- Detalji
Žao mi je što nisam mogao nazočiti sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog intelektualnog zbora 5. rujna 2007. godine i što na ovaj način iznosim svoja stajališta o pitanjima koja se navode u Priopćenju HIZ-a, a s obzirom na njihovu važnost držim da se o toj problematici može (i treba) raspravljati kroz prizmu što je važnije za Sveučilište: odlagati provedbu zakonskih rješenja Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju ili ih primjenjivati i iskoristiti njegove dobre strane.
Usvojeni Zakon nije dobar jer ne jamči jednake obrazovne standarde za sve studente i sva sveučilišta i ne jamči jednake uvjete financiranja iz zajedničkih javnih izvora financiranja što će stvoriti probleme pri prijelazu studenata s jednog sveučilišta na drugo i pri prijenosu ECTS bodova, a to će utjecati na nejednake kriterije za plaće i materijalne troškove na pojedinim sveučilištima i nejednake participacije studenata.
Dobra strana Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju je što nalaže, potiče i zagovara rješenja koja omogućuju provedbu Bolonjskog procesa i obvezuje mjerodavna (županijska) tijela vlasti da promijene postojeće zakonske akte zbog kojih se taj proces nije mogao provesti.
U takvim okolnostima može se postaviti pitanje je li stvarni problem u Okvirnom Zakonu o visokom obrazovanju ili u provedbi Bolonjskog procesa.
- Detalji
Jučer se, u Mostaru, na sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog intelektualnog zbora u BiH raspravljalo o Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju u BiH. Izrečena su vrlo oštra mišljenja i zamjerke hrvatskim zastupnicima u Domu naroda Parlamenta BiH koji su šutke propustili usvajanje ovoga Zakona, protiv kojega je bila cijela sveučilišna zajednica i Studentski zbor Sveučilišta u Mostaru. Zatraženo je od političkih stranaka pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zbog ugrožavanja vitalnih nacionalnih interesa. U nastavku donosimo priopćenje za javnost sa sjednice Hrvatskog intelektualnog zbora.- Detalji
Jučerašnji prijateljski nogometni okršaj između reprezentacija BiH i Hrvatske u Sarajevu obilježili su na žalost brojni neredi poput kamenovanja autobusa s hrvatskim navijačima te učestali međusobni incidenti tijekom popodneva. Na samom stadionu za vrijeme svih 90 minuta vladala je izrazito napeta, moglo bi se reći neprijateljska atmosfera koja je naposlijetku kulminirala velikom tučnjavom hrvatskih navijača i bosanske policije početkom drugog poluvremena.
Ovakav «prijateljski» doček neodoljivo podsjeća na onaj koji je nedavno priređen navijačima Hajduka u Crnoj Gori. Izgleda da se iza umjetne fasade međusobno uređenih susjedskih odnosa ipak krije niz neriješenih pitanja, velika količina nesnošljivosti, netolerancije pa čak i mržnje što i ne čudi s obzirom da je od međusobnih okršaja «druge vrste» proteklo u stvari jako malo vremena.(mmb)- Detalji
Prenosimo članak iz Večernjeg lista o najnovijem izvješću UN-ova razvojnog programa (UNDP) o stanju u BiH. Rezultati istraživanja očekivani su i porazni za međunarodnu zajednicu koja upravlja Bosnom i Hercegovinom, kao i za same državne institucije. Objašnjenju se nije teško domisliti, a dovoljno je samo pročitati intervju s njemačkim veleposlanikom Michaelom Schmunkom, koji prenosimo u nastavku. Jasno je da situacija u BiH ne može biti bolja kada oni koji kreiraju o provode politiku u BiH iskazuju (iz neznanja ili namjerno, svejedno je) posvemašnje ignoriranje situacije u toj državi. Već sama temeljna zamisao veleposlanika, "u Bosni i Hercegovini treba stvoriti jednu naciju", govori sama za sebe.
- Detalji
Već neko vrijeme u banjalučkom listu "Glas Srpske" izlazi feljton pod naslovom "Korijeni genocida". Sadržaj se temelji na prilozima objavljenim u Zborniku radova s 4. Međunarodne konferencije o Jasenovcu, održane u svibnju ove godine u Banja Luci. O radu međunarodne komisije na Deklaraciji kojom se od Vijeća ministara BiH i vlada RS i Srbije zahtijeva, da podnesu tužbu protiv Hrvatske glede odštetnog zahtjeva za zločine u Jasenovcu već smo pisali na Portalu, no sad cijela priča dobiva svoj nastavak u tradiciji "stare propagande" već toliko puta ponavljane na ovim prostorima. U tom smislu napisan je i prvi dio feljtona, rad dr. Milorada Ekmečića, o povijesnim korjenima genocida 1941-1945 nad Srbima, Židovima i Romima, koji sam po sebi ne predstavlja i ne donosi ništa novog, već dobro poznatom "retorikom" nastavlja više desetljeća dugu tradiciju nabacivanja povijesne krivnje hrvatskom narodu. No ipak, ovog se puta nije stalo samo na tome, već se i jedan od glavnih simbola vjere u Hrvata - Majka Božja i njeno ukazivanje u Međugorju - degutantno stavlja u kontekst "masovnih ubistava".
