Sjeća li se još tko ubojstva Joze Leutara? Vjerojatno malo tko. Mario Dujmović u Hrvatskom listu piše o ovom slučaju i iznosi niz pojedinosti koje su ili zaboravljene ili ostale nepoznate široj javnosti. "Pravosudni proces o atentatu na Jozu Leutara pred sarajevskim županijskim sudom bio je školski primjer kada obavještajna zajednica iskonstruira dokaze, svjedoke, istragu, a međunarodna zajednica postane pokrovitelj lova na vještice. Vještice su bili Hrvati i njihova politika koju je trebalo dotući i kriminalizirati. Monstruozna konstrukcija kako su šestorica optuženih po nalogu vrha HDZ-a likvidirali Leutara radi uspostave hrvatskoga entiteta uvjerljiva je kao i teorija da su Židovi naručili napade Al Qaede 11. rujna u Washingtonu."

 

 

U nedjelju su se u mjestu Prudu kod Odžaka sastali čelnici SNSD-a Milorad Dodik, SDA Sulejman Tihić i HDZ-a BiH Dragan Čović i postigli dogovor koji bi mogao znatno utjecati na tijek zbivanja u Bosni i Hercegovini. Ovaj dogovor već je izazvao burne reakcije a mi ovom prilikom prenosimo oštre kritike koje je na račun bošnjačkih predstavnika izrekao dr. Muhamed Borogovac u Glasniku Nacionalnog kongresa Republike BiH. Ove kritike bi trebale biti zanimljive i našim čitateljima jer jasno pokazuju kako su razgovori u Odžaku obuhvatili vrlo ozbiljne teme. Dr. Muhamed Borogovac između ostaloga piše: "Ovim sporazumom kojega Tihić namjerava provesti i u parlamentu, Bošnjaci postaju jedini narod u povijesti svijeta koji se dobrovoljno, za zelenim stolom, bez ikakvih pritisaka odriče svoje države. Tako će doći do palestinizacije BiH, gdje će na teritoriji BiH biti samo jedna organizirana država, RS, i neka područja koja nisu država, na prostoru današnje Federacije. Biti će nam i gore nego Palestincima, jer oni barem u susjedstvu imaju prijateljske narode.".(mm)

 

 

O vrlo ozbiljnoj političkoj situaciji u BiH ovih su se dana negativno i u zabrinjavajućem tonu izrazili istaknuti zapadni predstavnici, počevši od arhitekta Daytonskog sporazuma Richarda Holbrookea i bivšeg visokog predstavnika u toj zemlji, kontraverznog Paddyja Ashdowna: "Danas se ova zemlja (BiH) suočava s istinskom opasnošću od kolapsa. Kao i 1995. godine potrebno je angažiranje transatlantske zajednice ako ne želimo biti vraćeni u još jednu bosansku krizu". Isto tako mogli smo čuti izjavu bivšeg američkog veleposlanika u Hrvatskoj Petera Galbraitha o tome kako je Washington ipak trebao dopustiti Hrvatskoj (u operacijama koje je između ostalih vodio general Ante Gotovina) da u kasno ljeto 1995. godine zauzme Banja Luku. Iako nije jasno po čemu bi angažman "transatlantske zajednice" trebao biti sam po sebi rješenje krize u BiH, kada je upravo taj angažman dobrim dijelom i kumovao postojećem stanju, čini se barem da je zapadnim čimbenicima jasno kako je stanje u susjednoj nam zemlji gotovo kritično. U nastavku donosimo dva komentara koji se bave Bosnom i Hercegovinom. Prvi je kritika načina rada hrvatskih stranaka u BiH, a drugi razine na kojoj se nalaze hrvatsko muslimansko-bošnjački odnosi zaslugom stalne antihrvatske politike ovih drugih.(mmb)

 

 

