Lajčak i DodikPrenosimo vijest o ultimatumu Milorada Dodika o napuštanju Vijeća ministara od strane srpskih dužnosnika, a sve zbog odluke visokog predstavnika Miroslava Lajčaka, koji je u petak proglasio izmjene i dopune Zakona o Vijeću ministara, te od državnoga parlamenta zatražio da do prosinca promijeni poslovnik, čime će praktički ukinuti entitetsko glasovanje. Druga odluka kojom se najavljuje promjena poslovnika državnog parlamenta, značit će da pripadnici jednog konstitutivnog naroda više ne će moći blokirati odluke u državnom parlamentu - ta se mogućnost zove "entitetsko glasovanje" - nego će se ključne odluke donositi običnom većinom. Prema Dodiku, Lajčak ima desetak dana da promjeni sporne odluke, što on najvjerojatnije ne će učiniti jer mu je međunarodna zajednica po tom pitanju iskazala nedvosmislenu podršku. Nakon što su predstavnici hrvatskog naroda nebrojeno puta bili preglasani i na razini Federacije i na razini Bosne i Hercegovine, a što predstavnike dva druga naroda nije bitno brinulo, čini se da je došlo vrijeme u kojem će se barem srpska strana u Bosni i Hercegovini morati pozabaviti pitanjem majorizacije koja ide možebitno na njezinu štetu, a koju je kada je njoj bilo u korist bez ikakve grižnje savjesti sve ove godine provodila na razini Republike Srpske. A kada i predstavnici trećeg (bošnjačkog) naroda prihvate da majorizacija bilo kojeg naroda u Bosni i Hercegovini ne vodi nigdje, onda će možda ova država imati nekakvu budućnost.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Dr. Marko TadićNapuštanje postojećeg dvoentitetskog uređenja BiH te decentralizirana država sa državnom, srednjim i lokalnim nivoom vlasti, najvažniji su dijelovi Deklaracije o principima Ustava BiH koju su 21. rujna 2007. godine u Kreševu potpisali lideri šest BiH stranaka sa hrvatskim predznakom. U Deklaraciji se naglašava potreba uspostavljanja novog funkcionalnijeg i pravednijeg uređenja BiH prema kome ni jedan od konstitutivnih naroda neće biti privilegiran ni diskrimiran. Srednji nivo vlasti bi se prema Deklaraciji uspostavio na temelju geografskih, etničkih, ekonomskih, prometnih i drugih bitnih kriterija. Dokument o principima Ustava BiH potpisali su predsjednci HDZ-a BiH - Dragan Čović, HDZ-a 1990. - Božo Ljubić, HSP-a Đapić-dr. Jurišić - Zvonko Jurišić, HSS-a BiH - Marko Tadić, Narodne stranke Radom za boljitak - Jerko Ivanković-Lijanović te HKDU-a - Ivan Musa. Zanimljiv je i podatak da je povodom njenog potpisivanja u petak navečer na HTV Oscar C-u održana emisija, u kojoj je gostovalo svih 6 potpisnika teksta. Gosti su glede potpisivanja ponovno izrazili međusobnu suglasnost i toleranciju, te se čini da je jedino moguće sporno pitanje u cijeloj priči ono o dogovoru oko središnje razine vlasti.  Čak 95 posto gledatelja od njih oko 1000 koji su sudjelovali u telefonskoj anketi s pitanjem "Slažete li se sa sadržajem Kreševske deklaracije" odgovorilo je pozitivno tijekom emisije u studiju Mostaru. Kako se može zaključiti da su većina od anketiranih gledatelja Hrvati očito je da se u svojim razmišljanjima skoro u potpunosti s potpisanim dokumentom slažu. U nastavku tekst deklaracije donosimo u cjelosti.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Srebrenica Odluka Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u slučaju Šljivančanin - Mrkšić - Radić u suštini se ne razlikuje od odluke Međunarodnog suda pravde (ICJ) u tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije zbog genocida u Srebrenici. Oba suda pobrinula su se da vrh JNA i Srbije bude oslobođen svake odgovornosti za ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Štoviše, u slučaju Srebrenice, ICTY i ICJ prihvatili su raspravljati na temelju cenzuriranih (zatamnjenih) dokumenata koji su inače mogli dokazati umiješanost srbijanskog vojnog i političkog vrha u rat u Bosni i Hercegovini. Ante Čuvalo, predsjednik Udruženje Hrvata Bosne i Hercegovine (SAD i Kanada), komentirao je odluku ICJ o Srebrenici riječima s kojima se jednako može popratiti odluka ICTY-a o Vukovaru: "Odluka ICJ-a iz veljače ima i naličje koje se uglavnom zanemaruje. Njenim djelovanjem je Sud pomogao održanju srpskog nacionalnog sna o Velikoj Srbiji. Ono što se dogodilo u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, na Kosovu i u Sloveniji nije ni slučajno, niti ju zločinački poduhvat luđaka ili nekolicine pojedinaca, Bio je to jednostavno još jedan pokušaj postizanja dugoročnih nacionalnih ciljeva definiranih još u 19. stoljeću. Ideologija u pozadini cilja temeljila se na elementima religijskog mesijanstva, sekularnog društvenog darvinizma i imitaciji bizmarkijanske realpolitike. Takva je zapaljiva mješavina, međutim, Srbiji zaista donijela teritorijalne nagrade u svakom sukobu kojeg je poduzimala tijekom posljednjih stoljeće i pol, uključujući i Republiku Srpsku u zadnjem ratu. Na nesreću je ta ideologija živa i dobro djeluje čak i danas, kao što su to pokazali rezultati zadnjih izbora u Srbiji.".
Add a comment Add a comment        
 