- Detalji
Prenosimo iz bosanskohercegovačkog Katoličkog tjednika razgovor s predsjednikom Komisije Justitia et pax Biskupske konferencije BiH, pomoćnim vrhbosanskim . Razgovor je posebno usredotočen na stanje u Bosni i Hercegovini, koje čini se postaje sve nestabilnije. Obično to tako i biva kada se ono što se čini bitno odstupa od onoga što se govori: "Da Dayton kao rezultat tuđega cinizma i domaćega nacionalizma ne može ponuditi perspektivu integracije, bez koje nema budućnosti, pokazuje i činjenica da u dvanaest godina nije došlo tako potrebnoga smanjenja podjela i napetosti između Federacije i Republike Srpske, nego se, naprotiv, Federacija sve više pokazuje neprihvatljivom i neodrživom. To je u ovoj zemlji vidljivo na svakome koraku. Prava koja ste kao pripadnik manjinskoga naroda u Federaciji 1996. mogli dobiti, danas o njima možete samo sanjati. Sve godine poraća u bh. društvu viču tu bolnu istinu. Međutim, oni koji u ovoj zemlji odlučuju i protivnicima Daytona posve nediplomatski prijete, iz teško razumljivih razloga, uporno zatvaraju oči i uši pred tom tako očitom i dalekosežnom činjenicom. Bojati se da će nepravedna i neodrživa podjela iz Daytona, uz ovakvo ponašanje njegovih tvoraca i zaštitnika, sve jasnije pokazivati svoje lice i naličja.".
- Detalji
Kako javlja Hina, u srijedu 11. srpnja u Memorijalnom centru Potočari kod Srebrenice obilježena je 12. obljetnica izvršenog genocida - prva nakon što je Međunarodni sud u Haagu svojom presudom konačno okarakterizirao počinjeni zločin njegovim pravim imenom. Na žalost, taj čin suda nije i ne može biti nikakva utjeha obiteljima više od 8000 poginulih i nestalih, jer se svojim nedovoljnim angažmanom i sramotnim političkim kompromisima, pobrinuo da ubojice ostanu nekažnjene. Kao da i to nije dovoljno, na ceremoniji dostojanstvenog ukopa 465 novoidentificiranih žrtava pojavila se i glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte, unatoč javnom negodovanju i otporu udruge Žene Srebrenice, koje je izazvala već sama najava njenog dolaska. Iako u službenom dijelu programa nije aktivno sudjelovala, njen dolazak dodatno je naglasio nezadovoljstvo obitelji poginulih vezano uz činjenicu neuhićenja odgovornih - Karadžića i Mladića. Znakovito je i to da su na ceremoniji nazočili bošnjački član Predsjedništva BiH - Haris Silajdžić, predsjedatelj Predsjedništva BiH - Željko Komšić, ali ne i srpski član Predsjedništva - Nebojša Radmanović. Nakon svega, ostaje "gorak okus u ustima", a nada da će krivci za spomenute zločine sudski procesuirati, odnosno da će "svijet pomoći da zločini ne budu nagrađeni", je svake godine sve manja. (mmb)
- Detalji
Od Vjesnikova dopisnika iz Sarajeva saznajemo kako su se "udruge koje okupljaju članove obitelji Bošnjaka ubijenih u Srebrenici 1995. godine usprotivile najavljenom dolasku glavne haaške tužiteljice na komemoraciju, koja će 11. srpnja biti održana u Memorijalnom centru u Potočarima kod Srebrenice, no istodobno naglašavaju da nikome pa ni Carli del Ponte ne mogu zabraniti dolazak na ovaj skup". Čelnici udruga postavljaju pitanje "gdje je sad obraz zbog kojeg navodno nije prisustvovala komemoraciji na 10. godišnjicu genocida, jer još nisu bili uhićeni Radovan Karadžić i Ratko Mladić". Smatra se da je na takav stav dodatno utjecala afera vezana za Haaško tužiteljstvo u svezi sa čuvanjem u tajnosti dokumenata koji su inkriminirali Srbiju u predmetu tužbe Bosne i Hercegovine za počinjeni genocid. Obilježavanje obljetnice srebreničke tragedije pratit će i dostojanstveni ukop 465 identificiranih žrtava, kao i " kilometarski "Marš smrti" kojim se podsjeća na put kojeg su Srebreničani prelazili 1995. godine nastojeći se spasiti od srpskih vojnih, paravojnih i policijskih snaga". Valja napomenuti da udruge iz Srebrenice također poručuju "da nisu dobrodošli oni političari koji se ovog grada sjete samo 11. srpnja". (mmb)
- Detalji
Silvije Tomašević u Večernjem listu izvještava o porastu posjećenosti Međugorju, koje je od prvog ukazivanja Gospe 1981. godine postalo treće najveće svetište u svijetu. Po pisanju talijanskog lista Repubblice, Međugorje je po posjećenosti odmah iza hodočašća Bogorodici od Guadalupe u Meksiku i Lourdesu. Po ovom izvoru Međugorje godišnje obilazi oko 6-7 milijuna hodočasnika. "Misa se služi na oko 40 jezika, a za vrijeme pričesti podijeli se nekoliko desetaka tisuća hostija " - objašnjava Saverino Gaeta, talijanski pisac i marijanolog, autor upravo objavljene knjige o Međugorju "Sve je istinito". (mmb)
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 4. travnja 1867. postavljen kamen temeljac za samostan u Humcu
- 4. travnja 1991. - ratna zbivanja
- 4. travnja 1992. - ratna zbivanja
- 4. travnja 2000. umro Antun Nizeteo
- 5. travnja 1871. rođen Mirko Seljan
- 5. travnja 1908. rođen Kamilo Križanić
- 5. travnja 1943. rođen Vinko Grubišić
- 5. travnja 1992. - ratna zbivanja
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

