražen Vikić-Topiću, ravnateljici Uprave za nacionalni kurikulum Vini Rakić, Željku Tanjiću koji je tribini nazočio kao izaslanik dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Josipa Oslića, predsjednici Upravnog vijeća Agencije za odgoj i obrazovanje Ružici Razum, predsjedniku Uprave Školske knjige Anti Žužulu i profesorima s različitih institucija, te vjeroučiteljima i vjeroučiteljicama, poželjela je predstojnica Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi dr. Valentina Mandarić.(IKA)

 

 

S internetskih stranica Domovinskirat.hr prenosimo priopćenje Zbora braniteljskih udruga Grada Zagreba u kojem se oštro osuđuju izjave kandidata za zagrebačkog gradonačelnika Josipa Kregara, a kojima se on ogradio od koncerta Marka Perkovića Thompsona zakazanog u Zagrebu za Dan branitelja 30. svibnja. Branitelji ističu kako se ne žele politički svrstavati, ali ne mogu ne reagirati na Kregarovu retoriku kojom obezvrijeđuje temeljne vrijednosti Domovinskog rata, dok ga istodobno najave koncerta "srpske heroine" Lepe Brene u zagrebačkoj Areni ostavljaju ravnodušnim. Branitelji smatraju kako sve to pokazuje da je Josip Kregar zarobljenik onog istog političkog i svjetonazorskog sustava kojem je služio i u ono strašno vrijeme dok je taj sustav gazio i uništavao ljude i narode.

 

 

Nakon što nas je pomoćni biskup zagrebački mons. Vlado Košić prilikom 150. obljetnice smrti bana Josipa Jelačića podsjetio na vrijednosti koje bi trebale krasiti hrvatske državnike i vođe, a današnjoj vrhušci poručio kako ne treba biti tek puki poslušnik stranih birokrata, mi smo se sjetili i dr. Franje Tuđmana. Njegovu vlast vanjski centri moći naravno nisu voljeli, ali zato je pod Franjom Tuđmanom stvorena neovisna hrvatska država i zato danas imamo politički okvir unutar kojeg demokratskim putem možemo dovesti ipak na vlast i nacionalne političke opcije. U nastavku donosimo izvadak iz zahvale dr. Franje Tuđmana za dodjeljivanje počasnog doktorata 25. studenoga 1990. u Luganu, objavljen u nedavno predstavljenoj knjizi akademika Dubravka Jelčića "Hrvatska - Europa - Europska unija". Tom prilikom Tuđman je jasno izrekao svoju vjeru u  ključnu ulogu koju će u vremenima što su se približavala odigrati narod i isto tako, jasno je rekao kako je taj narod bio i je dio Europe.(mm)

 

 

U današnjem potpunom pomanjkanju hrvatskih političara - koji ne bi bili spremni biti puki provoditelji volje stranih čimbenika - prisjetiti se onih povijesnih osoba koje su branile interese svoga hrvatskoga naroda čini se posebice važnim. A 150. obljetnica smrti bana Josipa Jelačića bila je prava prilika za isticanje onih vrijednosti koje toliko trenutno manjkaju. Zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić na misnom slavlju u zagrebačkoj prvostolnici 20. svibnja u tom smislu bio je vrlo nedvosmislen: "Ban Jelačić bio je hrabar borac za dobro svoje domovine, znao je što je dobro za njegov narod i za to se neustrašivo borio i diplomatski i mačem". Mišljenje biskupa Vlade Košića o današnjim vođama hrvatskoga naroda sljedeće riječi nimalo ne skrivaju: "Molimo se Bogu da i danas naši narodni i državni vođe znaju prvenstveno braniti dobro svoga naroda, a ne biti tek puki poslušnici nekih stranih birokrata. Dakako, obrana narodnih interesa mora uvijek biti na temelju moralnih i pravnih načela i poštovanja jednakosti svih naroda i pojedinaca. Ali, to apsolutno nije moguće ako nema hrabrosti, pa i požrtvovnosti u srcima onih koji su pozvani upravljati čitavim narodim."(mm)

 

 

Predsjednica Gradskog odbora Hrvatske narodne stranke Alenka Košiša Čičin-Šain zaradila je kaznenu prijavu zbog incidenta ispred zgrade Ministarstva vanjskih poslova na Zrinjevcu, gdje je dva puta svojim BMW-om udarila policajca. Tako, ili jako slično tome, glasi uvodni odlomak o incidentu koji je izazvala istaknuta članica HNS-a. Zapravo, na tome bi i moglo završiti izvješće o tom događaju, i vjerojatno bi i završilo, da je na mjestu istaknute političarke bio neki obični građanin. Ali, policijski se djelatnik usudio obavljati svoju dužnost prema pravilu svoje službe, ne gledajući o kome se radi. (djl)

 

 

