Povodom najnovijeg otkrivanja masovne grobnice u rudniku Barbara pokraj Laškog, u kojoj su pronađene kosti nedužnih Hrvata koje su jugoslavenski partizani poubijali nakon završetka Drugog svjetskog rata, Koordinacija braniteljskih udruga Grada Splita objavljuje priopćenje slijedećeg sadržaja. Istraživanja masovnih grobišta u Sloveniji s hrvatskim žrtvama ubijenim nakon kraja 2. svjetskog rata, potvrđuju strahovite razmjere zločina koje su nad Hrvatskim vojnicima i civilima počinile partizanske snage na Križnom putu, kao i godinama kasnije tijekom strahovlade Jugokomunističkog režima na čelu s Josipom Brozom Titom, a o kojima je 50-tak godina vladao „zavjet šutnje“. Ti zločini, unatoč stotinama pronađenih grobišta u kojima su pronađene stotine tisuća žrtava, u proteklih 20-tak godina još uvijek ostaju neistraženi, a njihovi počinitelji nekažnjeni. Snimke posljednjih istraživanja u blizini Laškog, u kojima su slovenski istražitelji u Hudinoj Jami, u rudniku Barbara pronašli jezovite dokaze o stotinama žrtava koje su žive zatrpane u rudniku, posute vapnom ili su ubijene plinom, što će konačno utvrditi istraga, prisilila je i nekadašnje vodeće jugofunkcionere iz Sloveniji da otvoreno osude počinjene zločine te se distanciraju od svog vođe Tita, bez čijeg se znanja i odobrenja isti nisu mogli provesti.(M.Ramljak)

 

 

Kao što smo jučer najavili na Portalu, građanska inicijativa "Krug za trg" danas je na Trgu maršala Tita održala konferenciju za medije na kojoj je ponovo zatražila od Grada Zagreba promjenu imena tom trgu u Kazališni trg, istaknuvši da "najljepši trg u Zagrebu ne bi smio nositi ime zločinca". Neprihvatljivo je da je Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova "zbog proceduralnih zapreka" nedavno odbio naš zahtjev za promjenom imena, odaslan nakon prosvjeda u prosincu prošle godine, rekla je Maja Runje iz "Kruga za trg". Pozvala je građane da na predstojećim lokalnim izborima svoj glas daju strankama koje će se "distancirati od svih simbola komunističkog režima". Ustvrdila je da osuđuje sve totalitarne režime, uključivši i ustaški, te za svibanj najavila novi prosvjed na Trgu maršala Tita, na kojem očekuje više tisuća ljudi.(Hina,mm)

 

 

U Sloveniji je otkrivena još jedna masovna grobnica poslijeratnih žrtava komunističkog režima. U jednom rovu u rudniku Barbara u blizini grada Laškog otkriveno je, prema riječima Državne tužiteljice Slovenije Barbare Brezigar, “200 do 300 mumificiranih trupla”. Prema riječima ljudi iz okolice, radi se o Hrvatima. Tužiteljica Brezigar je izjavila da se došla pokloniti žrtvama poslijeratnih smaknuća: “To što sam vidjela, mogu to kao čovjek ocijeniti, nešto je najpotresnije što se može u životu vidjeti. Da već 60 godina nismo sposobni istražiti takve zločine, drugi je problem. Ne znam da li će sada biti moguće otkriti krivce, da li su još živi. Žrtava je mnogo, i od države očekujem da će raščistiti s prošlosti i stvari postaviti na pravo mjesto. Po mojem je mišljenju to ono što bi svi u državi morali željeti, ako želimo živjeti u budućnosti”.Riječi su to prevedene iz ljubljanskog Dela. Za hrvatske medije to i nije vijest. Na teletekstu HTV-a kratka vijest među vijestima iz inozemstva, da bi u večernjim vijestima HTV-a na 2. programu sinoć oko 21.50 objavljena besramna laž, da je pronađena masovna grobnica „žrtava iz Drugog svjetskog rata“!(djl)

 

 

Poznata je činjenica kako informacije o iseljenim Hrvatima u Lijepu Našu sada već duži niz godina pristižu na kapaljku ili u iskrivljenom obliku. Isto je tako poznato da se u drugim državama redovito prikazuje veliki broj filmova, TV emisija i priloga o iseljenicima. O toj temi u više je navrata na Portalu pisao kršćanski TV producent i član HKV-a Zvonimir Ranogajec. Činjenica je da čelni ljudi na vlasti u Hrvatskoj i hrvatska državna televizija HRT godinama sustavno ignoriraju više od 250 njegovih filmova, televizijskih emisija, priloga i TV intervjua proizvedenih i snimljenih u iseljenoj Hrvatskoj o iseljenim Hrvatima i njihovoj ulozi tijekom Domovinskog rata 1991.-1995. Dokumentacija u riječi i slici, u ovome slučaju mnogi njegovi filmovi, TV emisije, prilozi i TV intervjui informiraju i dokazuju djela udruga i pojedinaca. Postojanje i dostupnost informacije su veoma značajni preduvjeti za svako društvo i njegov razvoj. Pa ipak, ovih je dana na neki način putem Interneta široj javnosti ipak dana mogućnost uvida u njegov značajan i zanimljiv rad. Na YouTube započelo je emitiranje njegovih uradaka proizvedenih i snimljenih u iseljenoj Hrvatskoj o iseljenim Hrvatima u razdoblju između 1974. i 2009. godine.(mmb)

