Detalji

Objavljeno: 10. ožujka 2010.

Mnogo se danas u Hrvatskoj priča i raspravlja o znanju i obrazovanju. «Zemlja znanja» vrlo je česta sintagma u akademskom, medijskom i političkom rječniku. Istodobno, stanje u akademskim i obrazovnim ustanovama daleko je od idealnoga. Slično je i u ostalim zemljama, i to ne samo onima u tranziciji, već i u onima koje imaju najveći postotak fakultetski obrazovanih ljudi. Znači li činjenica da netko posjeduje diplomu ujedno i da je riječ o obrazovanoj osobi? Što je uopće znanje? Koja je funkcija znanja? Što je to «društvo znanja»? Što je neobrazovanost? Tim se pitanjima bavi knjiga Konrada Paula Liessmanna: Teorija neobrazovanosti: zablude društva znanja. Prema Liessmanu znanje uvijek znači «moći dati odgovor na pitanje što je nešto i zašto je to što jest». Liessmann ispravno detektira i što nije znanje: «Kojekakvi podaci nagomilani u pamćenju još uvijek nisu znanje. Akrobati pamćenja koji su u stanju zapamtiti bezbrojne pojedinosti, hodajući leksikoni koji umiju riješiti svaku križaljku u doslovnom smislu baš i ne znaju mnogo. Te pojedinosti i pojmovi postaju znanjem tek onda kada ih je prema logičkim i konzistentnim kriterijima moguće međusobno povezati tako da rezultiraju smislenim i provjerljivim suodnosom».(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 08. ožujka 2010.

Na Islandu je ovaj vikend održan referendum o tome hoće li Islanđani vraćati dug islandske internetske banke Icesave. Ovaj dug vraćao bi se poglavito britanskim i nizozemskim štedišama koji su štednjom u ovoj propaloj banci rado izbjegavali određena porezna opterećenja. O ovoj temi do sada nije općenito puno pisano u hrvatskim medijima, pa zato ovdje spominjemo kako su upravo Velika Britanija i Nizozemska vršile velike pritiske na Island kako bi njezino malobrojno stanovništvo na sebe preuzelo 4 milijarde eura duga nastalog propašću već spomenute banke. Ovi pritisci bili su takvima da je Europska unija početkom veljače i službeno zatražila od Islanda da prvo provede referendum pa da se tek onda nastave pregovori o članstvu te zemlje u EU.(mm)

Detalji

Objavljeno: 08. ožujka 2010.

Nedavno imenovanje gospodarskog savjetničkog tima Predsjednika RH, uz već postojeće slične timove Vlade, izazvalo je ovih dana veliko zanimanje ovdašnjih visokotiražnih medija, pa onda i svekolike hrvatske javnosti. Ponekad se čak stječe dojam da se birao miss ili mister Hrvatske, a ne da se radi o tako ozbiljnim stvarima kao što je prolaz Hrvatske kroz turbulencije svjetske gospodarske krize. Na taj način mediji po običaju skreću pozornost javnosti sa suštine na pojavnost, po tisućljetnom receptu - što manje kruha to više igara, a valjda i više novina. Kako se naše realne gospodarske teškoće samo množe, unatoč množenja savjetničkih timova, možda vrijedi pokušati izreći i nekoliko ozbiljnih riječi. Kao što obično biva, njihova kratkoća previše pojačava kontraste, ali zato možda daje sažetu sliku cjeline.(S.Barišić)

Detalji

Objavljeno: 08. ožujka 2010.

Hrvati su po odricanju postali svjetski prvaci. Cijelo desetljeće svake se godine odričemo dijela državnog dostojanstva. Godišnja odricanja postala su navikom, više se na njih nitko i ne osvrće, kamoli da postavlja pitanje njihove opravdanosti. Što su odricanja veća, to je veći i pad povjerenja u političke strukture i to se više nagriza veliko povjerenje koje živa Katolička crkva. Ne ću nabrajati čega smo se sve odrekli u tekućem desetljeću, ne zato što ponavljanje nije majka znanja, nego zato što sve ono čega smo se odrekli ne bi stalo u opseg teksta. Rang lista ovogodišnjih odricanja je dugačka. Da se razumijemo, odricanja o kojima je riječ nisu u svezi s korizmom i čišćenjem tijela zbog jačanja duha u očekivanju Uskrsa. Puno su prizemnijeg karaktera i u dosluhu su s iskušenjima i načelima „kneza ovoga svijeta“.(N.Piskač)

Detalji

Objavljeno: 08. ožujka 2010.