 
Obrazovanje Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju u BiH već smo na portalu posvetili dva priloga, prenoseći reakciju Hrvatskoga intelektualnoga zbora i mišljenje prof. dr. Frane Ljubića. Miroslav Vasilj u Večernjem listu objasnio je podrobno u čemu spomenuti Okvirni zakon o visokom obrazovanju ugrožava jedino hrvatsko sveučilište u BiH: "Zakon je sam po sebi protuustavan jer prema daytonskom mirovnom sporazumu, koji još funkcionira u BiH, obrazovanje je na razini županija, a županije nisu mjerodavnost prenijele na Federaciju BiH. Zato postoji opasnost da ionako sporno federalno ministarstvo obrazovanja po svojoj volji nameće standarde u viskom obrazovanju. Zakon predviđa entitetsku razinu financiranja, što Hrvatima nikako ne odgovara s obzirom na sustavno nadglasavanje bošnjačkih stranaka na federalnoj razini, bilo da je riječ o izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti. Takvim okvirnim zakonom ugrožava se i autonomija sveučilišta što naravno nije europska praksa." Miroslav Vasilj objasnio je što su po tom pitanju mogli, a nisu, učinili mjerodavni hrvatski političari u BiH: "Večernjak doznaje da su iz OHR-a upozorili hrvatske političare da ne postavljaju pitanje od vitalnog nacionalnoga interesa jer bi ih u protivnom prozvali kočničarima reformskih procesa u BiH. Čović i Ljubić, koji od hrvatskih stranaka jedini imaju zastupnike u državnom parlamentu, očigledno su poslušali upozorenje iz ureda visokog predstavnika dokazujući još jednom da Hrvati nisu nikakav čimbenik u BiH, čak i onda kada imaju mehanizme zaštite i prostor za djelovanje." U svezi "mehanizma zaštite i prostora za djelovanje" ostaje primijetiti kako je današnja hrvatska politička elita u BiH i RH uspjela razviti takvu zajedničku političku snishodljivost prema europskim povjerenicima prema kojoj se mnogo puta predbacivana bliskost hrvatskih političara iz ove dvije države od prije desetak godina u vođenju vanjske politike čini kao čisti amaterizam.
Add a comment Add a comment        
 

 
BiH Žao mi je što nisam mogao nazočiti sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog intelektualnog zbora 5. rujna 2007. godine i što na ovaj način iznosim svoja stajališta o pitanjima koja se navode u Priopćenju HIZ-a, a s obzirom na njihovu važnost držim da se o toj problematici može (i treba) raspravljati kroz prizmu što je važnije za Sveučilište: odlagati provedbu zakonskih rješenja Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju ili ih primjenjivati i iskoristiti njegove dobre strane. Usvojeni Zakon nije dobar jer ne jamči jednake obrazovne standarde za sve studente i sva sveučilišta i ne jamči jednake uvjete financiranja iz zajedničkih javnih izvora financiranja što će stvoriti probleme pri prijelazu studenata s jednog sveučilišta na drugo i pri prijenosu ECTS bodova, a to će utjecati na nejednake kriterije za plaće i materijalne troškove na pojedinim sveučilištima i nejednake participacije studenata. Dobra strana Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju je što nalaže, potiče i zagovara rješenja koja omogućuju provedbu Bolonjskog procesa i obvezuje mjerodavna (županijska) tijela vlasti da promijene postojeće zakonske akte zbog kojih se taj proces nije mogao provesti. U takvim okolnostima može se postaviti pitanje je li stvarni problem u Okvirnom Zakonu o visokom obrazovanju ili u provedbi Bolonjskog procesa.
Add a comment Add a comment        
 

