Miroslav LajčakNakon uspješno sprovedene kampanje u Hrvatskoj s kojom je hrvatski narod u Bosni i Hercegovini demoniziran do takve granice da neki smatraju politički nekorektnim otvarati temu u hrvatskim interesima u toj zemlji, svaki istup u kojem netko primjećuje neravnopravan položaj Hrvata u BiH sam po sebi je vijest. Nakon što je Milorad Dodig, predsjednik Vlade Republike Srpske, netko vrijeme iz svojih razloga "branio" u Hrvate u Bosni i Hercegovini, stvari su se vratile u staru kolotečinu. A da postoje problemi primijetio je prošli tjedan čak i Visoki predstavnik Miroslav Lajčak u svom obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a koje u nastavku donosimo u cijelosti. Tako Lajčak nalazi kako je "zabrinjavajuće i to da su bošnjačke stranke preglasale hrvatske zastupnike i u Vladi i u Parlamentu kako bi se odobrila povećanja isplata boračkoj populaciji. Ovakva odluka je zaoštrila političke napetosti između dvije etničke skupine i ukazuje na šire zabrinutosti glede položaja Hrvata u Federaciji". Iako čisto sumnjamo kako bi Lajčaka išta s preglasavanjem Hrvata u Federaciji zabrinulo da se povećanju boračkih mirovina ne protive MMF i Svjetska banka, "šire zabrinutosti glede položaja Hrvata" ipak vrijedi zabilježiti kao posebnu rijetkost. To je ujedno i jedino mjesto na kojem se u podugačkom Lajčakovom obraćanju Hrvati izravno spominju.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Dominique Mamberti Nadbiskup Dominique Mamberti, vatikanski tajnik za odnose s državama, posjetio je Bosnu i Hercegovinu između 26. i 29. travnja 2008. godine. Mario Dujmović u Hrvatskom listu piše podrobnije o sastanku koji je on imao s tamošnjim hrvatskim političarima. "Iza zatvorenih vrata Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru, ministar vanjskih poslova nadbiskup msgr. Dominiquea Mamberti u nedjelju je okupio sve hrvatske političare upućujući poruku da je Sveta Stolica spremna podržati glasove Hrvata za preustrojem BiH no da prije toga traže zajedničko rješenje. To je uvjet da Vatikan čvrsto stane iza opravdanih zahtjeva Hrvata koji su odreda upozorili da je pozicija Hrvata nezavidna. Nakon što nisu imali nikoga za leđima, sada se izvio Vatikan koji shvaća svu ozbiljnost naroda kojemu prijeti postati nacionalna manjina ili potpuno nestati iz BiH."
Add a comment Add a comment        
 

 
SilajdžićNa internetskim stranica Glasnika Nacionalnog kongresa Republike BiH naišli smo na niz zanimljivih i provokativnih članaka koji bi mogli biti privući pažnju i čitatelja našeg Portala. Ovom prilikom prenosimo komentar dr. Muhameda Borogovca koji pokazuje kako i među Muslimanima-Bošnjacima postoji znatne razlike u pogledima na Bosnu i Hercegovinu, i o tome kako i koju politiku treba voditi. Iz komentara dr. Borogovca pod naslovom «Silajdžić ažurniji od Britanaca u uništavanju BiH» izdvajamo: "Dakle za Britance je Kosovo riješena stvar, Kosovo je nezavisno i BiH nije ni u kakvoj vezi sa Kosovom. S druge strane Silajdžić dovodi to u vezu isto kao Srbija i RS. Svijet, uključujući i Britance, gleda na Kosovo i RS kao na dva potpuno različita pravna predmeta, a Srbija, RS i Silajdžić gledaju na to kao na dva povezana politička problema, dakle kao predmet pregovora i trgovine. Da je samo ovo uradio Silajdžić bi bio raskrinkan kao srpski agent u svakoj drugoj državi osim u Bosni i Hercegovini".
Add a comment Add a comment        
 