Upravno vijeće Hrvatskog intelektualnog zbora na sjednici u Mostaru razmatralo je nekoliko društveno političkih aktualnosti u Bosni i Hercegovini, te zaključilo sljedeće: • Hrvatski intelektualni zbor u BiH poziva sve građane, poglavito Hrvate, da u što većem broju izađu na općinske izbore 5. listopada 2008. godine. Svojim izlaskom i glasovanjem na izborima određujemo svoju i sudbinu svoga naroda, ne dopustimo da to drugi čine u naše ime. • Hrvatski intelektualni zbor u BiH oduzimanje prava za 2. 084 Hrvata od strane Središnjeg izbornog povjerenstva BiH smatra potezom vlasti BiH nedostojnim bilo kojeg oblika demokracije i grubim kršenjem ljudskih prava. Ne možemo se oteti dojmu da se radi o smišljenom planu uperenom protiv Hrvata. Pozivamo sva nadležna tijela i sve kojima je stalo do zaštite digniteta svakoga glasača da poduzmu sve kako bi se ova očita nepravda ispravila. • U svezi nacrta Zakona o visokom obrazovanju Hercegovačko-neretvanske županije podržavamo stavove koje su Senat i cjelokupna akademska zajednica Sveučilišta utvrdili na skupu 16. rujna 2008. godine.

 

 

Do čega je zapravo dovela hrvatska politika «ne miješanja» u međunacionalna politička zbivanja u BiH i koliko se to negativno odrazilo na životne prilike tamošnjih Hrvata najbolje pokazuje činjenica, kako su Hrvati u BiH daleko najzapostavljeniji narod u svakom smislu, posebice onom financijskom. Pa iako najnormalnije sudjeluju u podmirivanju javnih državnih tereta, prvenstveno poreza, izgleda da samo za hrvatske škole, knjižnice ili primjerice ceste nekako uvijek ponestane novca. A da je tome tako pokazuje i najnoviji primjer iz općine Uzdol gdje je prije nekoliko dana svečano otvorena prometnica koju su mještani čekali godinama. Najzaslužniji za gradnju te prometnice su mjesni župnik don Miljenko Džalto, bez čije upornosti projekt ne bi bio završen, te Vlada Republike Hrvatske koja je u projektu sudjelovala sa itekako značajnih 5.5 milijuna kuna. Zaključak je jednostavan – rezultati loše vanjske politike i maćehinskoga odnosa i nebrige spram Hrvata u BiH, doveli su njih u situaciju da budu u potpunosti zanemareni i ignorirani u tijelima BiH, a vlast u Zagrebu da plaća za vlastite političke propuste novcima poreznih obveznika Republike Hrvatske. Naravno, nitko nema ništa protiv što RH financijski pomaže hrvatskom narodu u susjednoj zemlji, već je problem činjenica kako je to jedino što je preostalo.(mmb)

 

 

Koliko je situacija u kojoj Hrvati u Hrvatskoj na uštrp svojih prava (a na sveopće zadovoljstvo međunarodne zajenice) dodjeljuju stanarska prava ljudima kojih je većina za vrijeme trajanja Domovinskoga rata na suprotnoj strani držala oružje i pucali po svojoj zemlji, najbolje se može vidjeti ako se istovremeno povuče paralela s činjeničnim stanjem kako se Srbi u BiH, točnije Bosanskoj Posavini odnose prema tamošnjim Hrvatima. Ili, bolje rečeno, Hrvatima koji su na tim prostorima nekad živjeli, a zatim protjerani, ubijani i mučeni. Naime, njih više nema – ali doslovno. Predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP) Suad Arnautović izjavio je ove subote da se Hrvatima prognanim iz Bosanske Posavine mora omogućiti glasovanje na općinskim izborima, s obzirom na to da je nedavno dobio dokument srpskih vlasti iz Bosanskoga Broda iz 2006. godine koji pokazuje da su Hrvate izbrisali iz matičnih knjiga i knjiga državljana za mjesta Novo Selo i Zborište. Izbrisali! Posljednja odluka Izbornog povjerenstva samo je nova u nizu aktivnosti kojima se etnički očišćeni Hrvati iz Republike Srpske nastavljaju čistiti sa biračkih popisa. Državno izborno povjerenstvo se i nakon ukidanja patronata OSCA nastavlja ponašati kao autonomna sila, kojoj vlast BiH ne može ništa ili ne želi ništa. Sa pravom se svi pitamo za koga radi to Povjerenstvo? Za narod i njegove interese sigurno ne. Neradom Povjerenstva koje je prepustilo registraciju birača van BiH nevladinim organizacijama, koje bez elementarnih sredstava trebaju raditi posao skupe i nefunkcionalne države, na što smo i ranije upozoravali, posebno su ugroženi Hrvati, jer nemaju ih putovnice te moraju prilagati Uvjerenja o državljanstvu, koje vade u domicilnim općinama od vlasti koja ih je protjerala i koja na suptilne načine opstruira izdavanje tog dokumenta. (mmb)