Hrvati su po odricanju postali svjetski prvaci. Cijelo desetljeće svake se godine odričemo dijela državnog dostojanstva. Godišnja odricanja postala su navikom, više se na njih nitko i ne osvrće, kamoli da postavlja pitanje njihove opravdanosti. Što su odricanja veća, to je veći i pad povjerenja u političke strukture i to se više nagriza veliko povjerenje koje uživa Katolička crkva. Ne ću nabrajati čega smo se sve odrekli u tekućem desetljeću, ne zato što ponavljanje nije majka znanja, nego zato što sve ono čega smo se odrekli ne bi stalo u opseg teksta. Rang lista ovogodišnjih odricanja je dugačka. Da se razumijemo, odricanja o kojima je riječ nisu u svezi s korizmom i čišćenjem tijela zbog jačanja duha u očekivanju Uskrsa. Puno su prizemnijeg karaktera i u dosluhu su s iskušenjima i načelima „kneza ovoga svijeta“.(N.Piskač)

Detalji

Objavljeno: 07. ožujka 2010.

Odlaskom prvo Ive Sanadera, a sada i Stjepana Mesića s vlasti Hrvatska je u neku ruku otvorila novu stranicu. Nalazimo se usred ozbiljne ekonomske krize, mnogi ljudi zaposleni u proizvodnji svakodnevno ostaju bez posla, seljački prosvjedi u punom su zamahu, dok novinske stupce ispunjavaju korupcijski skandali. Problemi s kojima se kao društvo suočavamo su vrlo ozbiljni, a ništa sustavno da ih se izbjegne sve ove godine nije ni poduzeto, ni napravljeno – upravo obrnuto. Hrvatska je cijelo vrijeme živjela kao da dugovi nikada ne će doći na naplatu, i kao da će svi politički promašaji na vanjskopolitičkom planu biti sutra nevažni i bez posljedica. Međutim, dugovi dolaze na naplatu, pa su tako i ovi hrvatski, a činjenica kako danas našu zemlju nitko više na međunarodnom planu ne uzima preozbiljno sada sigurno nije od pomoći.(mm)

Detalji

Objavljeno: 04. ožujka 2010.

Ovih su se dana na političkoj sceni i u hrvatskoj javnosti općenito lomila koplja treba li Republika Hrvatska dati jamstva koja su hrvatskom konzorciju Konstruktor-IGH-Tehnika potrebna kako bi se sklopio takozvani „posao stoljeća“. A taj „posao stoljeća“ značio bi gradnju autoceste u Crnoj Gori, koja zapravo spaja Srbiju s crnogorskim morem. Spomenuti ugovor s hrvatskim konzorcijem ukupno je trebao vrijediti 2,77 milijardi eura. Ali, kako uvijek i svugdje postoji neka zamka, pa ovoga puta od čitave priče na koncu ne će biti ništa jer je Vlada na čelu s Jadrankom Kosor na spomenuta jamstva Republike Hrvatske stavila veto.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 03. ožujka 2010.

Novi predsjednikov Ured bio je ovih dana predmet velikoga zanimanja javnosti i mnogih medijskih napisa. Nije ni čudno, tema je aktualna, a pored svega nije nedostajalo skandala. Naravno, novi sastav Ureda mnogi nisu pozdravili - za početak vjerojatno svi oni kojima se ne sviđa sam novi predsjednik, a takvih sudeći po izbornim rezultatima i nije malo. Tako zasigurno ne veseli mnoge što će treći predsjednik biti kontinuitet ponajviše Račanove i Mesićeve politike, ali što se tu može. Izbori su iza nas. „Desnica“ ih je izgubila kako ih je izgubila, odnosno Pravda ih je dobila kako ih je dobila, i tu se do sljedećih izbora promijeniti više nema što. Pa možda ni tada kako stvari na „desnici“ danas stoje, ali to je već i neka druga tema. Ipak, u svakom zlu ima i nečega dobroga, pa primjećujemo kako kadrovska križaljka na Pantovčaku ima i pozitivnih aspekata.(mm)