 
BiHIz Vjesnika donosimo zanimljiv komentar Alenka Zornije koji je čitateljima ponudio argumentiranu analizu trenutne političke situacije u BiH. Između ostaloga, donosi reakcije relevantnih političara, tamošnjih i stranih, na rezoluciju Narodne skupštine Republike Srpske (RS) u kojoj je prvi put otvoreno spomenuta mogućnost da bi ovaj bosanskohercegovački entitet mogao raspisati referendum koji bi vodio prema odcjepljenju RS od BiH. "Ovakvo otvoreno pozivanje na izmjenu Daytonskog mirovnog sporazuma koji je prije nešto više od 12 godina zaustavio rat u BiH izazvalo je reakciju i međunarodne zajednice. Tako su veleposlanici država članica EU u BiH priopćili da se odlučno protive Rezoluciji koju je usvojila Narodna skupština RS. "Entiteti u BiH, prema Daytonskom mirovnom sporazumu, nemaju pravo na odcjepljenje od BiH. Ustavna struktura BiH, uključujući postojanje entiteta, može se mijenjati samo u skladu s Ustavom predviđenom procedurom", stoji u izjavi veleposlanika EU. Sa svoje strane, američki veleposlanik u BiH Charles English pozvao je političare iz Republike Srpske da razmisle i paze o tome što govore, da budu odgovorni za svoje riječi i da ih prestanu koristiti u svrhu pitanja samoopredjeljenja. "Situacija na Kosovu i situacija u BiH, apsolutno nemaju ništa zajedničko. Status BiH je određen Daytonskim mirovnim sporazumom. Entiteti ne postoje izvan BiH, to su unutarnje strukture BiH. Govoriti o suverenitetu jednog ili drugog entiteta je nešto što ne postoji".
Add a comment Add a comment        
 

 
hizbihDonosimo priopćenje za javnost u kojem Upravno vijeće Hrvatskog intelektualnog zbora u BiH razmatra položaj Hrvata u toj državi. Izdvajamo:"I pored ustavne proklamiranosti, položaj hrvatskog naroda u BiH je veoma težak, a uzrok tomu je, pored ostalog, i neodgovarajuće, nefunkcionalno i neodrživo dvoentitetsko ustavno-pravno uređenje BiH, koje se posebno odražava na loš i nezavidan položaj hrvatskog naroda. Vijeće je zaključilo da se predstavnicima hrvatskog naroda u tijelima vlasti na svim razinama u BiH uputi poziv i ukaže na težak položaj Hrvata, te da se moraju posebno angažirati u budućim ustavnim promjenama, kako bi hrvatski narod u BiH bio stvarno i potpuno jednakopravan s druga dva konstitutivna naroda".
Add a comment Add a comment        
 

 
Javni mediji na hrvatskom jeziku u BiHU Mostaru je 12. prosinca u organizaciji Udruge hrvatskih novinara i Hrvatskog intelektualnog zbora održan okrugli stol o temi: "Javni mediji na hrvatskom jeziku u BiH - stanje i perspektive". U radu okruglog stola sudjelovali su: prof. Milan Vego, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru; prof. dr. Iko Skoko, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru; Ivica Šimunović, predsjednik Neovisnog novinarskog sindikata; Ilko Barbarić, predsjednik Udruge hrvatskih novinara u BiH; Željko Raguž, direktor Radija Herceg Bosne; Vlatko Menix, direktor Herecegovačke televizije i mr. Mile Lasić, predsjednik Skupštine Hrvatskog intelektualnog zbora u BiH. U nastavku donosimo izlaganje prof. Milana Vege i prenosimo što su drugi mediji napisali o spomenutom skupu (usput: dopisništvu HRT-a, koje se nedavno spustilo iz Širokog Brijega u Grad tj. Mostar, ovakav skup nije bio interesantan, a nije ni Večernjem listu). (HIZ BiH)
Add a comment Add a comment        
 

 
HIZ BiHIz Slobodne Dalmacije prenosimo izvještaj s tribine koju je u Vitezu prošli tjedan organizirao Hrvatski intelektualni zbor BiH. Govornici na tribini jasno su progovorili o problemima s kojima se Hrvati u BiH suočavaju, posebice po pitanjima visoke naobrazbe. Tako je dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. Ljubomir Zovko između ostalog je rekao: "Upravo zbog takvih odluka visokog predstavnika žestoko smo se opirali pokušajima da i visoko obrazovanje umjesto u županijskoj, kako to nalaže dejtonski Ustav, bude u entitetskoj nadležnosti. Tražili smo državnu nadležnost, ponudili smo i svoju verziju zakona koja je, vrlo brzo, završila u košu... Hrvati čak nemaju vlast niti na područjima gdje su većina jer su tamo, kao recimo u Hercegovačko-neretvanskoj županiji i u gradu Mostaru, uvedeni dvotrećinski kriteriji odlučivanja i mogućnost nacionalnog veta.".
Add a comment Add a comment        
 