 

 

U posebnom broju, sarajevski mjesečnik Svjetlo riječi - čiji je vlasnik Franjevačka provincija Bosna Srebrena - objavio je popis ubijenih i nestalih Hrvata u prošlom ratu u Bosni i Hercegovini. Ovi podatci objavljeni su u suradnji s Istraživačko dokumentacionim centrom (IDC) iz Sarajeva, organizacije koja pokušava prikupiti cjelovitiji popis ubijenih i nestalih za cijelu susjednu zemlju. Popis još nije završen, a postoji i mogućnost grešaka u do sada prikupljenim podatcima. Neovisno o tome, treba se složiti s urednikom Svjetla riječi Ivanom Šarčevićem kako se objavljivanjem imena ubijenih i nestalih Hrvata odaje dužan pijetet svima njima, odnosno iskazuje i solidarnost s njihovim bližnjima. Na tužnom popisu trenutno nalazi se 7.762 imena, od čega je vojnika 5.610, a civila 2.152. Osim imena, popis donosi mjesto i vrijeme rođenja, kao i mjesto i vrijeme stradanja za svaku pojedinu osobu. Cjelokupni popis koji je do sada napravio Istraživačko dokumentacioni centar sadrži 96.749 osoba, a od ovog ukupnog broja ubijenih/poginulih ili nestalih Bošnjaci čine 65,86%, Srbi 25,63%, Hrvati 8,02%, dok je 0,49% osoba ostalih nacionalnosti.(mm)

 

 

S Online glasnika Nacionalnog kongresa BiH donosimo komentar razgovora Harisa Silajdžića danog BBC-u povodom uhićenja Radovana Karadžića. Komentar pokazuje neke od prijepora koji postoje među bošnjačko-muslimanskim političarima: "U intervjuu za BBC Silajdžić se žali da daytonski Aneks 7 (povratak izbjeglica) nije implementiran i za to optužuje neku imaginarnu "internacionalnu zajednicu". Međutim, on je taj koji je dogovorio i potpisao takav ugovor iako je znao da ne postoje nikavi mehanizmi koji bi omogućili uspješan povratak izbjeglica, čim se promjeni ustav i usposatvi Republika Srpska sa njenom policijom i svim drugim državnim mehanizmima kojima je jedini cilj da sačuvaju stečeno stanje. Ja sam jedan od trojice članova tadašnjeg Bosanskog kongersa koji smo Silajdzića zvali u Daytonu i upozoravali na sve opasnosti Daytona i molili da ne potpisuje. On je meni spustio slušalicu kada je ostao bez argumenata. I prof. Boyle, koji je tada bio još savjetnik BH Vlade, je također analizirao Dayton, i to veoma detaljno, i upozoravao protiv potposivanja, izjednačujući to s kapitulacijom."(dr. M. Bogovac)