 

 

Pomalo u sjeni sjajnih rezultata hrvatskih tenisača, posebice najmlađeg među njima, Marina Ćilića, ostao je veliki uspjeh mlade 15-godišnje hrvatske tenisačice Ajle Tomljanović. Ona je u paru s godinu dana starijom Amerikankom Christinom McHale pobijedila na turniru parova na jednom od četiri najjačih teniskih turnira u svijetu, otvorenom prvenstvu Australije, Australian Openu. Posljednji od hrvatskih tenisača koji se može podičiti takvim uspjehom u juniorskoj konkurenciji je danas najbolje rangirani hrvatski tenisač, 20-godišnji Međugorac Marin Ćilić, koji je 2005. osvojio juniorsko otvoreno prvenstvo Francuske, Rolland Garros. Ajla Tomljanović rođena je u Zagrebu 7. svibnja 1993. Potječe iz športske obitelji, otac Ratko bio je sjajan rukometaš, s rukometnim klubom Zagreb dva puta je osvojio Ligu prvaka Europe, a s reprezentacijom je osvojio srebrno odličje na svjetskom prvenstvu na Islandu 1995. i zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996., a majka Emina bila je tenisačica. Ajla je trenutno 7. svjetskoj rang listi juniorki (djevojke do 18 godina).(djl)

 

 

Još jedan sjajan, usudili bismo se reći, senzacionalan uspjeh hrvatskih športaša. Iz dalekog Pyeongcheonga u Južnoj Koreji, sa Svjetskog prvenstva u biatlonu, stigla je vijest da je dvadesetjednogodišnji Hrvat Jakov Fak osvojio brončano odličje u utrci na 20 kilometara! Radi se o športu u kojem smo do sada uglavnom samo nastupali na ponekom natjecanju. Bravo Jakove! Biatlon je u mnogim zemljama vrlo popularan zimski šport. Potječe iz Norveške, i nastao je kao zabava norveških graničara. Sastoji se od skijaškog trčanja i streljaštva, tj. gađanja puškom. O duljini staze ovisi i broj meta koje se gađaju. Svaki promašaj mete kažnjava se dodavanjem vremena (1 minuta po promašaju), ili dodatnom dionicom skijaškog trčanja (150 metara po promašenoj meti). Tako se u utrci na 20 kilometara gađa 4 puta, nakon trkačkih dionica, svaki put po 5 meta, a svaka promašena meta donosi jednu kaznenu minutu. Šport je izuzetno zahtjevan, budući da osim tehnike, snage i izdržljivosti potrebnih za skijaško trčanje, zahtijeva i veliku preciznost pri gađanju (na 50 metara), što zahtijeva veliku koncentraciju koju je posebice teško postići u uvjetima velikog umora koji raste kako trka odmiče.(djl)

 

 

Kako ne bi došlo do nejasnoća u svezi priloga na temu mijenjanja testa na spomen-ploči na Bleiburškom polju, koji smo objavili jučer zajedno s poveznicama na prije objavljene priloge na našem Portalu na istu temu, donosimo nekoliko napomena. Treba naglasiti da je Hrvatsko kulturno vijeće izjavom svog Upravnog odbora od 2. svibnja 2007. godine podržalo Savjetodavni znanstveno-stručni odbor Upravnog odbora Bleiburškog voda koji se nije složio s potajnom izmjenom teksta na spomen-ploči u Bleiburgu [Priopćenje HKV-a u svezi sa spomen-pločom na Bleiburškom polju]. Čvrsti stav akademika Dubravka Jelčića, uglednog člana HKV-a, odigrao je, zajedno s ogorčenim protestima hrvatske javnosti diljem svijeta, značajnu ulogu pri vraćanju bleiburške spomen-ploče u prvobitno stanje.(Uredništvo)

 

 

Iz Vjesnika prenosimo članak Silvane Oruč Ivoš u kojem piše kako je iako se prvi konkretniji rezultati mogu očekivati tek za desetak godina, prvi cilj postignut - konačno je zaustavljen iznimno negativan trend smanjenja broja rođene djece, čija je negativna stopa 2003. godine bila najveća od nastanka Republike Hrvatske. "Stručnjaci kao razlog tome prije svega vide negativni odnos prema populacijskoj politici, što je kulminiralo rezanjem rodiljnih naknada i ukidanjem prava na trogodišnji dopust za vrijeme SDP-ove koalicije. Zadnjih godina, nakon brojnih mjera populacijske politike (od vraćanja iznosa naknada, a onda i delimitiranja rodiljnih naknada, uvođenja fleksibilnijeg radnog vremena za roditelje, povećavanja svih rodiljnih naknada), rezultat je još uvijek u »minusu«, ali ipak s blagom tendencijom rasta. No, neosporno je da je populacijska politika dobila mjesto koje joj pripada, te da se napokon tretira i kao važno nacionalno, ali gospodarsko pitanje. Naime, posljednjih 15 godina broj rođene djece uglavnom je opadao, a povećavao se broj starijih osoba u ukupnom broju stanovništva."