 
Richard Holbrooke i Wesley ClarkU srijedu u nekim tamo novinama, neki tamo diplomat izjavio je da bi u nekoj tamo zemlji mogao izbiti ponovo rat. Ništa novog, reklo bi se. No, kada su neke tamo novine Sueddeutsche Zeitung, neki tamo diplomat je Richard Holbrooke, a neke tamo zemlja je Bosna i Hercegovina, onda bi stvari nama u Hrvatskoj trebale biti posebno zanimljive: "Tvorac Daytonskog mirovnog sporazuma, američki diplomat Richard Holbrooke izjavio je za njemački list Sudeutsche Zeitung da bi, ako Kosovo proglasi nezavisnost, Republika Srpska mogla krenuti istim putem. Holbrooke smatra kako je velika greška što su Europljani zamijenili snage NATO-a i što se SAD povukao." Ali, valjda da se građani demokracije u kojoj cvjeta tisuću cvjetova ne bi zabrinuli zbog stanja u susjednoj zemlji, gotovo svi hrvatski mediji ignorirali su Holbrookova upozorenja. Kao da se to nas ništa ne tiče. A tiče nas se itekako. Problem je u tome što ovakve vijesti nisu u skladu s lažnom slikom koju hrvatski političari i mediji stvaraju o regionalnim integracijama, kao nečemu što Hrvatska ne smije propustiti jednako kao i članstvo u EU. Ipak, kako je večeras kada dovršavamo ovu vijest Hina prenijela Holbrookova upozorenja koja je danas objavio Washington Post, nadamo se da će se o ovoj ozbiljnoj temi ipak više govoriti slijedećih dana.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
MesićKako piše Večernji list, Stjepan Mesić mogao bi biti kandidat za idućeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. I ne samo to, jer osim što potvrđuje da hrvatski predsjednik o takvoj mogućnosti nakon isteka mandata 2010. godine zaista ozbiljno i razmišlja, autor Dejan Jazvić odlazi korak dalje i ističe: «Mesić se stoga nameće kao logično rješenje. Riječ je o političaru s golemim iskustvom i međunarodnim ugledom. Odličan je poznavatelj prilika u BiH i vrlo omiljen u većem dijelu bosanskohercegovačke javnosti. Bošnjaci ga vole, Hrvati poštuju, a i Srbi imaju sve manje rezervi prema njemu. Svi se slažu da je Mesić prijatelj BiH.» Po čemu je to Jazvić zaključio da Hrvati u BiH Mesića poštuju zaista ne možemo dokučiti, a što se tiče činjenice da Srbi imaju sve manje rezervi prema njemu – to bi već mogla biti istina – kao posljedica njegove politike i svih poteza koje je povukao sa svoje predsjedničke funkcije. Jer, ako se radi o politici koja nema puno veze s hrvatskim nacionalnim interesima, ona nečijim interesima ipak mora odgovarati. Što se tiče Hrvata u BiH, teško da bi oni Mesića u tom smislu dočekali s bilo kakvim odobravanjem, jer on je što se dobrobiti njihovih interesa tiče, zadnjih godina učinio, reći ćemo, malo ili ništa - da ne bi sada ulazili u širu raspravu. Predsjednik je kazao kako bi se spomenute funkcije rado prihvatio ako bi se sve strane složile. Ovaj uvjet za sada još nije ispunjen ni što se srpske strane tiče. Premijer Republike Srpske Milorad Dodik je poručio kako hrvatski predsjednik "ne treba razmišljati" o dolasku u BiH kao visoki predstavnik. Dakle, ako se i kojim čudom s imenovanjem Stjepana Mesića za visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH s vremenom slože Srbi i Bošnjaci, kao treća prepreka ostaju Hrvati – osim ako Mesić njih već sada ne ubraja u stranu koju se u BiH ne treba ništa pitati.(mmb)
Add a comment Add a comment        
Ned, 16-02-2025, 06:51:15

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.