U nastavku donosimo propovijed biskupa dr. Ratka Perića s komemoracije Bleiburških žrtava i Hrvatskoga križnoga puta u subotu 16. svibnja 2009. godine. Iz vrlo zanimljive propovijedi je nezahvalno izdvajati pojedine misli i povijesne podatke, a mi smo se u ovom uvodu odlučili za dio koji govori o ukidanju Komisije Hrvatskoga državnog sabora za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava. Naime, upravo obnovljeni rad ove, odnosno slične komisije bi mogao biti najbolji pokazatelj jesu li poruke koje su hrvatski političari izrekli ove godine na Bleiburškom polju ozbiljne ili samo dnevnopolitičke naravi. "Komisija Hrvatskoga državnog sabora za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, osnovana 1991. i sastavljena od 60-ak članova, željela se voditi načelom: "U ratne žrtve se ubrajaju vojnici ubijeni u borbi, pogubljeni vojnici, poginuli, odnosno ubijeni pripadnici paravojnih formacija policija, financi, oružnici, poginuli građani, vojni službenici i svi ostali poginuli građani", ističući da "svaka žrtva ima svoje ime i prezime". (Vjesnik, 15. X. 1999.) Komisija je prestala s radom 2000. u novim političkim promjenama i formalno ukinuta 2003. Prema njezinim podatcima, do mjeseca rujna 1999. na području Republike Hrvatske popisano je preko 1.000 grobišta. Njezinim dokidanjem onemogućeno je, na toj razini, daljnje prikupljanje podataka o ratnim i poratnim žrtvama."

 

 

Poražavajuća je činjenica da je ovih dana vjerojatno vrlo mali broj građana Hrvatske uspio doći do informacije kako je u tijeku iznošenje obrane časnika Hrvatske vojske i HVO-a Slobodana Praljka u Haagu. Namjerno se koristi termin «uspio doći», jer je evidentno kako se u hrvatskim medijima ni približno dovoljno ne govori o aktualnim Haaškim suđenjima hrvatskim generalima, iako nitko pri zdravoj pameti ne može dvojiti u prevažnost odluke Haaškog tribunala o tome je li Hrvatska predvođena svojim političkim vodstvom izvršila agresiju na BiH. Optužnica je napisana vrlo tendenciozno i u njoj se tadašnji državni politički vrh RH, posebice Franjo Tuđman i Gojko Šušak spominju gotovo u većoj mjeri nego i sam Praljak. (Za više informacija: www.slobodanpraljak.com) Naime, ta će presuda kad se donese biti svojevrstan dokumentarni relevantni pečat «istine», barem one koja će ostati zapisana i «mjerodavna» u povijesnom kontekstu. Svojevrsnu iznimku od sada već ustaljenog pravila da se u najvećim medijima spominjanje Haaških suđenja svede na minimum minimuma predstavlja prošlotjedna emisija vanjskopolitičkog magazina «Paralele» kojeg na HRT-u uređuje i vodi Goran Rotim. Ta je polusatna emisija kao svojevrsni sat povijesti u cijelosti bila posvećena dosadašnjem radu Haaškoga suda i u prilično kritičnom tonu intonirana u smislu načina na koji sam sud općenito funkcionira, a posebice načina rada nekih od istaknutijih djelatnika Tribunala, kao što je to primjerice bila glavna tužiteljica Carla del Ponte ili bivši predsjednik i sudac Haaškog tribunala, Francuz Claude Jorda. (mmb)

 

 

Iz vrlo zanimljivog razgovora na portalu Javno.hr s nositeljem nezavisne liste za zagrebačke lokalne izbore Tomislavom Jelićem, koji je 15 godina bio zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, može se zaključiti samo jedno - korupcija, i jedino ona, je glavni pokretač današnje hrvatske javne scenu, od lokalne do državne razine. Štoviše, ne sjećamo se kada je netko tako otvoreno i dokumentirano opisao razmjere korupcije kojom se harači proračun Grada Zagreba, i toliko jasno progovorio o sprezi izvršne vlasti, političkih stranaka, Državnog odvjetništva, i sudske vlasti. Hoće li to biti dovoljno na izborima ove nedjelje, ostaje vidjeti. Uostalom, i sam Jelić zna točno s čim ima posla: "Postoji medijska zavjesa HRT-a, a vjerojatno je i to dogovor državne i gradske vlasti: što tiša kampanja, to je veća vjerojatnost da će stanje ostati isto. Nije bilo prljave kampanje, niti afirmativne da je netko iskočio s relevantnim projektima vrijednim pažnje. Ono što obilježava kampanje je licemjerje dviju najvećih stranaka. HDZ ima formalnog kandidata i moli Boga da izgubi, da gradonačelnik ostane Bandić, dok SDP ima formalnog kandidata Bandića, a moli Boga da gradonačelnik postane Kregar. To je po prvi put od uspostave demokracije u Zagrebu i nadam se da će tu podvalu građani prepoznati i kazniti te stranke." I što još reći, nego - nadamo se i mi.(mm)