 
Dom narodaJučer se, u Mostaru, na sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog intelektualnog zbora u BiH raspravljalo o Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju u BiH. Izrečena su vrlo oštra mišljenja i zamjerke hrvatskim zastupnicima u Domu naroda Parlamenta BiH koji su šutke propustili usvajanje ovoga Zakona, protiv kojega je bila cijela sveučilišna zajednica i Studentski zbor Sveučilišta u Mostaru. Zatraženo je od političkih stranaka pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zbog ugrožavanja vitalnih nacionalnih interesa. U nastavku donosimo priopćenje za javnost sa sjednice Hrvatskog intelektualnog zbora.
Add a comment Add a comment        
 

 
navijački neredi u BiHJučerašnji prijateljski nogometni okršaj između reprezentacija BiH i Hrvatske u Sarajevu obilježili su na žalost brojni neredi poput kamenovanja autobusa s hrvatskim navijačima te učestali međusobni incidenti tijekom popodneva. Na samom stadionu za vrijeme svih 90 minuta vladala je izrazito napeta, moglo bi se reći neprijateljska atmosfera koja je naposlijetku kulminirala velikom tučnjavom hrvatskih navijača i bosanske policije početkom drugog poluvremena. Ovakav «prijateljski» doček neodoljivo podsjeća na onaj koji je nedavno priređen navijačima Hajduka u Crnoj Gori. Izgleda da se iza umjetne fasade međusobno uređenih susjedskih odnosa ipak krije niz neriješenih pitanja, velika količina nesnošljivosti, netolerancije pa čak i mržnje što i ne čudi s obzirom da je od međusobnih okršaja «druge vrste» proteklo u stvari jako malo vremena.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 

Michael Schmunk Prenosimo članak iz Večernjeg lista o najnovijem izvješću UN-ova razvojnog programa (UNDP) o stanju u BiH. Rezultati istraživanja očekivani su i porazni za međunarodnu zajednicu koja upravlja Bosnom i Hercegovinom, kao i za same državne institucije. Objašnjenju se nije teško domisliti, a dovoljno je samo pročitati intervju s njemačkim veleposlanikom Michaelom Schmunkom, koji prenosimo u nastavku. Jasno je da situacija u BiH ne može biti bolja kada oni koji kreiraju o provode politiku u BiH iskazuju (iz neznanja ili namjerno, svejedno je) posvemašnje ignoriranje situacije u toj državi. Već sama temeljna zamisao veleposlanika, "u Bosni i Hercegovini treba stvoriti jednu naciju", govori sama za sebe.

Add a comment Add a comment        
 

 

majka-bozja_mVeć neko vrijeme u banjalučkom listu "Glas Srpske" izlazi feljton pod naslovom "Korijeni genocida".  Sadržaj se temelji na prilozima objavljenim u Zborniku radova s 4. Međunarodne konferencije o Jasenovcu, održane u svibnju ove godine u Banja Luci. O radu međunarodne komisije na Deklaraciji kojom se od Vijeća ministara BiH i vlada RS i Srbije zahtijeva, da podnesu tužbu protiv Hrvatske glede odštetnog zahtjeva za zločine u Jasenovcu već smo pisali na Portalu, no sad cijela priča dobiva svoj nastavak u tradiciji "stare propagande" već toliko puta ponavljane na ovim prostorima. U tom smislu napisan je i prvi dio feljtona, rad dr. Milorada Ekmečića, o povijesnim korjenima genocida 1941-1945 nad Srbima, Židovima i Romima, koji sam po sebi ne predstavlja i ne donosi ništa novog, već dobro poznatom "retorikom" nastavlja više desetljeća dugu tradiciju nabacivanja povijesne krivnje hrvatskom narodu. No ipak, ovog se puta nije stalo samo na tome, već se i jedan od glavnih simbola vjere u Hrvata - Majka Božja i njeno ukazivanje u Međugorju - degutantno stavlja u kontekst "masovnih ubistava".

Add a comment Add a comment        
Pon, 10-02-2025, 18:21:15

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.